FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 30. kolovoza 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

PEKING - Njemačka kancelarka Angela Merkel pokušala je u četvrtak u Pekingu umiriti zabrinutost kineskog premijera Wena Jiabaoa oko krize eurozone te je on obećao nastavak ulaganja u Europi, što je i potvrđeno potpisom 3,5 milijarda dolara vrijednog ugovora za kupnju 50 zrakoplova Airbus. U pratnji velikog gospodarskog izaslanstva, kancelarka Merkel je kineskom kolegi rekla da je Europska unija spremna ojačati jedinstvenu europsku valutu te mu je detaljno objasnila mjere protiv dužničke krize. Kina, kojoj je rast nakon godina spektakularnog uspona počeo usporavati, trpi posljedice dužničke krize Europske unije koja je najveće tržište za kineski izvoz.

PEKING - Kina je s europskim proizvođačem Airbusom potpisala ugovor o nabavi 50 zrakoplova vrijednih 3,5 milijardi dolara prilikom posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Kini. To je prvi značajan Airbusov posao u Kini nakon izbijanja spora između Kine i Europske unije oko sheme trgovanja emisijama štetnih plinova (ETS), u koju su od početka ove godine uključene i zrakoplovne kompanije. Kina i druge zemlje smatraju da plaćanje dozvola za ispuštanje štetnih plinova nije pošteno jer se kompanije ne terete samo za letove prema i iz europskih zračnih luka nego i za prelete europskog zračnog prostora. Državna agencija Xinhua izvijestila je da je osim sporazuma o kupnji zrakoplova potpisan i sporazum o gradnji pogona za montažu Airbusovih zrakoplova. Aktualni je posjet njemačke kancelarke drugi u ovoj godini i trebao bi poboljšati odnose i osigurati poslove za europske kompanije. Merkel je u Peking doputovala u pratnji nekoliko ministara i čelnika vodećih njemačkih poduzeća. Prošle je godine trgovinska razmjena Njemačke i Kine dosegnula oko 180 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više nego prije pet godina.

BERLIN - Broj nezaposlenih u Njemačkoj porastao je u kolovozu, izvijestila je Savezna agencija za rad, čiji podaci pokazuju da i najveće europsko gospodarstvo počinje osjećati stisak krize u eurozoni. Desezonirani broj nezaposlenih Nijemaca povećao se u tekućem mjesecu za 29 tisuća u odnosu na srpanj i bez posla ih je bilo 2,905 milijuna. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz njihov se broj smanjio za 40 tisuća. Stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec i iznosila je 6,8 posto. Sezonski prilagođen broj nezaposlenih uvećan je u kolovozu za blagih 9.000 u odnosu na srpanj i gotovo je identičan onome koji ne uzima u obzir sezonski uvjetovane faktore. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti također se zadržala na 6,8 posto.

MADRID - Španjolske potrošačke cijene skočile su u kolovozu zbog viših troškova goriva, a rast poreza na dodanu vrijednost u rujnu mogao bi potaknuti njihov dodatni skok i otežati napore Španjolske da izađe iz recesije. Indeks potrošačkih cijena porastao je u kolovozu za 2,7 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazali su prvi podaci statističkog ureda (INE), objavljeni u četvrtak. U srpnju cijene su porasle 2,2 posto. Očekuje se da će inflacija dodatno ubrzati 1. rujna kada stupa na snagu odluka o podizanju stope poreza na dodanu vrijednost sa sadašnjih 18 na 21 posto.

BUDIMPEŠTA - Mađarska bi se trebala držati podalje od krizom pogođenog eura još približno dva desetljeća i ojačati gospodarstvo na svoj način, kazao je mađarski ministar gospodarstva. Najzaduženija zemlja središnje Europe, koju u rujnu očekuje mogući nastavak pregovora s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom unijom o financijskoj pomoći, trenutno zadovoljava samo jedan od kriterija za usvajanje jedinstvene europske valute i, poput drugih zemalja u istočnoj Europi, već je odgodila plan za priključenje tom valutnom bloku. Nakon što su različiti sastavi mađarske vlade odustali od niza ciljanih datuma ulaska u eurozonu, službena Budimpešta nedavno je istaknula 2020. kao potencijalni rok.

LJUBLJANA - Slovenija će u razdoblju od 2014. do 2020. dobivati manje sredstava iz europskih strukturnih fondova nego do sada jer pri raspodjeli kohezijskih sredstava iz europskog proračuna više neće biti tretirana kao jedinstvena regija, manje razvijena od europskog prosjeka, piše ljubljanski "Dnevnik". U sljedećoj srednjeročnoj financijkoj perspektivi EU-a Slovenija se tretira kao dvije regije, pri čemu se zapadna regija računa kao razvijenija, a istočna kao manje razvijena od europskog prosjeka. U financijskoj perspektivi EU-a od 2007. do 2013. Slovenija je kao jedinstvena regija imala pravo na povlačenje 4,1 milijarde sredstava europske kohezijske politike, a sada će tih sredstava biti manje, navodi list, te podsjeća na upozorenja vladinih predstavnika da će taj novac trebati što učinkovitije koristiti jer će europska sredstva zbog sadašnje ekonomske krize biti "praktično jedina razvojna sredstva".

