Riječ je o Mostaru, Kotoru te Trogiru, Šibeniku, Hvaru, Pagu, Sinju, Korčuli, Stonu i Solinu, koji bi se kao partneri uključili u taj projekt. Na predstavljanje su pozvani i predstavnici Dubrovnika, Zadra, Supetra i Staroga Grada na Hvaru, koji nisu došli jer su bili spriječeni, priopćio je ured splitskoga gradonačelnika.
Kandidacijski odbor grada Splita za Europsku prijestolnicu kulture 2020. misli kako je od temeljne važnosti udruživanje svih dalmatinskih gradova čija je materijalna i nematerijalna baština pod zaštitom UNESCO-a, ili bi to uskoro mogla biti, te dvaju gradova izvan hrvatskih granica koji su svojim kulturnim naslijeđem te time što su u Registru svjetske kulturne baštine čvrsto povezani sa Splitom, objašnjava se u priopćenju.
Grad Split bio bi nositelj projekta, a titulu Europske prijestolnice kulture 2020. podijelio bi s gradovima koji mu se pridruže.
Na predstavljanju je među ostalim istaknuto da bi kandidatura Splita i gradova-partnera trebala tematizirati univerzalne vrijednosti lokalnoga, prepoznate na UNESCO-voj razini.
Povjesničar umjetnosti Joško Belamarić predstavio je kulturološku dimenziju projekta kroz baštinu koju je prepoznao UNESCO, posebice kad je riječ o području koje je po gustoći UNESCO-vih gradova među vodećima u svijetu.
Dogradonačelnica Visković istaknula je kako je glavni motiv splitske kandidature obnoviti i ponovno oživjeti gradske sadržaje te postići veću međunarodnu prepoznatljivost grada. Rekla je kako vjeruje da će to biti i dovoljan motiv pozvanim gradovima i općinama da se pridruže projektu.
Gradovi bi pisma namjere pridruživanja projektu trebali poslati u roku od 15 dana, a sudeći po reakcijama na predstavljanju, Split će imati partnere u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture, navodi se u priopćenju ureda splitskoga gradonačelnika.