FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SAD otvara arhive o Katynu

VARŠAVA, 24. kolovoza 2012. (Hina/APA) - Sjedinjene Države objavit će 10. rujna na poticaj poljskog lobija u toj zemlji arhivske materijale o masakru u Katynskoj šumi, izvijestili su u petak poljski mediji naznačujući da bi pritom najzanimljivije mogle biti informacije o držanju tadašnjeg američkog predsjednike Roosevelta.

Pretpostavlja se da se najviše dokumenata o katynskom masakru, osim u Rusiji, čuva upravo u SAD-u, a poljski mediji tvrde da je tadašnji američki predsjednik Franklin D. Roosevelt namjerno optuživao Nijemce za masakr, jer nije htio izazivati ruskog vođu Staljina.

U američkom Kongresu 1951. i 1952. djelovalo je istražno povjerenstvo o Katynu, na čijemu je čelu bio Roy John Madden. On je skupio gotovo sva svjedočansva o masakru što su se mogla dobiti na Zapadu, među kojima su iskazi poljskih svjedoka i sudionika ekshumacije što su je 1943. proveli Nijemci. Izvješće Maddenova povjerenstva objavljeno je u prosincu 1952., čime je prvi put službeno priznato da su poljske časnike 1943. pobili pripadnici sovjetskog NKVD-a.

"Najzanimljivije će biti otkriti što su znali predsjednik Roosevelt i drugi predsjednici, tko ih je i kako informirao o Katynu", naveo je list "Gazeta Wyborcza" riječi zamjenika poljskog ministra vanjskih poslova Boguslawa Winida.

Novi bi dokumenti mogli potvrditi ono o čemu se već godinama govori, a to je da je "Franklin Delano Roosevelt lagao o slučaju Katyn", izjavio je povjesničar Wojciech Materski za list "Rzeczpospolita". Prema njegovim riječima, o tome svjedoči i žar kojim se Roosevelt borio protiv onih koji su željeli otkriti tajnu masakra. Materski tvrdi da je nekolicina američkih diplomata i časnika koji su se bavili tom temom smijenjeno i obvezano na šutnju.

Masakr u Katynu, koji do danas opterećuje poljsko-ruske odnose, počinjen je u proljeće 1940. na temelju Staljinove naredbe od 5. ožujka te godine o likvidaciji "nacionalista i kontrarevolucionarnih aktivista" u okupiranim dijelovima Poljske.

Među žrtvama su bili intelektualci, policajci, pripadnici pričuvnog sastava vojske i časnici što ih je 1939. bila internirala Crvena armija. Točan broj pogubljenih nije poznat. U pismu što ga je predsjednik KGB-a Aleksandar Šelepin u ožujku 1959. poslao Nikiti Hruščovu riječ je o 21.857 ubijenih, dok Poljska tvrdi da ih je bilo oko 30.000.

Za masakr se saznalo 1943. kad je njemački Werhrmacht pronašao masovne grobnice. Službena Moskva dugo je za zločin optuživala Nijemce, da bi tek 1990. priznala vlastitu odgovornost za njega. Rusija međutim ne prihvaća da se taj zločin okarakterizira kao genocid.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