Ne iznoseći više detalja u vezi te strategije ministar naglašava da je, s obzirom na stanje u tih 13 neprivatiziranih društava, skloniji modelu prodaje nego ulaska u javno-privatno partnerstvo (JPP) budući smo, kako kaže, "u prošlosti imali iskustva u turističkom sektoru s određenim oblicima JPP-a koji se nisu pokazali najuspješnijima, te bi iz toga trebali nešto naučiti".
Osim pripreme strategije, napominje da su u tijeku pregovori za privatizaciju ZRC Lipika te je Vlada već donijela odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama tog ZRC-a.
Zbog prijašnjih neuspješnih ukupno osam natječaja za dionice ZRC Lipika, od čega četiri puta pod posebnim uvjetima, Vlada se, objašnjava ministar, odlučila za direktnu prodaju dionica te tvrtke zainteresiranom investitoru.
Riječ je o grupi britanskih investitora iz tvrtke Petrus Global Development (Petrus globalni razvoj d.o.o.), koja je još prošle godine za tim iskazala zanimanje, te ga u ožujku ove godine i potvrdila dostavljanjem pisma namjere AUDIO-u i Ministarstvu turizma.
U tom pismu navode dvije faze ulaganja, od kojih u prvoj investiciju u ZRC Lipik od 125 milijuna eura, u što je uključena i ponuda od 32 milijuna eura u izgradnju, modernizaciju i promociju lječilišnog grada Lipika. U drugoj fazi predviđeno je ulaganje i u druge projekte unutar integralnog destinacijskog projekta "Lipik grad toplice", kao i u druge regionalne projekte Lipika i Pakraca u iznosu od 100 milijuna eura.
Ostojić pritom ističe da se ovog tjedna očekuje da Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) predstavnici investitora dostave obvezujuću ponudu za ZRC Lipik s planom ulaganja i konsolidacije društva, a ako bude na tragu pisma namjere, Ministarstvo turizma će za to dati pozitivno mišljenje Vladi koja donosi i konačnu odluku o prodaji.
Uz to, ministar najavljuje da će se ove jeseni raspisati natječaj i za privatizaciju Bizovačkih toplica, tada će biti poznati uvjeti privatizacije, a i za tu kupnju, dodaje, ima zanimanja.
Spremaju se i novi natječaji za lokacije Hidrobaza i Pineta u sklopu Brijuni Rivijera, ali, kako kaže, bilo bi gubljenje vremena da budu po modelu iz prijašnjeg na kojeg se nitko nije javio.
Tražili su zbog toga i povratne informacije od kompanija koje su podigle dokumentaciju za te lokacije pitajući ih zašto se nisu javili, pa su neki od njih odgovorili da je osnovni razlog bio model prava građenja i njegov prekratki rok.
Stoga će se ti natječaji mijenjati, pri čemu ističe da se za Hidrobazu čeka novo konzervatorsko rješenje iz kojega će se vidjeti je li realno očekivati investitorski interes, dok za Pinetu kaže da je puno spremnija te da predstoje još dodatni razgovori s općinom Fažana nakon čega može ići natječaj.