ZAGREB - Hrvatski sabor danas je jednoglasno donio Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Zakon, među ostalim, predviđa poticanje prerađivačke industrije, razvojnih projekata, aktivnosti poslovne podrške, usluga visoke dodane vrijednosti i turizma. Odnosi se na ulaganja "mikropoduzetnika" od 50 tisuća eura naviše, kojima će se porez na dobit u idućih pet godina umanjiti za 50 posto, uz uvjet da otvore najmanje tri nova radna mjesta. Za ulaganja od milijun do tri milijuna eura predviđeno je 75-postotno oslobađanje od poreza na dobit na 10 godina, uz uvjet da se zaposli najmanje 10 osoba, a za više od tri milijuna 100-postotno oslobađanje, uz otvaranje najmanje 15 radnih mjesta. Potpore za otvaranje novih radnih mjesta u tehnološkoj i inovativnoj infrastrukturi povećale bi se od 25 do 100 posto. Investitorima se nudi i bespovratna novčana potpora za troškove otvaranja novih radnih mjesta, i to do 3000 eura po novootvorenom radnom mjestu u županijama u kojima je stopa nezaposlenosti do 10 posto, do 6000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost između 10 i 20 posto, te do 9000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost između 20 i 30 posto.
ZAGREB - Svjetska banka odobrila je zajam Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) od 50 milijuna eura namijenjen dodatnom financiranju za Projekt kreditnog programa financiranja izvoza (CEFIL), priopćeno je iz Svjetske banke. Zajam je odobren radi daljnje podrške privatnom sektoru u ostvarivanju pristupa financiranju u okruženju u kojem je zbog krize u eurozoni financiranje ograničeno te radi daljnjeg jačanja konkurentnosti posebno među izvoznicima, u razdoblju približavanja Hrvatske članstvu u EU-u. HBOR će nastavljati osiguravati projektna sredstva poslovnim bankama koje će ih odobravati u obliku zajmova izvoznicima iz privatnog sektora koji ispunjavaju uvjete. Dodatno će financiranje osigurati nova sredstva za Projekt CEFIL (izvornog iznosa od 100 milijuna eura) koji se već provodi uz dojmljive rezultate, kaže se u priopćenju. Pritom se napominje da je dosad 58 izvoznih tvrtki uspješno iskoristilo sredstva za srednjoročno i dugoročno financiranje što im je pomoglo da ojačaju dugoročno poslovanje te prebrode krizu.
GOSPIĆ - Slovenska tvrtka Calcit otvorila je danas u industrijskoj zoni u Gospića novu tvornicu Calcit Lika za proizvodnju kalcijevih karbonatnih punila, granulata i pijeska, investiciju vrijednu 15,5 milijuna eura. Tvornica Calcit djeluje u Hrvatskoj četiri godine, a svoj pogon u Ličkom Lešću potpuno je preselila u Gospić zajedno sa 24 dosadašnja zaposlenika. Sada je zaposleno 30 radnika, a u skorije vrijeme trebalo bi raditi ukupno 35 radnika. Kapacitet nove tvornice je 150 tisuća tona godišnje, što je trostruko više od kapaciteta u Ličkom Lešću. Otvarajući novu tvornicu veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj Vojko Volk kazao je da su ove godine inozemne investicije slovenskih poduzetnika ponajviše usmjere u Hrvatsku, a ova investicija u Gospiću najveća je pojedinačna slovenska investicija u Hrvatskoj.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) zatražio je danas povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 2.814 kuna u bruto iznosu na 3.080 kuna bruto, te državnu intervenciju u sektorima koji imaju niske prihode, poput tekstilne i drvne industrije. SSSH u priopćenju kojim odgovara na nedavnu izjavu v. d. predsjednika HUP-a Ivana Milolože, koji se založio da minimalac ostane na sadašnjoj razini, tvrdi da je sadašnji iznos od 2.814 kuna bruto za puno radno vrijeme "sramotan i podcjenjivački nizak". Konkurentnost i efikasnost nacionalne ekonomije ne temelje se na niskim plaćama već na uspješnim poslovnim i razvojnim vizijama, znanju i uspješnom upravljanju, te motiviranim radnicima. Minimalna plaća je svojevrstan društveni dogovor o najnižoj cijeni rada koja se u društvu smatra prihvatljivom. Stoga nigdje u Europi nije vezana za BDP, na čemu inzistiraju hrvatski poslodavci, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić najavio je danas internacionalizaciju socijalnog spora između sindikata udruženih u Maticu i Vlade, jer će sindikati tužiti Vladu odboru Europske komisije za ekonomska i socijalna pitanja. Za vrijeme nedavnog posjeta Bruxellesu, u sastavu hrvatske delegacije na sastanku Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, izvijestio sam čelne ljude Odbora o nizu Vladinih kršenja europskih standarda i vrijednosti, rekao je Ribić na konferenciji za novinare. Najavio je da će Matica uskoro poslati pismo Odboru u kojem će izvijestiti o tome kako je Vlada opstruirala demokratski postupak provedbe sindikalnog referenduma o prijedlogu izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe. Budući da proces ratifikacije hrvatskog Ugovora o pristupanju EU-u još nije dovršen, za Hrvatsku je važno hoće li je u EU-u ocijeniti kao zemlju koja krši temeljna načela europskog socijalnog modela. Mi kao eurofili ne želimo da se zaustavi taj proces, ali ako se nešto dogodi odgovorni će biti oni koji čine nepravilnosti, kazao je Ribić.
