"U sljedećem kvartalu zbog turističke sezone i povoljnijih kretanja rezultat će biti vjerojatno nešto bolji. Radimo najbolje što znamo, očekujemo malo strpljenja i to je sve što na ovo pitanje mogu reći", kazao je premijer u razgovoru za Hrvatski radio.
Dodao je da optimizam gradi na temelju elana i rada Vlade te nekih komparativnih prednosti Hrvatske i resursa koji do sada nisu bili iskorišteni na najbolji način.
"Sljedeće godine, bilo kakav rast bio bi uspjeh", kazao je premijer koji ne očekuje da će zbog 2,1 postotnog pada BDP-a u drugom kvartalu Hrvatskoj pasti kreditni rejting. Istaknuo je da Vlada radi sve kako bi očuvala kreditni rejting države, ali i priznao da "rizik postoji za Hrvatsku, kao i za druge zemlje".
Premijer je rekao i da zasad nije potreban rebalans proračuna, ali i da "to samo po sebi nije veliki uspjeh". "To je samo jedna od slika u slagalici, jer bez rasta, bilo kakvog, barem sljedeće godine, bit će teško", upozorio je.
Na pitanje što će vlada učiniti kako bi spriječila daljnju eroziju standarda građana, kazao je da je "Vlada u pregovorima o kolektivnim ugovorima u državnoj upravi i javnim službama tražila tu razinu odricanja zaposlenika, kojima je za sada radno mjesto sigurno". "To je nešto što smo smatrali razumnom razinom odricanja", dodao je.
Osvrnuo se i na zahtjeve za smanjenjem PDV-a na hranu i trošarina na energente, rekavši da "oni koji smatraju da je odgovorno obećavati neka smanjenja, ukidanja poreza, a istovremeno traže da se u proračunu osigura to, to i to, uopće nisu glupi ljudi, nego blefiraju, traže nemoguće".
"Naš je zadatak biti odgovoran, štedljiv, ali ne destruktivan u štednji, restrukturirati se, ulagati i pokušati sljedeće godine ostvariti rast i smanjiti proračunski deficit. To su bitne stvari, a ne hoćemo li smanjiti PDV za jedan ili dva posto", dodao je.
Na pitanje kako će riješiti problem gradnje termoelektrane Plomin 3, budući da SDP-ov koalicijski partner IDS inzistira na referendumu, Milanović je ustvrdio da su koalicijski partneri to pitanje dogovorili još u kampanji za parlamentarne izbore. "Ne možemo flip-flop, danas ovako - sutra onako", rekao je Milanović.
Najavio je, ipak, da će u najskorije vrijeme otići u Istru i razgovarati s ljudima. "Radi se o puno modernijoj tehnologiji od dosadašnje i puno veće snage, dakle puno čistije i puno jače. U svakom slučaju, velik napredak u odnosu na ono što smo imali. Morali bismo biti odgovorni, opredijeliti se hoćemo li ili nećemo investicije", poručio je.
Milanović je upozorio i da gradnja Plomina 3 nije pitanje koje se tiče samo Istre, nego i Slovenije, Kvarnera i Gorskog Kotara, te da nije jasno na kojem bi prostoru trebalo organizirati referendum. "Moramo biti ozbiljni ljudi, držati se riječi i preuzeti odgovornost da građanima pošteno i cjelovito dajemo informaciju", dodao je.
Komentirajući pooštrenu retoriku pojedinih glasila Katoličke crkve prema Vladi, Milanović je naglasio kako se neće dati uvući u polemiku s Katoličkom crkvom. "Ako bih i ulazio u polemiku, a neću, ne bih znao s kim polemiziram - je li to Vatikan, neka biskupija ili nadbiskup", kazao je premijer, naglasivši da s dijelom ljudi u Crkvi ima vrlo kvalitetne i srdačne odnose.
"Neki među njima, pak, sustavno pokušavaju izazvati konflikt. Meni je žao zbog toga, ali u to se neću dati uvući", poručio je.
Milanović ne očekuje da će Slovenija zbog Ljubljanske banke kočiti ratifikaciju pristupnog ugovora Hrvatske s EU. "Mi smo sve svoje obveze koje su napisane, izrečene i artikulirane na bilo koji način ispunili potpisivanjem pristupnog ugovora. Vrlo dobro se zna što tamo jest, a što nije uvjet. Mislim da Slovenija sigurno neće izmišljati nove uvjete koji nisu dio pregovaračkog paketa. Slovenija je civilizirana zemlja, zašto bih to očekivao od njih", poručio je Milanović, koji smatra da ratifikacija pristupnog ugovora u parlamentima članica EU ide u dobrom pravcu.
Najavio je da će vlada, "u brzom, razumnom vremenu", u saborsku proceduru uputiti granični sporazum s BiH, koji su 1999. potpisali predsjednik RH Franjo Tuđman i BiH Alija Izetbegović.
"To je u hrvatskom interesu, kao i Pelješki most, kao i Zrinski grad, kao i poruka nekim drugim državama u EU, susjednim državama, da ono što je potpisano od strane legitimnih, legalnih zastupnika države, trebaju ratificirati. U protivnom, nisi ozbiljan, nisi dobronamjeran, dovodiš drugu stranu u zabludu itd. Dosta je više te uličarske politike", rekao je Milanović u razgovoru za Hrvatski radio.
Objasnio je da Hrvatska ima samo dvije mogućnosti - ratificirati sporazum ili ići ispočetka. "Što to znači, koji kompleks pitanja i problema to otvara, neka odgovore oni koji naciju doživljavaju samo kao zastavu i himnu", poručio je Milanović.
"U ovoj zemlji ima jedan broj ljudi koji naprosto žele cijelo vrijeme sukob niskog intenziteta. Oni žive od toga. Bez konflikta oni ne postoje", dodao je Milanović, naglasivši da se Vlada vodi pretpostavkom da su predsjednik Tuđman i njegov tim imali vrlo dobar uvid u ono što je Hrvatska te da su kod dogovaranja o granici vodili računa o hrvatskim interesima.