ZAGREB - Za provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u prošloj je godini utrošeno oko 5,8 milijardi kuna, 238 milijuna kuna manje nego 2010., a sve obveze država u potpunosti izvršava, izvijestila je na danas saborske zastupnike zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ. Država sve svoje obveze temeljem ovog zakona u praksi uredno podmiruje, kazala je Nađ podnoseći jutros Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za prošlu godinu. Najvećim dijelom sredstva su utrošena na prava koja branitelji ostvaruju u mirovinskom osiguranju, čak 4,8 milijardi kuna i u tom dijelu se i osjeti najveće smanjenje od 200 milijuna kuna. U prošloj je godini isporučeno 25 automobila 100-postotnim invalidima Domovinskog rata, besplatne udžbenike dobila je gotovo 21 tisuća đaka, a za stambeno zbrinjavanje branitelja utrošeno je 78 milijuna kuna, 14 milijuna više nego li godinu dana ranije. Prošle su godine riješena 323 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, od čega je dodijeljen 141 stan i isplaćena 182 kredita, no da je potreba i dalje velika pokazuje i lista prvenstva na kojoj je čak 12.866 zahtjeva. Fond hrvatskih branitelja, unatoč gospodarskoj krizi, u 2011. ostvario je dobit od 133 milijuna kuna, pa mu je vrijednost krajem godine iznosila 1,5 milijardi kuna, a vrijednost udjela bila je 642,85 kuna. Iz Fonda za stipendije tijekom 2011. godine isplaćeno je 10.537 stipendija u ukupnom iznosu od 64,6 milijuna kuna. Uspješna je bila i Zaklada Hrvatskih branitelja iz koje je, na temelju 3505 pozitivnih rješenja, u 2011. sveukupno isplaćeno potpora u vrijednosti 9,8 milijuna kuna. Zamjenica ministra Vesna Nađ istaknula je kako je, s obzirom na sadašnju koncepciju zakona, iz izvješća većim dijelom vidljiva politika prema hrvatskim braniteljima, stradalnicima Domovinskog rata, a manjim dijelom prema onima koji nisu zadobili oštećenje organizma ili članovima obitelji branitelja koji nisu stradali u ratu. U izvješću se navodi i da je 31. prosinca 2011. godine u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bilo 501.711 hrvatskih branitelja.
ZAGREB - Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) u suradnji s drugim udrugama iz Domovinskog rata uručila je danas Povelju mira i prijateljstva pomoćniku ministra hrvatskih branitelja, pukovniku Ivanu Grujiću za izniman doprinos u traženju zatočenih i nestalih, prikupljanje dokaza u procesuiranju ratnih zločina te promicanju ljudskih prava. Predsjednik UBIUDR-a Mladen Pavković na svečanosti u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti istaknuo je da je pukovnik Grujić samozatajan čovjek koji je ustrojio hrvatski model za traženje nestalih osoba te sudjelovao u prikupljanju materijalnih dokaza u procesuiranju ratnih zločina. Dosta nam je rata, ali to ne znači da sve treba zaboraviti, naročito one koji su dali život za slobodnu i samostalnu Hrvatsku, naglasio je Pavković. Dodao je da je udruga odnedavno uspostavila to priznanje te da je ono dodijeljeno i dr. Slobodanu Langu. Grujiću je na priznanju čestitala i bivša premijerka Jadranka Kosor koja je naglasila njegov odnos prema obiteljima zatočenih i nestalih koji su se, kako je rekla, do samog časa identifikacije uvijek potajno nadali da je onaj koga traže možda živ. Na današnjoj svečanosti Grujiću su na priznanju čestitali i predsjednik Židovske općine u Zagrebu Ognjen Kraus, Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te Marko Miljanić, prvi ratni zapovjednik Samostalnog škabrnjskog bataljuna. Zahvalivši na priznanju, pukovnik Grujić istaknuo je da nije riječ o protokolarnom priznanju već izraz volje njegovih suboraca te naglasio da sve što je učinio ne bi mogao bez svojih suradnika.
