FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Financijski servis, 3. rujna 2012.

ZAGREB, 3. rujna 2012. (Hina) -

Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;

E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr

FINANCIJSKI SERVIS

3. rujna 2012.

SADRŽAJ:

1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb

2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala

3. Izvješća sa svjetskih tržišta

4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke

5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka

6. Milanović najesen očekuje gospodarski oporavak

7. Gradonačelnik Londona: Hrvati, ne idite u EU, ne dirajte kunu

8. Švicarska središnja banka ustraje u obrani minimalnog tečaja franka prema euru

1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb

Datum   Potražnja u  mil.  Ponuda u  mil. kuna  Promet u   mil.  Prosječna kamata
              kuna                                   kuna              (%)       
03.09.             377,49                77,49           77, 49              1,33

Analiza trgovanja na Tržištu novca

Promet                 Promet u mil.     Kamatna stopa (%) 
                           kunama                          
prekonoćni                        74,49                 1,3
ročni depozit                      1,00                 1,3
više od tri mjeseca                2,00                 2,5
Ukupno                           77, 49                1,33
Promet               Promet u mil. eura  Kamatna stopa (%) 
tjedan dana                        1,00                 1,5
Ukupno                             1,00                 1,5

Izvor: Tržište novca

Premda je na Tržištu novca Zagreb potražnja danas pala, ipak je bila znatno veća od ponude, pa je njezin velik dio ostao nepokriven, dok je cijena novca porasla.

Potražnja je danas bila oko 12 posto manja nego u petak, pa je iznosila oko 377,5 milijuna kuna. No, još je oštrije, više od 40 posto, pala ponuda, na otprilike 77,5 milijuna kuna.

Iako je plasirana cjelokupna ponuda, velik dio potražnje, 300 milijuna kuna, ostao je nepokriven.

Najviše se trgovalo prekonoćnim kreditima, putem kojih je plasirano 74,49 milijuna kuna, po kamati od 1,30 posto, što je oko 9 posto veća kamata nego u petak. Na rok dulji od tri mjeseca plasirana su 2 milijuna kuna, po cijeni od 2,50 posto, dok je jedan ročni kredit od milijun kuna plasiran po kamati od 1,30 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 77,49 milijuna kuna, pri čemu je prosječna dnevna kamata porasla za otprilike 9 posto, na 1,33 posto.

„Na početku novog radnog tjedna trgovanje na Tržištu novca ne razlikuje se u odnosu na protekli. I dalje je potražnja za kratkoročnim pozajmicama visoka. Iako je ponuda u cijelosti iskorištena, dio potražnje ostao je nenamiren“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.

Danas se trgovalo i devizama, pri čemu je milijun eura plasiran na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,50 posto.

2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala

Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,6 milijuna kuna, pri čemu je gotovo 5,5 milijuna kuna ostvareno trgovanjem dionicama HT-a, a vrijednost dioničkih indeksa je pala.

Crobex je pao za 0,48 posto, na 1.671,84 boda, a specijalizirani indeks Crobex10 smanjen je za 0,72 posto, na 908,23 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s 5,5 milijuna kuna, a uz pad cijene za 0,25 posto, HT-ova dionica trgovanje završava ispod 200 kuna, na 199,50 kuna. Zadnji je put cijena HT-ove dionice bila ispod 200 kuna krajem lipnja, točnije 28. lipnja kada je zadnja cijena te dionice bila 198 kuna.

Milijunski promet danas su imale još samo dionice Atlantic grupe kojih je protrgovano za 1,3 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,76 posto, na 467 kuna. Po prometu slijedi dionica Valamar Adria Holdinga sa 423,8 tisuća kuna, a trgovanje završava uz cijenu od 97,49 kuna, što je 1,02 posto više nego krajem prošlog tjedna.

Uz promet od 406,6 tisuća kuna, cijena dionice AD Plastika je pala za 1,67 posto, na 103,01 kunu.

Među trgovanijim dionicama cijena je danas pala i dionicama Ine za 0,02 posto, Belja za 0,29 posto, Đuro Đaković Holdinga 1,51 posto, Adris grupe (povlaštene) 1,60 posto, a među gubitnicima je i dionica Podravke kojoj je cijena pala za 2,55 posto. Podravka je danas objavila kako je tu tvrtku s početkom rujna napustilo 288 zaposlenika koji su prihvatili stimulativne otpremnine od 4.000 kuna neto po godini staža u kompaniji.