SARAJEVO - Ukupni priljev inozemnih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2011. godini dosegnuo je 566,9 milijuna konvertibilnih maraka (oko 290 milijuna eura), što je 130 milijuna KM (65 milijuna eura) više u odnosu na 2010., objavila je u četvrtak Središnja banka BiH, upozorivši istodobno da recesija i dalje usporava dotok investicija te ih zadržava na razmjerno niskoj razini. Izravne inozemne investicije u ukupnom su bruto domaćem proizvodu (BDP) BiH u 2011. sudjelovale s 2,2 posto. Na prvom mjestu po visini investicija u tu zemlju je Rusija, iz koje je pristiglo lani oko 142 milijuna KM (72,6 milijuna eura). Slijede Austrija, sa 106 milijuna KM izravnih investicija (54 milijuna eura), te Srbija, sa 98,3 milijuna KM (oko 50 milijuna eura). "Vidljivo je da učinci recesije na izravne inozemne investicije još nisu anulirani, ali i da BiH nije bila u stanju privući investicije na razini na kojoj su one bile prije recesije", ocjena je analitičara središnje banke. Većina investicija odnosi se na bankarski sektor.

BEOGRAD - Srbijanski ministar poljoprivrede Goran Knežević najavio je da će država izdvojiti između 18 i 19 milijardi dinara (od 160 do 170 milijuna eura) za saniranje posljedica suše, što je najveća pojedinačna pomoć tamošnjim poljoprivrednicima u zadnjih 25 godina. "Štete su velike. Iznose oko 50 posto jesenskog uroda. Još nemamo točne procjene koliki je ceh suše, ali je iznos zasigurno golem. Uz izravne posljedice suše, imat ćemo i neizravne, koje će utjecati na cijene hrane, na izvoz i na standard građana", rekao je za današnje "Novosti" Goran Knežević. Ministar poljoprivrede očekuje i da će mjerama koje srbijanska vlada poduzima biti ublažena poskupljenja hrane. Naveo je da je državnim mjerama predviđen otkup određene količine kukuruza da bi se interveniralo kod proizvođača stočne hrane, a s druge su strane povećane subvencije, tako da će biti dovoljno kukuruza i soje.

LONDON - Cijena sirove nafte prekoračila je u četvrtak na londonskom tržištu razinu od 113 dolara za barel u očekivanju sutrašnjeg govora predsjednika američke središnje banke na godišnjem skupu u Jackson Holeu i moguće najave novih poticajnih mjera. Cijena barela sirove nafte porasla je na londonskom tržištu 71 cent, na 113,25 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 95,38 dolara. Cijene podupire zabrinutost zbog smanjenja proizvodnje na Sjevernom moru, koje direktno utječe posebice na cijene na londonskom tržištu. U rujnu bi mogli štrajkati zaposleni u norveškoj naftnoj industriji, što bi moglo ugroziti opskrbu iz osmog po veličini izvoznika u svijetu. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je na svojim internetskim stranicama izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 109,90 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan.

TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros znatno pale zbog zabrinutosti ulagača u vezi rasta kineskog gospodarstva, a nisu ih ohrabrili ni dobri makroekonomski podaci iz SAD-a jer bi oni mogli navesti Fed na odgodu odluke o labavljenju monetarne politike. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu više od 1 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,9 posto, zaronivši na najnižu razinu u mjesec dana. U Šangaju su cijene dionica oslabile oko 0,6 posto, zaronivši na najnižu razinu u tri godine, jer se ulagači plaše da kineske vlasti, zbog političkih promjena u vodstvu, neće dodatno olabaviti monetarnu politiku, premda se rast gospodarstva usporava.

NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer ulagači ne žele mijenjati pozicije uoči govora predsjednika Feda Bena Bernankea u petak. Dow Jones indeks ojačao je 0,03 posto, na 13.107 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,08 posto, na 1.410 bodova, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 3.081 bod. Obujam trgovanja bio je, kao i prethodnih dana, izuzetno mršav, čak i za ovo ljetno razdoblje usporenih aktivnosti. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su zamijenile samo 4,4 milijarde dionica, što je najmanji dnevni obujam u ovoj godini i znatno ispod prosjeka od 6,6 milijardi. To pokazuje da ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama uoči sastanka središnjih bankara u Jackson Holeu u Wyomingu krajem tjedna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