OSIJEK - Otkrivanjem spomen obilježja s imenima 1724 poginula hrvatskih branitelja i civila, kod kapelice Kraljice mira, na lijevoj obali Drave, u Osijeku je danas obilježen dan branitelja Osijeka. Vijence kod kapelice položili su ministar branitelja Predrag Matić, izaslanstva Osječko-baranjske županije i grada Osijeka, Hrvatske vojske i policije te udruga iz Domovinskog rata. Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo kazao je kako se na ovaj način odaje poštovanje i počast za 1327 poginulih branitelja i 397 poginulih civilia, s područja nekadašnje općine Osijek. Dodao je kako se gradska uprava želi zahvaliti braniteljima, na obrani grada, ali i svim građanima, koji su omogućili da Osijek, tijekom Domovinskog rata, i u nenormalnim uvjetima, funkcionira normalno te kako se ne ne bi zaboravile njihove žrtve. Kazao je kako je Osijek jedini veći grad, koji je na takav način odao počast poginulim braniteljima i civilima. Predsjednik gradskog Odbora za branitelje Miljenko Kolobarić kazao je kako su se imena poginulih branitelja i civila prikupljala gotovo tri godine, u čemu su dosta pomogle razne udruge i institucije. Ministar Matić rekao je da broj poginulih branitelja u Osijeku govori o žestini tadašnjih ratnih sukoba, ali još više boli broj civilnih žrtava, ljudi koji su pokušavali u tim nenormalnim uvjetima živjeti, raditi i omogućiti braniteljima da imaju sve što ima treba na prvoj crti bojišnice. Podsjetio je da je u Domovinskom ratu poginulo oko 15.000 ljudi, ali da podatci još nisu potpuno sređeni, te da će Ministarstvo pružiti potrebnu potporu lokalnoj samoupravi kako bi se utvrdio točan broj žrtava na ovome području.
OSIJEK - Ministar branitelja Predrag Matić, na tvrdnju novinara kako za napade na Osijek još nitko nije odgovarao, rekao je danas u Osijeku kako je rat završen, ali ne i potraga za nestalim osobama i počiniteljima ratnih zločina te da krivnju za ratne zločine ne moraju nositi nacije, jer krivci za ratne zločine imaju ime i prezime. Kazao je da nije zadovoljan brzinom i učinkovitošću državnih institucije, koje procesuiraju ratne zločine, ali da počinitelji ratnih zločina moraju bit svjesni da će ih institucije pravne države goniti do kraja života. Zamoljen da komentira činjenicu da su okrivljenici za ratni zločin u Lovasu, na nedavnom suđenju u Beogradu, prosječno dobili dvije godine zatvora za jednu usmrćenu žrtvu, ministar Matić ocijenio je kako je takva kazna premalena, za sve što se dogodilo u Lovasu, ali i u drugim mjestima. Lakše bih prihvatio je da je netko oslobođen krivnje, jer bi to značilo da u tome nije sudjelovao, ali ako jest, to nije sudjelovanje u obijanju kioska ili samoposluge, već teški ratni zločin. Ne priznajem kaznu od 2 ili 4 godine, već samo maksimalnu kaznu, iako ni to ne može zadovoljiti žrtve, ali bi počinitelji vidjeli da je pravda dostižna, kazao je Matić.
ZAGREB - Većina saborskih klubova podržala je danas izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2011., ali su isticali i da još uvijek postoje nepravde koje treba ispraviti te da materijalna prava nisu dovoljna da bi zaštitio dignitet Domovinskog rata. Hrvatski laburist Mladen Novak ustvrdio je da su se izmjenama Zakona o pravima hrvatskih branitelja, braniteljska prava smanjivala, a na taj se način, smatra, radilo i na podjelama unutar braniteljske popolacije.