Dionica           Najniža   Najviša      
         Zadnja     Promet   Promjena
Službeno Tržište     
         
         
           
           
             
ADPL-R-A            103,00    104,85    103,01    406.593,62   -1,67%          
ATGR-R-A            462,00    474,00    467,00  1.372.865,64    0,76%          
CROS-R-A          6.050,00  6.100,00  6.100,00     91.249,99    0,99%          
DLKV-R-A            117,37    120,00    120,00     25.720,93    0,00%          
HT-R-A              199,50    200,60    199,50  5.487.565,09   -0,25%          
IGH-R-A             509,02    518,00    509,02     27.313,23   -0,19%          
INA-R-A           4.100,00  4.113,00  4.100,01    131.339,18   -0,02%          
INGR-R-A              4,72      4,86      4,85     17.143,08    1,04%          
ISTT-R-A            150,00    153,50    150,00     58.321,00   -1,32%          
KOEI-R-A            515,00    520,00    515,00     27.300,00   -0,96%          
LKPC-R-A            630,00    630,00    630,00      6.300,00   -0,16%          
PODR-R-A            210,00    212,60    210,00    116.161,20   -2,55%          
PTKM-R-A            223,16    223,23    223,16     26.112,25   -0,38%          
ULPL-R-A            243,11    249,99    249,99      6.451,53   -0,80%          
VART-R-1             12,33     13,74     13,74      6.342,99    0,37%          
VIRO-R-A            510,00    510,02    510,00     27.030,65    0,00%          
Redovno Tržište                                                                
ACI-R-A           2.510,00  2.550,00  2.520,00     55.420,00    0,76%          
ADRS-P-A            213,51    215,28    213,51    243.370,08   -1,60%          
AMDN-R-A             24,95     24,95     24,95      4.815,35   -0,16%          
ARNT-R-A             95,00    101,00    101,00     63.251,85    5,21%          
ATPL-R-A            254,69    254,69    254,69      1.018,76    1,88%          
AUHR-R-A            260,01    261,04    260,01     38.090,05   -0,39%          
BD62-R-A             77,85     77,85     77,85        389,25    0,10%          
BLJE-R-A             78,20     79,85     78,27    102.785,27   -0,29%          
CEBA-R-A            120,00    120,00    120,00      5.160,00  -14,29%          
DDJH-R-A             66,77     67,77     67,00    122.028,85   -1,51%          
DIOK-R-A             20,08     20,47     20,47     37.863,04    0,34%          
ERNT-R-A          1.087,31  1.087,39  1.087,31     10.873,46    0,00%          
EXCL-R-A             88,00     88,00     88,00      9.856,00   -9,28%          
FRNK-R-A            428,00    428,00    428,00      1.284,00    2,88%          
HIMR-R-A            160,01    160,01    160,01      7.840,49   -5,87%          
HTPK-R-A             53,81     53,81     53,81      1.990,97   -5,58%          
HUPZ-R-A          1.065,00  1.065,00  1.065,00      4.260,00    1,43%          
IKBA-R-A          1.020,00  1.020,00  1.020,00      1.020,00  -22,14%          
IPKK-R-A            157,00    157,00    157,00        785,00  -11,30%          
JDOS-R-A          2.810,00  2.810,00  2.810,00     22.480,00   -0,92%          
KODT-P-A            875,00    875,00    875,00      3.500,00    0,57%          
KODT-R-A            910,00    910,00    910,00      3.640,00    0,78%          
KORF-R-A             96,22     99,00     97,49    423.806,40    1,02%          
KRAS-R-A            396,00    400,00    400,00    102.472,38    0,00%          
KSST-R-A            750,00    750,00    750,00     10.500,00   -5,06%          
KTJV-R-A             16,01     16,01     16,01      1.408,88    0,00%          
LEDO-R-A          5.500,00  5.570,00  5.570,00     33.210,00    1,27%          
LKRI-R-A            118,01    118,61    118,10     92.246,49   -3,20%          
LRH-R-A           1.731,02  1.731,02  1.731,02      1.731,02   -3,83%          
MAIS-R-A             54,10     57,00     54,10     13.461,25   -9,82%          
PBZ-R-A             533,00    533,00    533,00     11.193,00   -7,74%          
PUNT-R-A              0,77      0,98      0,98        128,87    0,00%          
RIVP-R-A             12,14     12,59     12,59     42.037,00    0,72%          
SNBA-R-A             81,00     81,00     81,00     55.890,00    0,00%          
SUNH-R-A             25,01     25,01     25,01      5.002,00    0,04%          
THNK-R-A            855,27    860,00    855,27     15.475,27   -0,55%          
TISK-R-A            191,00    192,00    191,00     25.600,00   -0,52%          
TNPL-R-A            514,98    549,98    549,98      2.714,82    6,80%          
TUHO-R-A            980,00    980,00    980,00      9.800,00   -0,05%          
VDKT-R-A            245,16    253,00    253,00     20.013,96   -3,07%          
VPIK-R-A             90,21     90,70     90,50     69.913,23   -1,61%          
ZABA-R-A             38,70     38,89     38,70     37.789,20   -0,23%          
ZVZD-R-A          3.400,00  3.400,00  3.400,00     27.200,00   -2,86%          
MTP                                                                            
BRBA-P-A          3.501,00  3.501,00  3.501,00     45.513,00  -12,48%          
INFS-R-A            200,00    200,00    200,00      4.200,00    0,00%          
SNHO-R-A            110,00    110,00    110,00     16.500,00    2,22%          
SPNV-R-A            220,00    220,00    220,00      4.400,00    0,00%          
VLHO-R-A             72,00     72,00     72,00      2.160,00   -2,69%          
Ukupan promet        
         
         
      9.649.899,57     
             

Izvor: Zagrebačka burza

Vrijednosti mirovinskih fondova

Prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, indeks Mirex, u petak je porasla za 0,11 posto, pokazali su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga HANF-e.