ZAGREB - Umjesto da raspravljaju i daju odgovore na bitna pitanja o kojima ovisi budućnost građana, hrvatski političari međusobno se prepucavaju i iscrpljuju u besplodnim raspravama, ocijenila je danas Hrvatska udruga sindikata (HUS). Unatoč lošem stanju u zemlji politički diskurs nositelja vlasti zadržao se u okvirima trivijalnog prepucavanja i zanemarivanja konkretnih problema, što smo mogli vidjeti kako u aktualnom prijepodnevu u Saboru, tako i u odbijanju predsjednika Republike Ive Josipovića da se konkretnije angažira u cilju zaustavljanja negativnih trendova u gospodarstvu, kaže se u današnjem HUS-ovu priopćenju. Usprkos ustavnoj ovlasti da o nekim bitnim temama predloži sazivanje Vlade i nazoči toj sjednici, te pozivima HUS-a da tako postupi, Josipović se oglasio samo preporukom građanima da rade za manje plaće, kažu u HUS-u. U međuvremenu, u mjesecu za koji je potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavljivao zaustavljanje pada gospodarstva, industrijska proizvodnja i BDP padaju, a rastu vanjskotrgovinski manjak i nezaposlenost, uz pad osobne potrošnje, rast cijena hrane i režija.
ZAGREB - Dosadašnji čelnik HŽ Putničkog prijevoza Damir Grgić razriješen je s te dužnosti, a na čelo te tvrtke imenovan je dosadašnji član Uprave HŽ Holdinga Dražen Ratković, priopćeno je danas iz HŽ Holdinga. "Odlukom ministra pomorstva, prometa i i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića Uprava HŽ Holdinga u funkciji Skupštine društva HŽ Putnički prijevoz danas je s dužnosti razriješila Damira Grgića, Upravu-direktora HŽ Putničkog prijevoza, te za Upravu-direktora imenovala Dražena Ratkovića, dosadašnjeg člana Uprave HŽ Holdinga", navodi se u priopćenju. Ministar Hajdaš Dončić najavio je smjenu Grgića nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima sindikata i radnika TŽV Gredelja koji su prosvjedovali zbog najava otpuštanja oko 700 radnika i pokretanja stečaja te tvrtke. Hajdaš Dončić je tada rekao kako bi bilo normalno da je pored njega u razgovorima sa sindikatima i pred novinarima bio i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Damir Grgić, jer je ta tvrtka vlasnik Gredelja, te je izvijestio kako je dao nalog upravi HŽ Holdinga da smijeni Grgića, koji je jučer bio u inozemstvu.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je za kolovoz ove godine iznosila 17,7 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za 0,2 postotna boda veća stopa u odnosu na mjesec prije, budući je po podacima statistike stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj iznosila 17,5 posto. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na kolovoz prošle godine, kada je iznosila 16,7 posto, stopa registrirane nezaposlenosti za osmi je ovogodišnji mjesec veća za 1 postotni bod. Stopa registrirane nezaposlenosti, koju objavljuje DZS, izračunava se kao odnos broja nezaposlenih osoba, evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, prema ukupnom aktivnom stanovništvu. Krajem kolovoza u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 301.583 nezaposlene osobe. U usporedbi sa srpnjem broj nezaposlenih povećao se za 1,0 posto ili 2.893 osobe, a na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine, broj nezaposlenih veći je za 5,7 posto ili za 16.238 osoba
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj ove godine iznosila je 5.424 kune, objavio je danas Državni zavod za statistiku.To je za 68 kuna ili nominalno za 1,2 posto manje nego što je iznosila prosječna neto plaća za lipanj ove godine (od 5.492 kune). Na godišnjoj razini pak, u odnosu na srpanj prošle godine, prosječna neto plaća za sedmi mjesec ove godine veća je za 59 kuna ili nominalno za 1,1 posto. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj 2012. iznosila je 7.794 kune. Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj ove godine, prosječna je bruto plaća za srpanj bila manja za 115 kuna ili nominalno za 1,4 posto. Na godišnjoj razini statistika kod prosječne bruto plaće za ovogodišnji srpanj bilježi nominalni rast od 1,5 posto ili za 114 kuna
ZAGREB - Investitori na Zagrebačkoj burzi ni danas ne pronalaze poticaje za znatnije kupnje dionica, tako da se Crobex spustio ispod 1.700 bodova, a tržište je bez jasnoga smjera. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,28 posto, na 1.698 bodova, spustivši se nakon sedam trgovinskih dana ponovno ispod psihološki važne granice od 1.700 bodova. Crobex10 oko podneva bio je u minusu 0,67 posto, na 940 bodova. Redovni promet do podneva je iznosio 5,9 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, od 712.000 kuna. Cijena joj je pala 0,45 posto, na 197 kuna. Po visini prometa slijedi povlaštena dionica Adrisa, s 686.000 kuna. Cijena joj se spustila 1,04 posto, na 219,07 kuna. Nešto više trgovalo se i dionicom Ine, kojom je do podneva ostvareno 555.000 kuna, a poskupjela je 2 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prošlog petak, ojačala prema euru za 0,11 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,394494 kune. Prema drugim važnijim valutama kuna je na tjednoj razini oslabila i to prema američkom dolaru za 0,17 posto, švicarskom franku 0,38 posto i prema britanskoj funti za 0,51 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,678027 kuna, franka 6,106106 kuna, a funte 9,240807 kuna. U odnosu na jučer utvrđenu tečajnu listu kuna je na najnovijoj tečajnici HNB-a neznatno oslabila prema euru, za 0,001 posto, a ojačala prema funti za 0,13 posto, franku 0,22 posto i prema dolaru za 0,62 posto.