Predstavljajući luksuzno izdanje knjige i tekst četiriju najvažnijih povelja iz 433 godine duge povijesti grada, recenzentica prof. Dragica Gršić rekla je kako je tiskanjem povelja Marije Terezije, Josipa II., Franje II. i Ferdinanda I. "raznim zvanim i nezvanim istraživačima omogućeno da istraže i sagledaju njihove sadržaje" do najsitnijih detalja, a da pritom ta vrijedna građa bude
zaštićena od propadanja.
Arhivist Antonio Bosio govorio je kao priređivač i prevoditelj građe o četirima poveljama te je zaključio da one simboliziraju slobodoljubivost Karlovca kroz stoljeća, da njihova očuvanost upućuje na trajnu svijest o važnosti stečenih sloboda i privilegija za sreću i blagostanje života u slobodnome gradu te da je upravo nakon povelje Josipa II. Karlovac doživio desetljeća najvećega materijalnog blagostanja, što je bio preduvjet da taj grad 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća postane vodećim gradom hrvatskoga narodnog preporoda.
Ravnateljica Davorka Janković-Škrtić nazvala je karlovački Državni arhiv "povijesnim vrelom" koje upućuje na "duboku ukorijenjenost Karlovca u povijest Europe".
Karlovački gradonačelnik Damir Jelić, čestitajući "instituciji koja čuvanjem povijesne građe čuva i naš kulturni i nacionalni identitet", kako je nazvao Državni arhiv, rekao je da se izučavanjem te dokumentacije vidi da smo "kroz stoljeća bili otvoreni i središnjoj Europi i Istoku i Zapadu".