Prema podacima HANFA-e, vrijednost Mirexa zadnjeg radnog dana u prošlome tjednu popela se na 166,9365 bodova, kao posljedica rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova.

Pritom se vrijednost Erste Plavog fonda povisila za 0,19 posto, na 170,8745 bodova, a fondova AZ i Raiffeisen 0,10 posto, na 172,4264 bodova, odnosno na 164,2044 bodova.

Rasla je i vrijednost Croatia osiguranja 0,07 posto, na 155,2012 bodova.

Mirovinski fond                Vrijednost na dan  Vrijednost na dan  promjena %
                                    30.08.             03.09.                  
Mirex                                   166,7516           166,9365        0,11
AZ OMF*                                 172,2506           172,4264        0,10
Erste Plavi OMF.                        170,5508           170,8745        0,19
PBZ Croatia osig.OMF                    155,0875           155,2012        0,07
Raiffeisen OMF                          164,0327           164,2044        0,10
AZ benefit DMF**                        181,9169           181,9129        0,00
AZ profit DMF                           206,2191           206,4505        0,11
Croatia osiguranje DMF                  121,3502           121,5817        0,19
Erste Plavi Expert DMF                  141,9492           142,2600        0,22
Erste Plavi Protect DMF                 147,3381           147,4384        0,07
Raiffeisen DMF                          153,8547           154,0449        0,12
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb           100,6628           100,7731        0,11
Auto Hrvatska ZDMF                      110,7744           110,9553        0,16
AZ Dalekovod ZDMF***                    195,8968           196,0471        0,08
AZ Hr. kontrola zračne plov.            191,3048           191,4881        0,10
AZ VIP ZDMF                             205,8259           206,0126        0,09
AZ Zagreb ZDMF                          149,2099           149,3923        0,12
ZDMF cestarski fond                     127,0618           127,3130        0,20
ZDMF Croatia osiguranje                 106,3634           106,5593        0,18
ZDMF Ericsson N. Tesla                  166,8193           166,7562       -0,04
ZDMF HEP grupa                          111,2124           111,4272        0,19
ZDMF Hrvatskih autocesta                122,3069           122,5292        0,18
ZDMF Hr. liječničkog sind.              174,7065           174,5975       -0,06
ZDMF Novinar                            153,0695           153,0052       -0,04
ZDMF Željezničar-Raiffeisen             127,3286           127,3419        0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr.                 108,2969           108,5056        0,19
ZDMF T-HT                               142,6217           142,7224        0,07

*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA

3. Izvješća sa svjetskih tržišta

a) Indeksi na svjetskim burzama

Burza / Indeks    TRENUTNI  ZATVARANJE
New York/DJIA            -      13.000
Tokyo/Nikkei         8.783       8.839
London/FTSE-100      5.749       5.711
Frankfurt/DAX 30     6.997       6.970

*Izvor: REUTERS

Europska tržišta ojačala su u ponedjeljak budući da je slabljenje proizvodnih aktivnosti u Kini i Europi dodatno potpirilo očekivanja da će središnje banke posegnuti za novim poticajnim mjerama.

Londonski FTSE porastao je 0,7 posto na 5.749 bodova, frankfurtski DAX za 0,4 posto na 6.997 bodova, a pariški CAC za 0,5 posto na 3.431 bod.

Konačni podaci kineskog indeksa menadžera nabave koji izrađuje banka HSBC pokazali su pad aktivnosti u industrijskom sektoru u kolovozu na najnižu razinu u više od tri godine, od 47,6 bodova.

Aktivnosti u njemačkoj industriji također su se smanjile, i to više nego što se očekivalo, pokazali su konačni podaci tvrtke Markit Economics. Tako je indeks menadžera nabave za industrijski sektor u kolovozu iznosio 44,7 bodova, naprema prvotno procijenjenom 45,1 bodu. U srpnju iznosio je 43 boda.

U cijeloj eurozoni industrijske aktivnosti smanjene su u kolovozu trinaesti mjesec zaredom, iako nešto sporijim tempom nego mjesec ranije, pokazali su Markitovi podaci. Poboljšanje je ipak bilo nešto slabije nego što se očekivalo u prvim procjenama.

"Kineski PMI bio je slab ali tržišta su ipak porasla jer loše podatke sada smatraju dobrom vijeću, budući da svi očekuju odgovor monetarne politike", tumači Nick Nelson iz UBS-a.

Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke ponovio je u petak da će središnja banka djelovati "ako budu potrebno" kako bi poduprla tromo gospodarstvo, ali nije izričito signalizirao buduće poticaje.

U takvom su okruženju dionice rudarskih kompanije ojačale u prosjeku 1,5 posto. Kazakhmys, Antofagasta i Rio Tinto dobile su na vrijednosti 2,5 posto, 2,3 posto i 2,1 posto. Obujam trgovine bio je slab budući da je američko tržište zatvoreno zbog blagdana. Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,63 posto na 8.783 boda.

Na Wall Streetu bi rujan mogao početi većim obujmom trgovanja, kako zahvaljujući završetku ljetne sezone, tako i nadi ulagača u odlučnije mjere Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize.

Dow Jones indeks prošloga je tjedna oslabio 0,5 posto, na 13.090 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 1.406 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 3.066 bodova.

Prošlotjedni pad cijena dionica, drugi tjedan zaredom, posljedica je suzdržanosti ulagača dok čekaju hoće li vodeće središnje banke u svijetu uvesti nove mjere za poticanje posustalih gospodarstava.

U petak je u Jackson Holeu na skupu središnjih bankara predsjednik Feda Ben Bernanke ponovio da je američka središnja banka spremna poduzeti nove mjere, ako se situacija u gospodarstvu pogorša, no ponovno je izbjegao jasnije signalizirati kada bi to mogla učiniti.

„Bernanke je kazao ono što se očekivalo. Ostavio je otvorena vrata za daljnje popuštanje monetarne politike, no nije najavio ništa određeno. Ne želi prejudicirati odluke na idućem sastanku čelnika Feda“, kaže Liz Ann Sonders, analitičarka u tvrtki Charles Schwab.

Slijedeća sjednica čelnika Feda održat će se polovicom rujna, pa sada u fokus ulazi Europska središnja banka, koja će sjednicu održati 6. rujna. Ulagači se nadaju da će čelnici ECB-a pokrenuti program kupnje obveznica prezaduženih članica eurozone kako bi smanjili cijenu njihovog zaduživanja i tako im olakšali izlaz iz dužničke krize. S nestrpljenjem se očekuje i odluka njemačkog Ustavnog suda 12. rujna o tome je li europski stalni fond za financijsku pomoć u skladu sa zakonima u Njemačkoj, što bi moglo utjecati na ECB-ove planove o kupnji državnih obveznica.

Ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti i izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u kolovozu broj zaposlenih porastao za 125.000 te da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 8,3 posto.

„Ako ti podaci ne pokažu da se situacija na tržištu rada znatnije pogoršala, vjerujemo da Fed još neće reagirati, nego će pričekati, spreman na akciju ako se situacija doista pogorša“, kaže Steve Blitz, ekonomist u tvrtki ITG Investment Reserach.

U ponedjeljak se na Wall Streetu ne radi zbog blagdana, a od utorka analitičari očekuju veći obujam trgovanja nego proteklih tjedana kada je, zbog ljetnih godišnjih odmora, bio znatno ispod prosjeka.

b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta

          TRENUTNI  NAJVIŠI  NAJNIŽI
Euro/USD*    1,2572   1,2585   1,2555
USD/JPY*      78,29    78,39    78,18
GBP/USD*     1,5875   1,5898   1,5847
USD/CHF*     0,9548    0,956   0,9536

*Izvor: REUTERS

Tečaj eura u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima nije zabilježio veće promjene u očekivanju da će Europska središnja banka (ECB) iznijeti pojedinosti plana za svladavanje dužničke krize na ovotjednom sastanku.

Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2570 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na zatvaranje u prethodnom trgovanju. Drži se tako ispod najviše razine u osam tjedana od 1,2638 dolara, koliko je dosegnuo nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke na skupu u Jackson Holeu otklonio očekivanja daljnjih poticaja za gospodarstvo.

Tečaj dolara prema jenu iznosio je 78,36 jena, nedaleko najniže razine u tri tjedna od 78,187 jena, na koju se spustio u petak nakon govora Bernankea. Trgovanje je bilo u smanjenom obujmu zbog američkog praznika rada zbog kojeg tržišta danas nisu radila. Euro je podršku crpio iz očekivanja da će ECB vjerojano objaviti detalje programa kupovine obveznica na ovotjednom redovnom mjesečnom zasjedanju, koje se održava 6. rujna. Time bi se snizili troškovi zaduživanja članica eurozone u rubnom dijelu eurozone poput Španjolske i Italije.

"Prisutna je golema neizvjesnost oko ishoda sastanka ECB-a u četvrtak. Uz planove kupovine obveznica, ECB bi trebao objaviti i ažurirane prognoze rasta i inflacije, pa postoji određen rizik mogućeg razočaranja", kazao je Jeremy Stretch, čelnik valutne strategije u tvrtki CIBC World Markets.

ECB će vjerojatno sniziti prognoze rasta za gospodarstvo eurozone, što bi pridonijelo pritiscima na smanjenje kamatnih stopa u idućim mjesecima.

