ZAGREB - Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio raspravom o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojim se ukida naplata opomena koje su građani plaćali kao upozorenje zbog kašnjenja u plaćanju duga. "Financijskog učinka i razloga zašto naplaćivati opomene od 100, 150 ili 200 kuna naprosto nema", poručila je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, predstavljajući predložene izmjene. Prema tom zakonskom rješenju, trgovci - dakle svi koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća - više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima. Zamjenica ministra naglasila je kako je cilj izmjena u tom smislu zaštita potrošača, i to ne samo njihovih prava nego i ekonomskog stanja, na način da se opomene više ne uračunavaju u krajnji iznos duga. No, istaknula je, to ne znači da se potrošači ne trebaju pridržavati discipline u poštivanju roka plaćanja za preuzetu uslugu. "Neplaćanjem opomene ne negira se plaćanje duga", poručila je Obradović Mazal.
ZAGREB - HDZ je danas u Saboru Vladin prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača nazvao tek populističkim mjerama koje, u situaciji poskupljenja struje i plina te neaktivnosti Vlade na gospodarskom oporavku, neće pomoći građanima pokriti sve veće životne troškove. Đuro Popijač je u ime Kluba HDZ-a u raspravi rekao kako se ne može više tolerirati pretjerivanje i zarađivanje trgovaca na ime opomena koje šalju potrošačima, ali i naglasio kako je krajnje vrijeme da se Vlada počne baviti ozbiljnijim problemima građana. "Postavlja se pitanje kada će se Vlada početi baviti ozbiljnim problemima, kada će se baviti time da osigura građanima da imaju od čega i na vrijeme podmiriti dospjele račune", poručio je. Popijač je ocijenio da se gospodarski oporavak ne nazire, kako se iz svega što je vlada učinila u ovih šest mjeseci može zaključiti da poduzetnicima nikad nije bilo teže, da ih se nikad nije toliko napadalo, zbog čega se, kazao je, i ne može očekivati od gospodarstva da krene naprjed. Upozorio je kako se kroz pad prozvodnje, osobne potrošnje i BDP-a, kao i nedostatak motivacije za otvaranje radnih mjesta i investicije nazire "crna gospodarska jesen".
ZAGREB - Bivša pripadnica 66. bojne Hrvatske vojske Marinka Jovanović posvjedočila je danas u nastavku suđenja petorici bivših hrvatskih vojnika optuženih za zlostavljanje ratnih zarobljenika i civila u tzv. konačistu ratnih zarobljenika u Kerestincu, da ne zna što se tamo događalo prije njezinog dolaska u svibnju 1992. godine. Svjedokinja je kao medicinska sestra u Kerestinec došla sa svojom 4. satnijom 66. bojne koja je u lipnju 1992. preuzela nadzor nad zatvorom u kojemu su, po optužnici, prvooptuženi bivši zapovjednik konačista Stjepan Klarić i četvorica njemu podređenih vojnika, od prosinca 1991. do svibnja 1992., psihički i fizički zlostavljali zarobljene neprijateljske vojnike, ali i srpske civile uhićene uglavnom u okolici Zagreba i Siska. Svjedokinja je na zagrebačkom Županijskom sudu izjavila da je u Kerestincu popisivala ratne zarobljenike koje su dovodili iz cijele Hrvatske uoči velike razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu. Rekla je da su tamo bili i pripadnici međunarodnog Crvenog križa te da je bila zadužena za vođenje evidencije i saniranje manjih ozljeda zarobljenika.
ZAGREB - Bivši član uprave austrijske Hypo banke Joerg Schuster posvjedočio je na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženom za primanje provizije od te banke, da je u Austriji nezamislivo da se bilo kakva provizija isplati za kreditiranje države ili njezinih institucija. "Zato mislim da je i u ovom slučaju nemoguće da je došlo do plaćanja provizije", kazao je svjedok koji je 1995. kada je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava u Hypovoj upravi bio zadužen za vrijednosne papire, osoblje i kredite na području Austrije. Zbog toga nije radio na kreditu koji je odobren hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, a za koji se, po onome što je čuo od bivšeg predsjednika uprave Hypo banke Wolfganga Kulterera, zalagao i tadašnji austrijski šef diplomacije Alois Mock. "Smatrao sam da je to dobar posao za banku jer smo prvi put ušli u kreditno poslovanje u inozemstvu, a partner nam je bila nova europska država", kazao je Schuester. Iako nije radio na kreditu Hrvatskoj Schuster se, zajedno s Kultererom, pet ili šest puta sastao sa Sanaderom u Austriji ili njegovu uredu u Zagrebu.
ZAGREB - Djelatnica austrijske Hypo banke Zlata Vrdoljak posvjedočila je danas video vezom iz Klagenfurta da je ta banka 1995. Hrvatskoj isplatila kredit na inicijativu tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, a da je u pregovorima s hrvatske strane na početku sudjelovao njegov kolega Mate Granić, a potom i Ivo Sanader. Svjedokinja je bila pomoćnica kreditnog referenta, a iako nije radila na kreditu koji je banka dala Hrvatskoj, na više sastanaka je od člana uprave Wolfganga Kulterera čula da je Hypo banka na hrvatsko tržište ušla na Mockovu inicijativu te da su sa hrvatskim dužnosnicima o kreditu pregovarali Kulterer i njegov suradnik Guenther Striedinger. Nije joj poznato da bi u pregovore bio uključen i tadašnji član uprave Joerg Schuster koji bi također danas trebao svjedočiti video vezom iz pokrajinskog suda u Klagenfurtu.
PAG - Za vrijeme radova na repetitoru između mjesta Dinjiške i Vlašića na otoku Pagu sinoć je oko 20 sati s visine od 10-ak metara pao 47-godišnji zaposlenik tvrtke "Odašiljači i veze" koja održava repetitor – doznaje se u PU Zadarskoj. Radnik je poginuo na mjestu nesreće. Paški policajci zajedno s inspektorom zaštite na radu provode očevid i izvide radi utvrđivanja svih okolnosti ove nesreće.
SPLIT - Zbog prometne nesreće koja se dogodila prije dva mjeseca u Solinu u kojoj je poginuo 19-godišnjak, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je podiglo optužnicu protiv također 19-godišnjeg mladića koji se usprkos pravomoćnoj presudi Prekršajnog suda o zabrani vožnje nalazio za volanom BMW-a vozeći dvostruko većom brzinom od dozvoljene, doznaje se na tom odvjetništvu. Prijedlog tužitelja da se optuženom 19-godišnjaku produlji istražni zatvor zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela prihvatilo je optužno vijeće Općinskog suda u Splitu. Optužnicom se 19-godišnjaka tereti da je 18. svibnja 50 minuta nakon ponoći unatoč zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja svih vrsta motornih vozila, Solinom vozio BMW brzinom od oko 107 km/h. Zbog toga nije uspio savladati zavoj zbog čega je izgubio kontrolu nad vozilom te preko pune crte prešao na suprotni kolnički trak i prednjim dijelom udario u prednju lijevu stranu automobila marke Fiat Uno kojim je iz njemu suprotnog smjera upravljao 19-godišnjak.