Suočeni s javnim mnijenjem sve više neprijateljski raspoloženim prema Bruxellesu, i liberali i laburisti morali su ipak zaoštriti ton prema Europi. Ističu, međutim, da Nizozemska ne može bez Europske unije, jer je njezino gospodarstvo, peto u eurozoni, orijentirano prema inozemstvu.
Dužnička kriza eurozone dominira nizozemskim izborima 12. rujna koji postaju "maketa" dileme koja muči Europsku uniju: treba li iz krize izaći putem štednje ili putem poticaja, piše agencija Reuters.
"Drugim riječima: hoće li Nizozemska nastaviti mjere štednje koje zagovara Merkozy (njemačka kancelarka Angela Merkel i bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy) ili će se okrenuti strategiji novog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea", sažima politolog Andre Krouwel iz Amsterdama za AFP.
Stoga su nizozemski birači razapeti između zahtjeva za odobravanjem velikih zajmova prezaduženim članicama EU, napose Grčkoj, te stroge štednje u domovini koja za njih znači gubitak izdašnih povlastica.
Nizozemska je čvrsta jezgra eurozone, među najjačim njemačkim saveznicima u fiskalnoj disciplini.
LIBERALI
I liberali (VVD) i laburisti trebali bi po anketama dobiti oko 35 zastupničkih mjesta u paralmentu od 150, piše Reuters. Premijer Mark Rutte (45), čelnik liberala koji su na izborima 2010,. dobili 31 zastupničko mjesto, želi javni deficit svesti ispod 3 posto 2013., što propisuje EU te smanjiti pomoć zemljama u razvoju, srezati broj zaposlenih u javnoj službi. VVD odbija "europsku naddržavu, ali želi ekonomsku uniju". Želi smanjiti uplate Nizozemske u proračun EU-a, olakšati otpuštanja i ograničiti socijalno osiguranje za strance.
LABURISTI
Oporba od izbora 2010., kada su osvojili 30 mjesta, laburisti (PvdA) gospodarski oporavak žele provesti ulaganjima, većim oporezivanjem plaća, naročito najbogatijih i porezima financijskom sektoru. Njihov rok za smanjenje deficita je 2017., no ne nužno do granice od 3 posto. Laburistički vođa Diederik Samsom (41), bivši aktivist Greenpeacea koji je zbog toga bio često uhićivan, briljantan je govornik i upravo svojim sjajnim nastupima zadnjih je tjedana potaknuo rast popularnosti stranke.
SOCIJALISTI
Nekoliko tjedana unazad upravo su socijalisti (SP) po anektama bili uz liberale, jer se protive zajmovima prezaduženim članicama eurozone i mjerama štednje. Socijaliste koje smatraju tvrdom ljevicom, a vodi ih Emile Roemer (50), osvojili su 15 mjesta 2010., a sada im se predviđa između 22 i 26 mjesta. SP želi 3 milijarde eura državnog novca uložiti u oporavak gospodarstva i da se Nizozemci referendumom izjasne o svakom prijenosu ovlasti s nacionalne države na Bruxelles.
KRAJNJA DESNICA PVV
Manjinska vlada desnog centra premijera Ruttea pala je u travnju jer se njezin koalicijski partner, Stranka slobode, krajnja desnice (PVV) usprotivila štednji potrebnoj da se javni dug smanji ispod 3 posto. PVV, kojemu je na čelu 49-godišnji populist Geert Wilders, želi da zemlja izađe iz EU i napusti zajedničku valutu euro. Političar kojemu je u središtu rada borba protiv islamske prijetnje želi zabraniti Kuran koji je javno usporedio s Hitlerovim manifestom "Mein Kampf". Wilders je bio procesuiran, ali i oslobođen optužbe i živi pod stalnom policijskom zaštitom, a odvjetnika i zaštitu financiraju mu američke antiislamske skupine, piše Reuters. Ankete predviđaju PVV-u gubitak nekoliko zastupničkih mjesta u odnosu na 24 osvojenih 2010.
Ključno pitanje nizozemskih izbora je treba li javni dug svesti ispod 3 posto, više nego li treba li ostati u eurozoni. Izbori se održavaju u srijedu, na dan kada ustavni sud Njemačke treba presuditi o ključnom pitanju za eurozonu, o tužbama protiv europskog sigurnosnog mehanizma.
Pobijede li liberali ili laburisti, Bruxelles može biti miran jer su obje stranke proeuropski orijentirane. Osvoje li podjednak broj glasova moguće je da stvore koaliciju desnog centra i vladaju zemljom od 16,65 milijuna ljudi na teritoriju manjem od Hrvatske (41.526 km2), s visokim BDP-om per capita od 35.400 eura.