Od gospodarskih vijesti izdvajaju se najnoviji podatci londonske tvrtke Markit koji su pokazali pad industrijske aktivnosti u eurozoni u kolovozu, i to trinaesti mjesec zaredom.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi propustio je prošlotjedni ključan skup središnjih bankara u Jackson Holeu kako bi pokušao izgladiti nesuglasice unutar ECB-a oko programa kupovina obveznicam, koje sve više prodiru u javnost.

c) iznos LIBOR-a (%):

Datum    Tip   Preko noći  dnevna pr.  1 mjesec  3 mjeseca  6 mjeseci
30.08.  USLIB     0,15140           -   0,23050    0,42075    0,70915
30.08.  EULIB     0,02000      -0,001   0,07500    0,17071    0,44786

*Izvor :REUTERS

4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. rujna

Euro 1  USD 1   GBP 1   JPY 100  CHF 1   XDR 1 
7,4750  5,9486  9,4476   7,5950  6,2255  9,0686

*Izvor: HNB

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od prošlog petka, oslabila prema euru za 0,09 posto.

Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,475017 kuna.

Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale promatrane inozemna valute, švicarski franak i američki dolar ojačali su za po 0,07 posto, dok je britanska funta ojačala za 0,49 posto.

Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,225549 kuna, dolara 5,948605 kuna, a funte 9,447696 kuna.

5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. rujna

a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove

Država, valuta             EURO    SAD    V. Brit.  Švicarska
Banka                     EUR 1   USD 1    GBP 1      CHF 1  
Zagrebačka banka          7,5300  6,1316    9,6847     6,5587
OTP Banka Hrvatska        7,5284  6,0858    9,6349     6,3644
Štedbanka                 7,5601  6,1428    9,6363     6,3498
Partner banka             7,5400  6,1210    9,5830     6,3659
Erste&Steiermarkische     7,5320  6,1200    9,7200     6,4070
Hrvatska poštanska banka  7,5300  6,1767    9,7812     6,4895
Splitska banka            7,5280  6,1156    9,6741     6,3873
Podravska banka           7,6514  6,1655    9,6760     6,3804
Istarska kreditna banka   7,5350  6,1300    9,7122     6,4172
Karlovačka banka          7,5390  6,1080    9,7008     6,3923
Croatia banka             7,5258  6,0883    9,6149     6,3625
Volksbank                 7,5650  6,1271    9,7122     6,4434
Hypo Group Alpe-Adria     7,5400  6,1452    9,6932     6,3211
Fina                      7,5000  6,1767    9,7812     6,4895
Privredna banka           7,5300  6,2131    9,6824     6,4398
Centar banka              7,5325  6,0794    9,6838     6,4123

b) Prodajni tečaj za devize

Država, valuta             EURO    SAD    V. Brit.  Švicarska
Banka                     EUR 1   USD 1    GBP 1      CHF 1  
HNB                       7,4974  5,9664    9,4760     6,2442
Zagrebačka banka          7,5200  6,0474    9,5518     6,4730
OTP Banka Hrvatska        7,5150  6,0561    9,5689     6,3333
Štedbanka                 7,5300  6,0700    9,5409     6,2870
Partner banka             7,5300  6,0809    9,5809     6,3362
Erste&Steiermarkische     7,5200  6,0857    9,6666     6,3717
Hrvatska poštanska banka  7,5200  6,0854    9,6366     6,3936
Splitska banka            7,5180  6,0384    9,5892     6,3313
Podravska banka           7,6506  6,0655    9,6360     6,3504
Istarska kreditna banka   7,5250  6,0800    9,5988     6,3874
Karlovačka banka          7,5280  6,0690    9,6389     6,3515
Croatia banka             7,5146  6,0467    9,5487     6,3251
Volksbank                 7,5450  6,0973    9,6650     6,4123
Hypo Group Alpe-Adria     7,5300  6,0451    9,5931     6,3211
Fina                      7,4900  6,0854    9,6366     6,3936
Privredna banka           7,5200  6,0912    9,5866     6,3769
Centar banka              7,5250  6,0497    9,6366     6,3811

c) Kupovni tečaj za devize

Država, valuta             EURO    SAD    V. Brit.  Švicarska
Banka                     EUR 1   USD 1    GBP 1      CHF 1  
HNB                       7,4525  5,9307    9,4193     6,2068
Zagrebačka banka          7,4200  5,8429    9,2288     6,0779
OTP Banka Hrvatska        7,4031  5,8128    9,2861     6,0911
Štedbanka                 7,4170  5,8272    9,1593     6,0355
Partner banka             7,4200  5,7902    9,3017     6,0864
Erste&Steiermarkische     7,4200  5,8005    9,2136     6,0731
Hrvatska poštanska banka  7,4200  5,7998    9,2303     6,0636
Splitska banka            7,4180  5,8365    9,2697     6,1196
Podravska banka           7,4200  5,8383    9,2723     6,1537
Istarska kreditna banka   7,4200  5,8150    9,2870     6,0792
Karlovačka banka          7,4200  5,7900    9,1957     6,0595
Croatia banka             7,4316  5,8427    9,3418     6,1209
Volksbank                 7,4450  5,8296    9,3060     6,1322
Hypo Group Alpe-Adria     7,4300  5,8449    9,2929     6,1209
Fina                      7,4200  5,7998    9,2303     6,0636
Privredna banka           7,4200  5,7998    9,2303     6,0636
Centar banka              7,4250  5,8474    9,2776     6,0699

