Najveći odaziv slovenske publike izazvao je lanjski koncert britanskog rok glazbenika Stinga u ljubljanskom sportskom centru Stožice s prosječnom cijenom karata od 116 eura. Isti je prostor rasprodan i prilikom lanjskog koncerta skupine najpoznatijih hrvatskih dalmatinskih klapa za koji je bilo potrebno platiti u prosjeku 36 eura, pa se našao na drugom mjestu ljestvice najprodavanijih. I osmo mjesto na listi zauzima koncert istih klapa iz ove godine.
Uz neke poznatije svjetske skupine, na listi najprodavanijih koncerata nalaze se još i nastupi Parnog valjka, te najpopularnije slovenske skupine Sidharta, dok je među pjevačima iz regije najviše karata u Ljubljani lani prodao Zdravko Čolić.
Fenomen popularnosti dalmatinskog klapskog pjevanja među slovenskom publikom istražila je prije nekoliko godina mlada muzikologinja Urša Šivic. Takvi se koncerti u najbolje prodaju pred početak i na kraju turističke sezone jer Slovence kao česte goste hrvatske obale podsjećaju na dane opuštanja i odmora.
U svojoj studiji ona međutim tvrdi da su razlozi ljubavi prema dalmatinskoj pjesmi u Sloveniji i dublji. Među ostalim, nalazi ih u tome što Slovenci obožavaju vokalno i zborsko pjevanje, kao dio svoje muzičke tradicije, iako bariton, kako dodaje, kod dalmatinskog pjevanja "a cappella" ima vodeću, a kod slovenskih okteta na primjer nevažnu ulogu.
Šivic međutim govori o fenomenu "akulturacije" dalmatinske klapske pjesme u slovensku sredinu jer je na stalnom repertoaru uz slovensku glazbu imaju mnogi domaći izvođači, a zadnjih je godina osnovano čak i nekoliko klapa koje sačinjavaju sami Slovenci, a izvode samo hrvatski repertoar.