U razgovoru s irskim premijerom Endom Kennyjem središnja pozornost bit će posvećena naporima u EU za izlazak iz financijske i gospodarske krize, a Janša se želi upoznati i s irskim iskustvom u sanaciji banaka budući da se na to priprema i Slovenija. Prema podacima koje prenose slovenski mediji, Irska je svoje bankarstvo, nakon kraha 2008. godine izazvanog globalnom financijskom krizom, nakon godina visokih stopa rasta i urušavanja "balona" tržišta nekretninama, rješavala u aranžmanima s MMF-om, Europskom komisijom i više država EU-a. Nakon što joj je kreditni rejting potonuo na "razinu smeća" na kraju je tražila financijsku pomoć europskih partnera i MMF-a koji su joj odobrili 67,5 milijardi eura pomoći, ali je morala temeljito restrukturirati bankarski sustav te provesti opsežne mjere štednje i reforme.
Mjere štednje i reforme do kraja godine očekuju i Sloveniju, a premijer Janez Janša u ponedjeljak je na sastanku s predsjednikom euroskupine Jean-Claudeom Junckerom ocijenio da ih je sposobna provesti sama.
Jedan od glavnih problema Slovenije je trenutačna nemogućnost prodaje državnih obveznica za servisiranje dospjelog duga, jer su negativne kreditne ocjene povisile zahtjevane kamate, koje su trenutno oko 6,5 posto, na njene desetogodišnje obveznice.
S time se do ove godine susretala i Irska, koja je sredinom ove godine na međunarodnom financijskom tržištu prvi put nakon rujna 2010. uspjela prodati svoje državne obveznice u visini od 5 milijardi eura. Pri tome na obveznice s petogodišnjim dospjećem plaća 5,9 posto kamata, a na one s dospjećem od 8 godina 6,1 posto.
Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je krajem prošlog tjedna da bi za sanaciju slovenskih banaka država mogla uložiti oko milijardu eura, ali bi one u državnom vlasništvu bile ponuđene stranim investitorima. S druge strane, postoje i procjene nekih ekonomista da će sanacija slovenskih banaka, s bilancama koje opterećuju slabi krediti iz prošlosti, zahtijevati mnogo više iznose.
Nekadašnji ministar za razvitak, ekonomist Jože Damijan, nedavno je ocijenio da bilance slovenskih banaka sadrže do 6 ili 8 milijardi kredita čija je naplativost upitna te da bi njihova sanacija mogla zahtijevati 17 posto slovenskog BDP-a, što bi fiskalni deficit povećalo do neodržive mjere pa će biti potrebna pomoć EU-a.
Janšina vlada nedavno je najavila da će bilance slovenskih banaka "očistiti" osnivanjem tzv. slabe banke ili fonda koji bi preuzeo sva slaba potraživanja banaka u državnom vlasništvu poput Nove Ljubljanske banke (NLB) i Nove Kreditne banke Maribor (NKBM).