d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove

Država, valuta             EURO    SAD    V. Brit.  Švicarska
Banka                     EUR 1   USD 1    GBP 1      CHF 1  
Zagrebačka banka          7,4050  5,7845    9,1365     6,0172
OTP Banka Hrvatska        7,3911  5,7772    9,1918     6,0476
Štedbanka                 7,3873  5,7689    9,0677     5,9751
Partner banka             7,4100  5,7580    9,2649     6,0649
Erste&Steiermarkische     7,4100  5,7770    9,1670     6,0480
Hrvatska poštanska banka  7,4000  5,7128    9,0919     5,9727
Splitska banka            7,4080  5,7771    9,1838     6,0760
Podravska banka           7,4050  5,7683    9,1823     6,1037
Istarska kreditna banka   7,4100  5,7750    9,2681     6,0450
Karlovačka banka          7,4100  5,7400    9,1163     6,0072
Croatia banka             7,4204  5,8070    9,2757     6,0836
Volksbank                 7,4250  5,7999    9,2587     6,1010
Hypo Group Alpe-Adria     7,4200  5,7448    9,1928     6,0208
Fina                      7,4000  5,7128    9,0919     5,9727
Privredna banka           7,4100  5,7362    9,2102     6,0044
Centar banka              7,4174  5,8147    9,2587     6,0387

6. Milanović najesen očekuje gospodarski oporavak

Premijer Zoran Milanović izjavio je danas da očekuje da će Hrvatska u trećem kvartalu ove godine zabilježiti gospodarski oporavak zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja te poručio kako Vlada radi najbolje što zna i da "očekuje malo strpljenja".

"U sljedećem kvartalu zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja rezultat će biti vjerojatno nešto bolji. Radimo najbolje što znamo, očekujemo malo strpljenja i to je sve što na ovo pitanje mogu reći", kazao je premijer u razgovoru za Hrvatski radio.

Dodao je da optimizam gradi na temelju elana i rada Vlade te nekih komparativnih prednosti Hrvatske i resursa koji do sada nisu bili iskorišteni na najbolji način.

"Sljedeće godine, bilo kakav rast bio bi uspjeh", kazao je premijer koji ne očekuje da će zbog 2,1 postotnog pada BDP-a u drugom kvartalu Hrvatskoj pasti kreditni rejting. Istaknuo je da Vlada radi sve kako bi očuvala kreditni rejting države, ali i priznao da "rizik postoji za Hrvatsku, kao i za druge zemlje".

Premijer je rekao i da zasad nije potreban rebalans proračuna, ali i da "to samo po sebi nije veliki uspjeh". "To je samo jedna od slika u slagalici, jer bez rasta, bilo kakvog, barem sljedeće godine, bit će teško", upozorio je.

Na pitanje što će vlada učiniti kako bi spriječila daljnju eroziju standarda građana, kazao je da je "Vlada u pregovorima o kolektivnim ugovorima u državnoj upravi i javnim službama tražila tu razinu odricanja zaposlenika, kojima je za sada radno mjesto sigurno". "To je nešto što smo smatrali razumnom razinom odricanja", dodao je.

Osvrnuo se i na zahtjeve za smanjenjem PDV-a na hranu i trošarina na energente, rekavši da "oni koji smatraju da je odgovorno obećavati neka smanjenja, ukidanja poreza, a istovremeno traže da se u proračunu osigura to, to i to, uopće nisu glupi ljudi, nego blefiraju, traže nemoguće".

"Naš je zadatak biti odgovoran, štedljiv, ali ne destruktivan u štednji, restrukturirati se, ulagati i pokušati sljedeće godine ostvariti rast i smanjiti proračunski deficit. To su bitne stvari, a ne hoćemo li smanjiti PDV za jedan ili dva posto", dodao je.

Na pitanje kako će riješiti problem gradnje termoelektrane Plomin 3, budući da SDP-ov koalicijski partner IDS inzistira na referendumu, Milanović je ustvrdio da su koalicijski partneri to pitanje dogovorili još u kampanji za parlamentarne izbore. "Ne možemo flip-flop, danas ovako - sutra onako", rekao je Milanović.

