Nakon plenarne sjednice Strukturiranog dijaloga o reformi pravosuđa između BiH Europske unije koji se održavao dva dana u Mostaru, Mirel je na konferenciji za novinare istaknuo kako izostankom dogovora jedino koristi imaju osobe osumnjičene za ratne zločine.
"Žalimo zbog nepotpisivanja protokola oko procesuiranja ratnih zločina između Srbije i BiH koji postoji između Zageba i Beograda i na temelju kojega se suradnja odvija uz puno zadovoljstvo dviju zemalja. To je značajno kako bi se izbjeglo nekažnjavanje osoba osumnjičenih za ratne zločine jer ne postoji međusobni sporazumi o ekstradiciji tih osoba", rekao je direktor Uprave u Glavnoj upravi Europske komisije za proširenje Pierre Mirel.
Dodao je da bi bilo puno bolje "za žrtve iz BiH da se odgovorni za ratne zločine procesuiraju u Zagrebu ili Beogradu nego da suđenja ne bude uopće".
Potpisivanju protokola o procesuiranju ratnih zločina usprotivili su se početkom ove godine bošnjački i hrvatski član BiH Predsjedništva te čelnici Suda i Državnog odvjetništva BiH.
Europska komisija obećala je Bosni i Hercegovini izdvajanje sredstava kako bi se ubrzalo procesuiranje osoba odgovornih za ratne zločine tijekom prošlotjednih razgovora sedmorice političara u BiH s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Fueleom. Vlasti BiH trebale bi do sredine srpnja postići dogovor oko raspodjela sredstava iz IPA fondova.
To bi, po Mirelovim riječima, trebalo dovesti do toga da se ubrza proceduru prebacivanja predmeta ratnih zločina sa Suda BiH na niže sudove u zemlji. Pri tome bi se osigurao novac i za zapošljavanje novih sudaca i tužitelja koji bi radili na slučajevima ratnih zločina kao i za programe potpore i zaštite svjedoka.
Tijekom dvodnevnog sastanka u Mostaru postignut je i konsenzus predstavnika vlasti BiH i dvaju entiteta oko uspostave posebnog, Prizivnoga suda BiH koji bi odlučivao o prvostupanjskim presudama Suda BiH. Po Mirelovim riječima takva odluka je u skladu s preporukama Venecijskog povjerenstva.