Nitko ne razmišlja da se na taj način kažnjavaju i djeca hrvatskih branitelja, dodao je. Novak je upozorio i kako su se za ne baš tako male novce sređivale invalidske mirovine, a, dodao je, "dr. Rubala nije jedini takav". Zastupnik Josip Đakić (HDZ) odgovorio je Novaku kako nije bilo ograničavanja prava branitelja, ali da je zbog smanjenja braniteljskih mirovina u 2011. za branitelje i članove njihovih obitelji izdvojeno oko 5,8 milijardi kuna, što je 237 milijuna kuna ili 3,9 posto manje nego 2010. godine. Naveo je da je lani zaposleno njih 10.899, a da je na burzi registrirano 26.956 nezaposlenih. Najavljujući da će SDP podržati izvješće, Franko Ivelić je ocijenio kako je sustav skrbi o braniteljima i članovima njihovih obitelji dobro ustrojen, ali da i nadalje treba inzistirati na poboljšanjima zakona.
Željko Šemper (HSU) je napomenuo kako su braniteljske mirovine, koje u prosjeku iznose oko sedam tisuća kuna, trebale ostati u sastavu Ministarstva branitelja. Dodao je da je Hrvatska država s najvećim brojem invalidskih mirovina u Europu te istaknuo da bi trebalo procesiurati sve s lažnim mirovinama od kojih svaka počinje u zdravstvenom osiguranju, odnosno u proceduri vještačenja po kojoj bi, dodao je, neki već trebali davno biti u invalidskim kolicima, a ovako su medicinski fenomeni. Damir Kajin (IDS) je rekao da je Hrvatska dosada za posljedice rata, obnovu i zbrinjavanje izdvojila nekoliko proračuna, a da nema tih troškova, kao što ih nemaju zemlje EU, Hrvatska bi živjela za trećinu bolje. Unatoč tome, naglasio je, treba se pobrinuti da se prava hrvatskih branitelja ne reduciraju. "Sve druge stavke mogu dolje, ali ni jedna stavka invalida se ne smije ni taknuti", dodao je Kajin, ponovivši kako bi želio da se na isti način oduži i invalidima Drugog svjetskog rata. Petar Baranović (HNS) je ustvrdio kako, osim novca, branitelje treba podržati i kroz zaštitu digniteta Domovinskog rata punom istinom, pa i tvrdnjom da 500 tisuća ljudi nije realan popis hrvatskih branitelja te naveo da se popis branitelja treba objaviti. "Insitituciju invalidske mirovine koriste oni koji su zdraviji od mnogih u ovoj sabornici", rekao je te skandaloznim ocijenio što se državnim dužnosnicima, pa i svima poznatijima dijelilo činove koje imaju istinski heroji Domovinskog rata. Dražen Đurović (HDSSB) je ocijenio da brojke u izvješću "govore sve i ništa, a nema odgovora na pitanja koja muče hrvatske branitelje". "Branitelji su izgubili pravo na istinu, na svoje junake i na generale, a materijalna prava su minorna za sve branitelje koji nisu invalidi", upozorio je zastupnik HDSSB-a Đurović. Ocijenio je da su branitelji umirovljenjima zapravo isključeni iz društva, ali i naglasio da se stečena prava ne smiju dirati. "Svaki pokušaj revidiranja doveo bi do velikih problema i trauma", kaže Đurović. Rekao je i da su se od 1945. do 1990. slušale bajke o partizanima te da partizanski ustanak iz 1941., AVNOJ i ZAVNOH, nemaju veze sa borbom za hrvatsku državu 1991. godine. Smatra i da teze o izjednačavanju s partizanima većinom vrijeđaju hrvatske branitelje jer su se borili za drugu državu i drugi sustav.
