ZAGREB - Premijer Zoran Milanović ponovno je danas odbacio kritike da Vlada šteti Slavoniji novom statističkom podjelom Hrvatske na dvije regije, a Slavoncima je poručio - "Neka mi se osuši desna ruka ako zaboravimo Slavoniju". Premijer je na početku sjednice Vlade "zlonamjernima i zlokobnima" ocijenio optužbe da će Slavonija zbog nove podjele dobiti manje novca iz EU fondova, ustvrdivši da takvim tvrdnjama "dvije stranke nastoje napakostiti jednom dijelu Hrvatske". "Neka mi se osuši desna ruka, ako zaboravimo Slavoniju", poručio je Milanović citirajući biblijski psalam. "Nećemo je zaboraviti. Učinit ćemo sve i iskoristiti sve potencijale da se izvuče iz krize gospodarstva i krize neodgovorne, populističke i huškačke politike, koja gura Slavoniju od EU-a", poručio je premijer. Ponovio je da je podjela Hrvatska na dvije statističke regije u hrvatskom interesu, te ustvrdio da će Hrvatska idućih godina "hvatati" prosjek EU-a i pritom imati na raspolaganju ogromna sredstva, čija će realizacija ovisiti samo o organiziranosti njezinih političara. Komentirajući tvrdnje da će regija kontinentalne Hrvatske zbog Zagreba ubrzo dostići 75 posto europskog prosjeka BDP-a po glavi stanovnika i time izgubiti mogućnost korištenja EU fondova po povoljnim uvjetima, Milanović je ustvrdio da bi za ostvarenje tih nerealnih prijetnji Hrvatska u nekoliko slijedećih godina morala imati kineske stope gospodarskog rasta. Drago mi je da su naši politički konkurenti toliki optimisti, ali to se neće dogoditi, istaknuo je Milanović i poručio Slavoniji da je Vlada neće zaboraviti.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na novu pozitivnu procjenu kreditnog rejtinga Hrvatske, ističući kako nema razloga za euforiju, ali i da je Hrvatska dobila kredit jer se vjeruje Vladinim potezima. "Nema razloga za euforiju. Povijesnom terminologijom bi se reklo – nije kraj ni početak kraja, nego eventualno kraj početka našim nastojanjima da zemlju uredimo i da stvorimo pretpostavke za gospodarski rast", rekao je Milanović. Kazao je da je Hrvatska dobila kredit jer se u ovom razdoblju vjeruje u Vladine poteze, posebno u resoru financija. "Naravno da veliki projekti ne mogu biti realizirani ni započeti odmah, jer u pripremi tih projekata trebaju ozbiljne i temeljite pripreme i za to treba koji mjesec više, ali ono što smo do sada radili i ono što ministar financija radi u financijskom sektoru, to se od ozbiljne države očekuje da počne raditi odmah i počeli smo raditi odmah", ocijenio je premijer. Naglasio je da se u tom, kao i u svakom drugom poslu, događaju pogreške. "Ali tko radi, radi, a tko ne radi i zabija glavu u pijesak dovodi zemlju u tešku poziciju. Moramo raditi i imamo pravo na neku krivu procjenu tu i tamo", dodao je.
ZAGREB - U ponedjeljak, 10. rujna, počinje isplata mirovina za kolovoz korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, izvijestio je danas Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Isplata će, uz povećanje za kolovoz, uključivati i razliku za srpanj nastalu povećanjem aktualne vrijednosti mirovine od 1. srpnja za 1,2 posto, prema Odluci Upravnog vijeća Zavoda od 29. kolovoza. U srpnju je bilo 1,2 milijuna umirovljenika čija je prosječna mirovina iznosila 2.160 kuna. Prosječna mirovina činila je 39,33 posto prosječne neto plaće za lipanj (5.492 kune). Na jednog umirovljenika dolazio je 1,25 zaposlenik. Sve dodatne informacije o ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja građani mogu dobiti svakim radnim danom na info telefonima Zavoda 0800 – 63 63 63 (besplatni), 01/ 4891 – 666, kao i na internetskoj stranici Zavoda - www.mirovinsko.hr.
ZAGREB - Knjigu uglednoga hrvatskog dijalektologa Josipa Lisca "Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku" objavila je u biblioteci Znanstvenih djela splitska nakladna kuća Književni krug. Profesor Lisac u proslovu svoje knjige napominje kako je u knjizi tridesetak članaka koji se bave dijalektološkim i jezičnopovijesnimm pitanjima hrvatskoga jezika. Ističe kako radovi, u kojima obrađuje pitanja unutarnje i vanjske povijesti hrvatskoga, pokazuju njegove poglede na dijakronijsku i prostornu sliku hrvatskoga jezika. Recenzent knjige akademik Petar Šimunović smatra kako je knjiga izvrsni kompendij o cjelokupnoj problematici hrvatske dijalektologije, prvotnoga stanja i razvitka hrvatskoga jezika te dijalektološkoj leksikografiji i proučavateljima kompleksne problematike s autorovim sudovima.
Napominje i kako autor također piše o književnicima čiji je jezik pridonio razvitku hrvatskoga jezika, vrijednim istraživačima koji su isticali samosvojnost hrvatskoga jezika i oblikovali jezični standard te o suvremenim dijalekatnim pjesnicima i umjetničkom dosegu njihove poezije, kao i važnosti njihova dijalektalnog izraza.