Sudionici su se složili da je suradnja UN-a s ministarstvom pomogla u unapređenju ljudskih prava i poboljšanju životnih uvjeta za ranjive skupine društva, kao i poboljšanju učinkovitosti politike socijalne skrbi.
"UN uvijek vodi računa o stanju najranjivijih pojedinaca i skupina u društvu", izjavila je koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton.
"Hrvatska se pridržava najviših međunarodnih pravnih standarda u zaštiti najranjivijih skupina, ali sam sigurna da se naši domaći partneri slažu da se mora više postići u provedbi tih standarda u svakodnevnoj realnosti", kazala je dodajući da to nije lako u vrijeme krize. Istaknula je da Hrvatska sada treba naći načina kako da sa smanjenim resursima odgovori na povećane potrebe.
Pomoćnik ministrice socijalne politike i mladih Darko Ledinski rekao je da se socijalna politika suočava s novim izazovima u pogledu smanjivanja nepovoljnih učinaka ekonomske krize na siromašne i ranjive skupine u kontekstu smanjenja nacionalnog proračuna i ograničenog izvora financiranja socijalnih usluga.
"Slijedom toga, suradnja s organizacijama UN-a i nadalje je dobrodošla u smislu dostizanja potrebnog gospodarskog rasta i postavljanja realističnih programa i strategija za Hrvatsku, te pružanja tehničke pomoći institucijama u provedbi njenih politika", kazao je Ledinski.
Predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Lora Vidović istaknula je da će UNICEF u partnerstvu s ministarstvom u idućih pet godina ulagati zajedničke resurse, znanje i energiju u programe za razvoj potencijala svakog djeteta, a posebice onih najranjivijih. "Tu se naša briga ponajprije odnosi na djecu koja žive u siromaštvu, djecu s teškoćama u razvoju, kao i djecu koja nemaju priliku odrastati u obiteljskom okruženju, već žive u dječjim domovima."
"Hrvatska ima izdašan sustav socijalne zaštite i uvelike se oslanja na naknade koje se pružaju po pojedinim kategorijama stanovnika, umjesto da se vodi računa o stvarnim potrebama pojedinaca za pomoći", rekao je voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Honghjoo Hahm dodajući da i takav previše izdašan sustav ne uspijeva iskorijeniti siromaštvo čija je stopa bila viša od 14 posto u 2010.
S obzirom na trenutno financijsko stanje u Hrvatskoj, Svjetska banka zagovara ciljani pristup pružanja pomoći onima koji je stvarno trebaju. Hrvatska izdvaja 1,8 posto BDP-a u korist branitelja i njihovih obitelji te 0,8 posto BDP-a za obiteljsku naknadu i dječji doplatak. Na dobro ciljane programe socijalnih naknada s imovinskim cenzusom kao što je zajamčeni minimalni dohodak ili tzv. stalna pomoć otpada tek 0,3 posto BDP-a.