ZAGREB - Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi, posvjedočio je danas na zagrebačkom Županijskom sudu u nastavku suđenja Ivi Sanaderu, kako s bivšim premijerom, optuženim za korupciju, nikada nije razgovarao o INA-i i MOL-u. Friščić je potvrdio da je krajem 2008. godine bio na koalicijskom sastanku na kojem je tadašnji potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec prezentirao tešku energetsku situaciju u Hrvatskoj, teškoće u INA-i i promjene u vlasničkoj strukturi te tvrtke s obzirom da je MOL kupio gotovo 50 posto udjela, te eventualno izdvajanje plinskog biznisa iz INA-e. No, po Friščićevim riječima, Sanader nije bio na tom sastanku niti je s njim na te teme prije ili poslije razgovarao, a niti ga je bivši premijer tražio da razgovaraju o tome. Koliko je Friščiću poznato niti na dvojicu ministara HSS-ovaca u Sanaderovoj vladi, Božidara Pankretića i Damira Bajsa, nije se vršio pritisak da u siječnju 2009. glasuju za izmjene međudioničarskog ugovora s MOL-om, koji je time preuzeo upravljačka prava u INA-i. USKOK, naime, tvrdi da je Sanader za prepuštanje tih prava mađarskoj naftnoj tvrtki od čelnika MOL-a dobio 10 milijuna eura mita. "Vjerujem da nitko nije vršio pritiske na ministre jer bi mi oni to pretpostavljam rekli", kazao je Friščić.
ZAGREB - Tradicionalni dobrotvorni koncert "Opera pod zvijezdama" održat će se večeras na zagrebačkoj Šalati, a tom će se prigodom obilježiti i 70. rođendan hrvatske operne dive Ruže Pospiš-Baldani. Rođena 1942. u Varaždinskim Toplicama, 70-tih i 80-tih godina 20. stoljeća Ruža Pospiš-Baldani stekla je status jedne od najtraženijih mezzosopranistica svijeta, nastupajući uz dirigente poput Herberta von Karajana, Karla Richtera, Claudia Abbada, Leonarda Bernsteina i Lovru von Matačića, u Metropolitanu, milanskoj Scali, Carnegie Hallu i drugim svjetskim glazbenim centrima. Na koncertu će uz zbor i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nade Matošević njoj u čast nastupiti sopranistice Valentina Fijačko, Vedrana Šimić, Ivana Lazar i Lana Kos, mezzosopranistice Kristina Kolar, Jelena Kordić i Dubravka Šeparović Mušović, tenori Tomislav Mužek, Domagoj Dorotić i Stjepan Franetović, bariton Ljubomir Puškarić i bas Marko Mimica. Na programu se, uz ostalo, ističu poznate Verdijeve, Zajčeve, Puccinijeve, Wagnerove, Bizetove, Dvorakove i Gotovčeve arije. Ove godine prihod koncerta "Opera pod zvijezdama" namijenjen je školovanju mladih glazbenika na preddiplomskim studijima u Hrvatskoj.
ZAGREB - Prvog dana festivala novog kazališta Eurokaza španjolski umjetnik Israel Galvan izvest će u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu predstavu "Zaokret", dok će belgijska skupina Crew nastupiti s predstavom "Terra Nova". Israel Galvan višestruko je nagrađivani španjolski pjevač i koreograf, poznat po inovativnom plesnom rukopisu u kojemu spaja klasične flamenco-tehnike sa suvremenim koreografskim postupcima, ističe se u najavi predstave. Galvan u svom plesu evocira koreografije plesača Vicentea Escudera, koji je u malom pariškom teatru 1924. udarcima nogu oponašao zvuk padanja piramide načinjene od stolaca. Uz Galvana u predstavi sudjeluju klasična pjevačica flamenca Ines Bacan i jazz-pijanistica Sylvie Courvoisier.
