U strukturi gubitka, 32,9 milijuna kuna ili 69 posto ostvareno je iz poslovnih aktivnosti, a 14,6 milijuna kuna ili 31 posto iz financijskog poslovanja.
Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) dosegnula je u prvom polugodištu 16,9 milijuna kuna.
U tome razdoblju Petrokemija je ostvarila ukupne prihode od 1,47 milijardi kuna, što je 2,5 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine, stoji u izvješću. Ukupni rashodi pak dosegnuli su 1,52 milijarde kuna, te su bili već za 12,2 posto.
Veće ostvarenje prihoda i rashoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine odraz je rasta ulazno - izlaznih cijena, jer su proizvodnja i prodaja ostvarene na nižoj razini od istog razdoblja prošle godine.
Ukupna proizvodnja gnojiva manja je 14,3 posto, a prodaja za 9,7 posto, navodi se, između ostaloga, u komentaru poslovnih rezultata Petrokemije.
Osnovni uzrok ovog smanjenja su nepovoljni vremenski uvjeti u prvom tromjesečju i s tim povezano duže trajanje remonta i teškoće u startanju ključnih postrojenja te blokada otpreme u vrijeme visokih snježnih padalina i niskih temperatura.
Izgubljena prodaja u prvom tromjesečju nije se mogla nadoknaditi u drugom tromjesečju, jer se stanje na tržištu mineralnih gnojiva u međuvremenu pogoršalo, navodi se dalje u komentaru.
To se očitovalo kroz pad potražnje na tržištu, a posljedično i cijena, što je bilo posebno izraženo kod dušičnih gnojiva.
U drugom tromjesečju je na smanjivanje prodaje uz globalni pad potražnje i cijena gnojiva, dodatni negativan utjecaj na lokalnom i regionalnom tržištu imala nepovoljna gospodarska situacija većeg dijela poljoprivrednih proizvođača zbog smanjenih prinosa u prošloj godini (dugotrajna suša), navodi se u komentaru.
Na buduće kretanje financijskog rezultata Petrokemije utjecat će brojni činitelji, kaže se u komentaru. Osim cijene plina, koja se definira na domaćem tržištu, većina budućih rizika dolazi iz međunarodnog okruženja, a pretežito kroz promjene cijena osnovnih sirovina na svjetskom tržištu; promjene razine potražnje i prodajnih cijena mineralnih gnojiva; kretanje cijena energenata - plina i lož ulja; kretanje cijena osnovnih poljoprivrednih kultura; tečaj dolara i eura prema kuni, te troškove financiranja i međuvalutarne odnose.