Najavio je, ipak, da će u najskorije vrijeme otići u Istru i razgovarati s ljudima. "Radi se o puno modernijoj tehnologiji od dosadašnje i puno veće snage, dakle puno čistije i puno jače. U svakom slučaju, velik napredak u odnosu na ono što smo imali. Morali bismo biti odgovorni, opredijeliti se hoćemo li ili nećemo investicije", poručio je. Milanović je upozorio i da gradnja Plomina 3 nije pitanje koje se tiče samo Istre, nego i Slovenije, Kvarnera i Gorskog Kotara, te da nije jasno na kojem bi prostoru trebalo organizirati referendum. "Moramo biti ozbiljni ljudi, držati se riječi i preuzeti odgovornost da građanima pošteno i cjelovito dajemo informaciju", dodao je.

Komentirajući pooštrenu retoriku pojedinih glasila Katoličke crkve prema Vladi, Milanović je naglasio kako se neće dati uvući u polemiku s Katoličkom crkvom. "Ako bih i ulazio u polemiku, a neću, ne bih znao s kim polemiziram - je li to Vatikan, neka biskupija ili nadbiskup", kazao je premijer, naglasivši da s dijelom ljudi u Crkvi ima vrlo kvalitetne i srdačne odnose. "Neki među njima, pak, sustavno pokušavaju izazvati konflikt. Meni je žao zbog toga, ali u to se neću dati uvući", poručio je.

Milanović ne očekuje da će Slovenija zbog Ljubljanske banke kočiti ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s EU. "Mi smo sve svoje obveze koje su napisane, izrečene i artikulirane na bilo koji način ispunili potpisivanjem pristupnog ugovora. Vrlo dobro se zna što tamo jest, a što nije uvjet. Mislim da Slovenija sigurno neće izmišljati nove uvjete koji nisu dio pregovaračkog paketa. Slovenija je civilizirana zemlja, zašto bih to očekivao od njih", poručio je Milanović, koji smatra da ratifikacija pristupnog ugovora u parlamentima članica EU ide u dobrom pravcu. Najavio je da će vlada, "u brzom, razumnom vremenu", u saborsku proceduru uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali predsjednik RH Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović.

"To je u hrvatskom interesu, kao i Pelješki most, kao i Zrinski grad, kao i poruka nekim drugim državama u EU, susjednim državama, da ono što je potpisano od strane legitimnih, legalnih zastupnika države, trebaju ratificirati. U protivnom, nisi ozbiljan, nisi dobronamjeran, dovodiš drugu stranu u zabludu itd. Dosta je više te uličarske politike", rekao je Milanović u razgovoru za Hrvatski radio.

Objasnio je da Hrvatska ima samo dvije mogućnosti - ratificirati sporazum ili ići ispočetka. "Što to znači, koji kompleks pitanja i problema to otvara, neka odgovore oni koji naciju doživljavaju samo kao zastavu i himnu", poručio je Milanović.

"U ovoj zemlji ima jedan broj ljudi koji naprosto žele cijelo vrijeme sukob niskog intenziteta. Oni žive od toga. Bez konflikta oni ne postoje", dodao je Milanović, naglasivši da se Vlada vodi pretpostavkom da su predsjednik Tuđman i njegov tim imali vrlo dobar uvid u ono što je Hrvatska te da su kod dogovaranja o granici vodili računa o hrvatskim interesima.

7. Gradonačelnik Londona: Hrvati, ne idite u EU, ne dirajte kunu

Gradonačelnik Londona Boris Johnson, nakon što je uspješno odradio Ljetne Olimpijske igre u svojem gradu, svoju je redovnu kolumnu u britanskom dnevniku Telegraphu odlučio posvetiti Hrvatskoj, u kojoj je proveo odmor, uputivši velike komplimente cijeloj zemlji i poručivši Hrvatima da odustanu od članstva u Europskoj uniji i zadrže kunu po svaku cijenu.

Johnson svoju priču započinje trenutkom u kojem plaća račun u restoranu u neimenovanom jadranskom mjestu, pri čemu mu se otme jecaj. No nije riječ o visini računa, upravo suprotno, piše Johnson, govoreći da je dvosatni obrok svih mogućih morskih plodova, zaklijevan Pošipom - "možda najboljim bijelim vinom koje ste ikad kušali", bio neprocjenjiv. Iz članka doznajemo da gradonačelnik jednog od najbogatijih i najznačajnijih gradova na svijetu leti niskotarifnim Easyjetom i da je, po dolasku, uočio da su ljudi u Hrvatskoj prijateljski nastrojeni i da objedinjuju vrline slavenske i mediteranske kulture i tjelesnog izgleda.

"Sve ovdje je bilo i još je uvijek apsolutno fantastično. A ipak sam zajecao dok sam gledao u novčanice kuna - to je bio oproštajni jecaj, kakav ćete pustiti pred janjetom koje ide na klanje", piše londonski gradonačelnik.

