BERN/ZAGREB - Švicarska narodna banka (SNB) nastavit će s velikom odlučnošću 'braniti' minimalni tečaj od 1,2 franka za euro, poručio je u ponedjeljak predsjednik SNB-a u govoru objavljenom na internetskoj stranici švicarske središnje banke. "U sadašnjoj bi situaciji dodatna aprecijacija švicarskog franka predstavljala vrlo značajnu prijetnju švicarskom gospodarstvu i bila bi praćena rizicima deflatornih kretanja", kazao je Thomas Jordan. On očekuje teškoće u financijskom sektoru koje bi mogle proizaći iz pregrijavanja tamošnjeg tržišta stambenih nekretnina. Hipotekarni stambeni krediti važni su u Švicarskoj budući da čine više od 70 posto imovine banaka. Predsjednik SNB-a pozvao je banke da primjenjuju oprezne kriterije kod odobravanja kredita kako bi se ograničio potencijalni rast nemogućnosti naplate potraživanja po kreditima. Dodao je da je najveći izazov za Švicarsku, kao svojevrsni financijski centar, zajamčiti otpornost bankovnog sektora kako bi se uspješno nosio s eventualnim pritiscima. Na međunarodnim deviznim tržištima za euro je danas trebalo izdvojiti 1,2010 franaka, za američki dolar 95,53 švicarskih centima a za britansku funtu 1,5155 franaka.
ZAGREB/BLED - Predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Suma Chakrabarti najavio je potporu Sloveniji u procesu privatizacije, izazivši ujedno zabrinutost zbog prijetnje jačanja 'ekonomskog nacionalizma' u zemljama u kojima banka posluje. "Dobro strukturirana privatizacija može pomoći stimulirati rast i pojačati zapošljavanje. To je posebno važno u aktualnom razdoblju pojačanih gospodarskih izazova", kazao je Suma u okviru sudjelovanja na Strateškom forumu na Bledu. U sklopu regije koju obuhvaća EBRD upravo su zemlje jugoistočne Europe posebno ranjive, dodao je. U razgovoru s visokim dužnosnicima Slovenije čelnik EBRD-a obećao je podršku potezima slovenskih vlasti usmjerenima na povećanje priljeva prijeko potrebnih stranih ulaganja. "U dugoročnom je nacionalnom interesu Slovenije da otvori svoje gospodarstvo stranim investitorima", naglasio je Suma na forumu na Bledu, tijekom kojeg je razgovarao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i ministrom financija Janezom Šušteršičem. Čelnik EBRD-a ujedno je izrazio zabrinutost zbog usporavanja reformi, prijetnje jačanja ekonomskog nacionalizma i opasnosti zaštite "strateških interesa" u cijeloj regiji u kojoj posluje EBRD. Naglasio je da je potreban snažan odgovor koji će obuhvatiti suradnju na međunarodnoj razini i ubrzane strukturne reforme i privatizaciju na razini pojedinih zemalja, te reformu tržišta rada i pravosudnih sustava.
SARAJEVO - Članovi udruga poljoprivrednika iz Bosne i Hercegovine, koji su u ponedjeljak organizirali prosvjedna okupljanja i kraće blokade nekih od graničnih prijelaza i prometnica, razišli su se u poslijepodnevnim satima no najavili su i nove prosvjede ne ispune li entitetske i državne vlasti njihove zahtjeve. Poljoprivrednici su zatražili od vlasti hitnu isplatu obećanih poticaja, te uvođenje plavog dizela za njihove strojeve, kakvoga sada u BiH nema. Poseban je zahtjev bio da vlasti BiH poduzmu mjere kako bi poljoprivrednici i nakon ulaska Hrvatske u Europsku unije mogli nastaviti izvoziti svoje proizvode. Poljoprivrednici iz Federacije BiH zatražili su i ostavku ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića. Ukoliko vlasti u BiH ne počnu ispunjavati njihove zahtjeve do 20. rujna, poljoprivrednici su najavili nove masovnije i dulje prosvjede na granicama, carinskim terminalima i prometnicama.