Belgijska skupina Crew djeluje na granici umjetnosti i novih tehnologija, a njihov projekt "Terra Nova" koji će izvesti u Muzeju suvremene umjetnosti pokušava odgovoriti na pitanje "kakve su granice između realnog i virtualnog, između tijela i tehnologije te možemo li ih imati pod kontrolom", stoji u najavi predstave. Ovogodišnji Eurokaz posvećen je glazbenom teatru, a održava se u Zagrebu i Sisku do 2. srpnja. Sisački dio Eurokaza počinje večeras predstavom Plesnoga studija Doma kulture KKV Sisak "Republika mašte" te prošlogodišnjom premijernom predstavom "Saloma" Branka Brezovca koja će biti izvedena u sisačkoj željezari.
ZAGREB - Mladi varaždinski rock i blues bend Jam Ritual otvorit će danas 7. INmusic festival, najveći hrvatski glazbeni festival na otvorenom, koji će do 30. lipnja na jarunskom Otoku hrvatske mladeži ugostiti neke od najatraktivnijih glazbenih izvođača današnjice. Škotski rock bendovi Franz Ferdinand i Mando Diao, engleski četverac Gorillaz Sound System, britanski reper i soul pjevač Plan B te američka multikulturalna skupina Gogol Bordello neki su od izvođača koji 28., 29. i 30. lipnja nastupaju na INmusic festivalu kojim se već godinama obilježava početak ljeta u Zagrebu. Najveća atrakcija ovogodišnjeg INmusica, manchesterski sastav New Order nastupit će u petak, drugog dana festivala. Sastavljen od preživjelih članova legendarnog post-punk benda Joy Division, New Order je 80-ih godina stvorio novu pop filozofiju spajanjem plesne glazbe s estetikom novoga vala.
DUBROVNIK - Ovogodišnji 12. festival 'Julian Rachlin i prijatelji' održat će se u Dubrovniku od 6. do 8. rujna i donosi tri koncerta komorne glazbe na svojim tradicionalnim pozornicama u Kneževom dvoru i u Jezuitskoj crkvi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću festivala. I ove godine festival će ugostiti najpriznatije umjetnike iz svijeta komorne glazbe. Tako će 6. rujna uz Juliana Rachlina nastupiti Mischa Maisky, Sophia Rachlin, Torleif Thedeen, Boris Browtsyn i Lawrence Powers, koji će izvesti djela Johanna Sebastiana Bacha, Dmitrija Shostakovicha i Franza Schuberta. Dubrovačkoj publici 7. rujna predstavit će se dvoje uglednih svjetskih lokalnih solista - američki bariton Thomas Hampson i austrijska mezzosopranistica Angelica Kirchschlager koji će prvi put nastupiti na festivalu u iznimnom večeri "Lieder" kompozicija, uz glasovirsku pratnju Itamara Golana. Na završnoj večeri, 8. rujna u programu će nastupiti dugogodišnji sudionici festivala 'Julian Rachlin i prijatelji' - uz Juliana Rachlina i Itamar Golan, Mischa Maisky, Daniel Ottensamer i Radek Baborak, a na programu su djela Johannesa Brahmsa, Antonina Dvoraka i Ludwiga van Beethovena.
ZAGREB - Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) upozorio je danas na opasnost od toplinskog vala u slijedeća četiri dana. Sutra će biti umjerena opasnost, osobito u središnoj Hrvatskoj i Dalmaciji, a u subotu je u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji velika opasnost od visokih temperatura dok je u ostalim dijelovima zemlje umjerena opasnost. U nedjelju je u većini krajeva velika opasnost, a vrlo velika osobito u središnjoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Dalmacije, dok je u ponedjeljak posvuda vrlo velika opasnost od toplinskog vala, izvješćuje DHMZ.
ŠIBENIK - U teškoj prometnoj nezgodi koja se dogodila jutros kod Skradina, na autocesti A1 u smjeru od Zagreba prema Splitu, poginule su dvije osobe, doznaje se iz šibenske policije. Prema prvim informacijama, poginuli su državljani Njemačke. Iz policije navode da je do prometne nezgode došlo kada je osobno vozilo njemačkih registarskih oznaka sletjelo s ceste. Očevid o uzrocima i okolnostima prometne nesreće je u tijeku.