ZAGREB - Čelnici sindikata osnovnih i srednjih škola, znanosti i visokog obrazovanja, te medicinskih sestara zaprijetili su danas Vladi razdobljem "socijalnih nemira, borbe, otpora i rata" zbog njezine odluke da otkaže Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe. Provodimo ozbiljne pripreme za štrajk i prosvjede, kao i za pravnu bitku, koji će trajati sve dok nam Vlada ne vrati oteto i ne potpiše pravedan TKU, upozorio je predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec na konferenciji za novinare. Već ovoga tjedna sindikati će pokrenuti postupak pravnog osporavanja otkaza TKU-a, a do kraja mjeseca dići će tužbe protiv Vladine odluke o ukidanju dodatka za složenost poslova od 3, 5, 7, i 9 posto, najavio je Mihalinec. Vlada je u ponedjeljak otkazala TKU, nakon što je propao proces mirenja, te najavila da pokreće kolektivne pregovore o novom TKU-u u kojem će ponuditi isto ono što nezadovoljni sindikati nisu htjeli prihvatiti ni prvi puta - smanjenje materijalnih prava u ovoj i idućoj godini u zamjenu za očuvanje plaća u iduće četiri godine.
ZAGREB - Eventualno povećanje minimalne plaće, koja sada iznosi 2.814 kuna bruto, teško bi pogodilo sektor tekstilne, odjevne, kožne i obućarske industrije koji je ionako u vrlo teškoj situaciji, stoga bi minimalna plaća i ubuduće morala ostati na sadašnjoj razini, upozorio je danas v. d. predsjednik HUP-a Ivan Miloloža na konferenciji koju je organizirao HUP - Udruga tekstilne i kožne industrije. Komentirajući stanje u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće, u kojem je broj zaposlenih s nekadašnjih 120.000 ove godine pao na svega 29.000 radnika, Miloloža je istaknuo kako pri pregovorima o povećanju minimalca 2008. nije bilo dovoljno razuma, zbog čega je izgubljeno još nekoliko tisuća radnih mjesta. Nadam se da će se pri izradi novog Zakona o minimalnoj plaći voditi računa o realnosti te da se minimalac neće linearno dizati jer to ovaj sektor ne bi mogao izdržati, rekao je Miloloža. Pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić najavio je da će Ministarstvo u sklopu nove industrijske politike posrnulom sektoru osigurati jasne izvore financiranja i sektorske analize. Zajedno s HUP-om radit ćemo na mjerama za pomoć poduzetnicima u tekstilnoj i kožnoj industriji, obećao je Leverić.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu danas su otvoreni Sajam županija, Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, sajam alternative, duhovnosti i zdravog života Mystic te kolektivne izložbe stranih zemalja, na kojima sudjeluje ukupno 607 izlagača iz 17 stranih zemalja i Hrvatske. Sajmove je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je, nadahnut vrhunskim nastupom ansambla narodnih plesova i pjesama Lado, rekao kako je zadaća Vlade, Sabora i predsjednika da od Hrvatske stvore skladnu cjelinu kao što je taj ansambl. Za ovakav nastup potreban je strašan, mukotrpan i naporan rad, a tako bi trebali raditi svi mi - uporno, naporno i koji put za male plaće, rekao je Josipović. Vladu je pozvao da bude sjajan koreograf, kao što su Ladovi, te istaknuo kako mu je drago vidjeti Vladine mjere usmjerene racionalizaciji i otvaranju tržišta. U svakom slučaju, kaže Josipović, čeka nas naporan rad, naporno oranje i kopanje. Sajamske priredbe, koje se na ZV-u održavaju do 23. rujna, održavaju se na 26 tisuća četvornih metara izložbenog prostora.