PARIZ/ZAGREB - Kašnjenja Rumunjske i Bugarske u korištenju europskih fondova od ulaska u EU 2007. usporila su njihovu tranziciju u demokraciju i tržišno gospodarstvo, upozorava se u novom izvješću francuskog Senata, koje u ponedjeljak prenose europski mediji. Tranzicija u Rumunjskoj "daleko je od dovršene", dok u Bugarskoj "napreduje sporo", ističu francuski senatori Simon Sutur, Michel Billout, Bernadette Bourzai, Jean-Francois Humbert i Catherine Morin Desailly, koji su nedavno posjetili Bugarsku. Francuski senatori upozoravaju na mnoge probleme u tim zemljama i ističu da one ne koriste dobro europske fondove kako bi pomogle svojim gospodarstvima da dostignu ostatak Unije. U proračunu EU-a od 2007. do 2013., za Rumunjsku je predviđeno 19,7 milijarda eura, a za Bugarsku 6,9 milijarda. No Rumunjska je do siječnja 2012. apsorbirala samo 4 posto tog novca, a Bugarska 19 posto u istom tom razdoblju. "To su najniže apsorpcijske razine u cijeloj Uniji", kaže se u izvješću. Kada bi Bugarska iskoristila sav novac iz europskih strukturnih fondova do 2015., njezin BDP mogao bi porasti za 9 posto. U Rumunjskoj ti bi fondovi mogli povećati BDP za 3,8 posto, dodaje se. Bugarska i Rumunjska zatražile su u proračunu EU-a od 2014. do 2020. povećanje sredstava iz strukturnih fondova za 25 posto.
BRUXELLES - Čelnici zemalja članica Europske unije okupit će se 22. i 23. studenoga na izvanrednom summitu na kojem će se razgovarati o višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2014.-2020., potvrdio je glasnogovornik Europskog vijeća. "Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy sazvao je summit o europskom proračunu za 22. i 23. sudenoga", rekao je njegov glasnogovornik Dirk De Backer. Oko višegodišnjeg europskog proračuna uvijek se vode žestoke rasprave među zemljama članicama, koje su podijeljene u dva tabora - na one koje traže više sredstava za kohezijsku politiku kojom se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim regijama i na zemlje neto uplatitelje, koje u europski proračun uplaćuju više nego što iz njega dobivaju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne bude iz toga izuzeta.
BERLIN - Ministar gospodarstva njemačke savezne pokrajine Tiringije Matthias Machnig (SPD) predstavio je "Strategiju 2030." za istočnu Njemačku u kojoj traži da se u razvoj tamošnjeg gospodarstva uloži još tisuću milijardi eura, objavio je u ponedjeljak njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. "Dva desetljeća izgradnje Istoka su se isplatila, ali je očito da se proces dostizanja Zapada u određenoj mjeri iscrpio", ističe ministar, pozivajući saveznu vladu da ponovno otkrije istočnu Njemačku. Machnig se pritom poziva na izvješće konzultantske kuće Roland Berger pod naslovom "Budućnost Istoka", čiji autori zaključuju da je usklađivanje gospodarske snage istočne Njemačke sa onom zapadnog dijela zemlje moguće pod uvjetom da postoji "politička volja i dovoljna financijska sredstva". "Da bi se ostvario taj cilj, da bi se premostio gospodarski jaz u odnosu na Zapad, u nove pokrajine treba do 2030. uložiti više od 1.000 milijardi eura", kaže se u izvješću.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se na početku tjedna, kliznuvši prema 114 dolara za barel nakon vijesti o usporavanju najvećeg svjetskog potrošača, a značajniji pad zakočila su očekivanja stimulativnih mjera središnjih banaka. Barel sirove nafte ostao je gotovo nepromijenjen na londonskom tržištu, na 114,5 dolara, stabilizirajući se nakon što je u petak poskupio oko dva dolara. U elektroničkoj trgovini na američkom tržištu njime se trgovalo po 15 centi nižoj cijeni od 96,32 dolara. U petak poskočio je gotovo pet posto. Američka su tržišta danas zatvorena zbog Dana rada. Cijena je na oba tržišta porasla više od devet posto u kolovozu, potaknuta zabrinutošću za opskrbu i nadanjima u poticajne mjere američke središnje banke. Organizacija zemalja-izvoznica nafte na svojim je internetskim stranicama izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte na kraju prošlog tjedna iznosila 111,17 dolara, što znači da je bila 51 cent viša nego dan ranije.
LONDON - Tečaj eura u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima nije zabilježio veće promjene u očekivanju da će Europska središnja banka (ECB) iznijeti pojedinosti plana za svladavanje dužničke krize na ovotjednom sastanku. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2570 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na zatvaranje u prethodnom trgovanju. Drži se tako ispod najviše razine u osam tjedana od 1,2638 dolara, koliko je dosegnuo nakon što je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke na skupu u Jackson Holeu otklonio očekivanja daljnjih poticaja za gospodarstvo. Tečaj dolara prema jenu iznosio je 78,36 jena, nedaleko najniže razine u tri tjedna od 78,187 jena, na koju se spustio u petak nakon govora Bernankea. Trgovanje je bilo u smanjenom obujmu zbog američkog praznika rada zbog kojeg tržišta danas nisu radila.