I objašnjava - Hrvatska će 1. srpnja iduće godine postati 28. članica Europske unije te će, po odredbama Maastrichtskog sporazuma, ta ponosna suverena zemlja, kojoj još nije ni 20 godina, morati prihvatiti zakonodavstvo EU u njegovoj cijelosti i unutar toga staviti glavu u omču zajedničke europske valute. Jer Hrvati, za razliku od Britanaca i Danaca, nemaju drugog izlaza.

"Oni (Hrvati) obvezni su odustati od kune u korist eura, a ja im kažem - Ljudi, nemojte to raditi!", piše Johnson, navodeći kako tu nije u pitanju samo pogreška, već bi to značilo da se svjesno ne želi ništa naučiti iz mučnih epizoda nedavne prošlosti Balkana. Potom Johnson ukratko prepričava doba sukoba na prostorima bivše Jugoslavije i raspad bivše zemlje, popraćen desecima tisuća ubijenih i najvećim prisilnim iseljavanjem ljudi nakon Drugog svjetskog rata.

Također navodi da je Hrvatska rat praktički dobila istjerivanjem Srba iz krajine 1995, ali da je već dotad stekla sve atribute pune državnosti - neovisni parlament, neovisno pravosuđe i ono "što je potrebno svakoj zemlji koja doista želi biti gospodar svoje sudbine", a to je vlastita valuta.

Boris Johnson čitatelje Telegrapha upoznaje s porijeklom naziva "kuna", napominjući da je kunino krzno u srednjovjekovnoj Hrvatskoj bilo sredstvo plaćanja, i kaže kako je kuna 18 godina dobro služila Hrvatskoj kao platno sredstvo. Londonski gradonačelnik ocjenjuje kako je Hrvatska "očito prosperitetna" zemlja, s čistim ulicama, dobrim i brzim autocestama i veletrgovinama u kojima se može naći svaka uopće zamisliva poslastica, u rashlađenim higijenskim uvjetima kakve bi se moglo očekivati u Austriji.

Podsjeća da su Hrvati ostavili trag u sportu trima zlatnim, od ukupno šest medalja, na netom završenim londonskim OI i naglašava kako je to vrlo dobro za zemlju od samo četiri i pol milijuna ljudi, procjenjujući da se čini da "Hrvatsku očekuje prekrasna budućnost".

"Tim jer šokantnije da su Hrvati, kako se čini, spremni zamijeniti jednu propalu federalnu strukturu (Jugoslaviju) za drugu (EU). "Kao što to vidimo u eurozoni danas, monetarna unija ni iz bliza nije kompatibilna s fiskalnom neovisnošću", kaže Johnson, ističući da grčki i španjolski primjeri pokazuju kako je tu riječ o dugom procesu manjeg ili većeg poniženja pod čizmom bruxelleskih birokrata. "To je uništenje biti demokracije. Time se ignoriraju i nadglasavaju suvereni političari manjih država", naglasio je u kolumni.

"Euro se u potpunosti izruguje demokraciji i samoodređenju - svim stvarima za koje se tako mnogo Hrvata borilo i poginulo", kaže Johnson, napominjući kako je tiranija Bruxellesa nenasilna, baršunasta, za razliku od tiranije Beograda, ali ipak tiranija. "Izbjegnite euro, moji hrvatski prijatelji, za 10 godina se želim vratiti (ovamo), naručiti bocu vrhunskog Dingača i sve platiti u kunama", poručuje na kraju svoje kolumne londonski gradonačelnik Boris Johnson.

8. Švicarska središnja banka ustraje u obrani minimalnog tečaja franka prema euru

Švicarska narodna banka (SNB) nastavit će s velikom odlučnošću 'braniti' minimalni tečaj od 1,2 franka za euro, poručio je u ponedjeljak bančin predsjednik u govoru objavljenom na bančinoj internetskoj stranici.

"U sadašnjoj bi situaciji dodatna aprecijacija švicarskog franka predstavljala vrlo značajnu prijetnju švicarskom gospodarstvu i bila bi praćena rizicima deflatornih kretanja", kazao je Thomas Jordan.

On očekuje teškoće u financijskom sektoru koje bi mogle proizaći iz pregrijavanja tamošnjeg tržišta stambenih nekretnina. Hipotekarni stambeni krediti važni su u Švicarskoj budući da čine više od 70 posto imovine banaka. Predsjednik SNB-a pozvao je banke da primjenjuju oprezne kriterije kod odobravanja kredita kako bi se ograničio potencijalni rast nemogućnosti naplate potraživanja po kreditima.

Dodao je da je najveći izazov za Švicarsku, kao svojevrsni financijski centar, zajamčiti otpornost bankovnog sektora kako bi se uspješno nosio s eventualnim pritiscima.

Na međunarodnim deviznim tržištima za euro je danas trebalo izdvojiti 1,2010 franaka, za američki dolar 95,53 švicarskih centima a za britansku funtu 1,5155 franaka.

copyright © Hina

Financijski servis

HINA

Marulićev trg 16, Zagreb

Tel. uredništva: 01/4808-685

Telefaks: 01/4808-821

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