ZAGREB - Za projekte javno-privatnog partnerstva (JPP), koji Hrvatskoj pružaju nove prilike za poboljšanje i veću dostupnost javne infrastrukture, Vlada je predvidjela 15 milijardi kuna u srednjeročnom razdoblju, a već idući mjesec mogli bi krenuti i prvi natječaji za traženje partnera za prvi blok projekata ukupno vrijednih 748 milijuna kuna. Istaknuo je to danas predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) Dragan Marčinko pred više od sto predstavnika škola, dječjih vrtića, bolnica, tvrtki i institucija iz Zagreba i okolice na radionici o JPP-u koju su organizirali taj Centar, Agencije za javno privatno partnerstvo (AJPP) i tjednik Lider. To je ujedno prva radionica o JPP, nakon koje idući tjedan slijede još u Rijeci i Osijeku, potom i u Splitu, kako bi se lokalnoj zajednici približio model, uvjeti i korisnost provedbe projekata JPP-a.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ocijenila je da Program kreditiranja projekata energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ne sadrži državnu potporu, priopćeno je iz AZTN-a. Riječ je o programu putem kojeg će HBOR izvođačima radova obnove zgrada javnoga sektora, odabranim putem javnog natječaja, odobravati povoljne kredite uz kamatnu stopu od četiri posto. S obzirom da je riječ o obnovi zgrada javnoga sektora (škole, vrtići, bolnice itd.), da su krajnji korisnici kredita vlasnici javnih zgrada, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave u čijem su vlasništvu objekti koji se obnavljaju, a da će izvođači radova biti izabrana na javnom natječaju prema kriteriju najpovoljnije ponude, Agencija je utvrdila da krediti HBOR-a po povoljnoj kamatnoj ne predstavljaju državnu potporu ni izvođačima radova niti vlasnicima zgrada.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, na zahtjev Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, utvrdila je da državno jamstvo za kredit od 134 milijuna eura Hrvatskim cestama ne predstavlja državnu potporu, priopćeno je iz te agencije. Naime, riječ je o sredstvima koje će Hrvatske ceste uložiti u izgradnju i održavanje državnih cesta, odnosno koristit će ih u izgradnji i održavanju infrastrukture koju je obvezna izgrađivati i održavati država. Za gospodarenje javnim cestama, kao općem dobru koje je otvoreno svim korisnicima, potencijalnim i stvarnim, zadužene su Hrvatske ceste, a one to provode sukladno odredbama Zakona o javnim cestama i Odluci Hrvatskog sabora iz veljače 2012. o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. S obzirom na to da je riječ o ispunjavanju zakonske obveze ulaganja u infrastrukturu, Agencija je ocijenila da davanjem državnog jamstva Hrvatskim cestama ne dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja. Istodobno, budući su Hrvatske ceste transparentno provele postupak javne nabave i izabrali najpovoljniju ponudu kredita, AZTN je ocijeno da državno jamstvo ne predstavlja potporu ni kreditnim vjerovnicima.
ZAGREB - IGH Projektiranje, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Instituta IGH, zaključila je sa Zračnom lukom Zagreb (ZLZ) ugovor o izradi projektne dokumentacije putničkog terminala ZLZ-a, a ukupna vrijednost ugovorenog posla je 9 milijuna eura, ili oko 66,7 milijuna kuna, izvijestio je danas Institut IGH putem Zagrebačke burze. IGH Projektiranje kao vodeći član, zajedno s tvrtkama Kincl d.o.o. i Neidhart Arhitekti d.o.o., zaključila je sa ZLZ-om ugovor o projektiranju s prilozima za izradu projekte dokumentacije putničkog terminala ZLZ. Ukupna vrijednost ugovorenog posla izrade projektne dokumentacije, temeljem tog ugovora i popratnih akata, iznosi 9 milijuna eura, odnosno oko 66,7 milijuna kuna. Projekt putničkog terminala ZLZ izradit će se temeljem prvonagrađenog rada s međunarodnog urbanističko-arhitektonskog natječaja koji su izradili akademik Branko Kincl, akademik Velimir Neidhart i Jure Radić, navode iz Instituta IGH.
ZAGREB - Nakon dva dana pada, Crobex indeks Zagrebačke burze danas je porastao, učvrstivši se iznad psihološki važne razine od 1.700 bodova, što se zahvaljuje nekolicini dobrih vijesti s domaće poslovne scene. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,78 posto, na 1.713 bodova, dok je Crobex10 skočio 1,12 posto, na 944 boda. Redovni promet dosegnuo je gotovo 8 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna više nego jučer u ovo doba, no od toga je oko 2 milijuna kuna ostvareno državnim obveznicama. Među najvećim je dobitnicama danas dionica IGH, s rastom cijene za više od 6 posto i prometom od oko pola milijuna kuna. Dionica Diokija poskupila je, pak, više od 5 posto, nakon napisa u medijima da su računi Diokija i Dina Petrokemije deblokirani na 72 sata, tijekom kojih se očekuje uplata pet milijuna eura turskog Caliskana za kupoprodaju Diokijeve talijanske tvrtke Adriaoil SpA, te isplata zaostalih plaća radnicima Diokija i Dine. Najlikvidnija je, s prometom od gotovo 2 milijuna kuna, povlaštena dionica Adrisa, kojoj se cijena kreće oko 220 kuna. Na listu milijunašica uvrstila se i dionica Podravke, kojoj je cijena porasla 5,3 posto, na 252 kune.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema euru za 0,14 posto, pa se srednji tečaj eura po prvi put u nešto više od godinu dana spustio ispod 7,4 kune. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,393747 kuna. Zadnji je put tečaj eura bio ispod 7,4 kune na tečajnici koja se primjenjivala 13. srpnja 2011. Kuna je istodobno oslabila prema drugim važnijim inozemnim valutama. Švicarski je franak ojačao za 0,04 posto, britanska funta za 0,10 posto, a američki dolar za 0,17 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,117613 kuna, funte 9,215689 kuna, a dolara 5,681379 kuna.