Novim zakonskim odredbama predlaže se, uz ostalo, uvođenje poticaja za mikropoduzetnike, za nova zapošljavanja te carinski poticaji, koji bi vrijedili do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Svi članovi Odbora, vladajući i oporbeni, dali su potporu vladinu prijedlogu da se za velike investicije razdoblje oslobođenja poreza na dobit produži i do deset godina, kao i da se potiču investicije u unaprjeđenje tehnologije uz čuvanje postojećih radnih mjesta.
Izravni poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta iznosili bi tri, šest ili devet tisuća eura po novootvorenom radnom mjestu, ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji u kojoj se provodi investicijski projekt.
Potporu većine članova Odbora dobile su i predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima se uvodi nadzor nad svim potrošačkim kreditima i zabranjuju lihvarski uvjeti kreditiranja.
Izmjenama se regulira nadzor nad svim potrošačkim kreditima, tako da bi svatko tko se bavi tim kreditiranjem morao dobiti licencu od Ministarstva financija, a regulira se i visina kamatne stope koja se može mijenjati samo uz suglasnost potrošača, te ne bi mogla biti veća od 12 posto.
Najveća pozornost u raspravi posvećena je predloženoj prijevremenoj otplati kredita, odnosno mogućnosti da potrošač prijeđe drugoj poslovnoj banci, s povoljnijim kamatama, i novim kreditom zatvoriti stari bez ikakve naknada, u slučaju da banka poveća promjenjivu kamatnu stopu.
"Iluzorno je očekivati da će poslovne banke u Hrvatskoj jedne drugima ulaziti u posao i rušiti kamate", ustvrdio je, komentirajući zakonski prijedlog, HDZ-ov Ivan Šuker.
Martina Dalić (HDZ) također je izrazila sumnju da će se predloženim zakonom išta promijeniti jer "što god se u ovom trenutku izabere kao referentna kamatna stopa, ona će nakon nekog vremena neminovno morati rasti".
Odgovorila im je SDP-ova Nadica Jelaš, pojasnivši da će korisnicima kredita ubuduće biti transparentno prikazano zašto se mijenjaju kamatne stope i po kojim uvjetima, što, dodala je, do sada nije bio slučaj.
Potporu većine članova Odbora dobio je prijedlog novog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji je Vlada uputila u prvo saborsko čitanje. Nakana je novoga zakona putem sustava IT komunikacija uvesti kvalitetniji nadzor nad izvršavanjem poreznih obveza u poslovanju s gotovinom, uz osiguranu povezanost poreznog obveznika, Porezne uprave i kontrolu izdavanja računa.
Vladin prijedlog naišao je na kritiku oporbenih zastupnika, pa je Martina Dalić upitala predlagatelje jesu li sigurni da "troškovi uvođenja novoga sustava neće biti veći od koristi".
Odgovorila joj je Dragica Zgrebec (SDP), tvrdeći da postoje veliki problemi u naplati poreza i evidentiranju prometa, zbog čega je "svaka inicijativa bolja nego ne činiti ništa".
Sama primjena novog zakona o fiskalizaciji krenula bi s početkom iduće godine i išla bi u tri faze - od 1.
siječnja išlo bi se na velika i srednja poduzeća i ugostiteljstvo, od 1. travnja u trgovini i slobodnim zanimanjima, a od srpnja na cjelokupno poslovanje s gotovinom.
Jednoglasno i bez rasprave potporu je dobio prijedlog zakona o trošarinama, kojim se od 1. ožujka 2013., radi usklađenja s EU zakonodavstvom, uvodi obveza elektroničke razmjene podataka za kretanje trošarinskih proizvoda.
(Hina) xvl yds