Prema podacima DZS-a, u prošloj godini u Hrvatsku su se iz inozemstva doselile 8.534 osobe, a 12.699 osoba odselilo se u inozemstvo. Rezultat manjeg broja doseljenih osoba od broja odseljenih osoba je negativan migracijski saldo stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom, koji je tako iznosio minus 4.165 osoba, navodi DZS.
U 2011. iz inozemstva se doselilo 55,3 posto hrvatskih državljana te 44,7 posto stranaca, a odselilo 75 posto hrvatskih državljana i 20,1 posto stranaca, dok je za 4,9 posto osoba državljanstvo nepoznato. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku 43 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine, a od ukupnog broja odseljenih osoba najviše se njih odselilo u BiH (31,7 posto), te Srbiju (26 posto).
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udjel žena (50,2 posto), dok je u ukupnom broju odseljenih osoba veći udjel muškaraca, te je iznosio 53,3 posto.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2011. najveći je udio imao Grad Zagreb (23,9 posto), koji je na prvome mjestu i po broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo s 15,7 posto od ukupnog broja odseljenih, a slijede ga Sisačko-moslavačka županija s 10,3 posto, te Splitsko-dalmatinska s 9,8 posto, koja je ujedno na drugome mjestu po broju doseljenih osoba, s 14,4 posto od ukupnog broja.
U 2011. godini prebivalište su unutar Hrvatske promijenile 71.403 osobe, pri čemu je najveći broj preseljenog stanovništva unutar Hrvatske bio u dobi između 20 i 39 godina (47 posto), dok je udio žena u ukupnom broju preseljenih bio 54,7 posto.
Migracije stanovništva najveće su bile između županija te su iznosile 39,9 posto, dok se između gradova/općina iste županije selilo 38,2 posto osoba, a između naselja istoga grada/općine 21,9 posto osoba. Pritom su najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2011. imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija, a najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva Sisačko-moslavačka županija i Vukovarsko-srijemska županija.