Uz BDP po standardima kupovne moći, koji je najčešći indikator bogatstva, Eurostat je objavio i BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji, koji se smatra indikatorom koji bolje i preciznije održava ekonomsku situaciju kućanstava.
Godine 2009. hrvatski BDP, mjeren prema standardima kupovne moći, iznosio je 64 posto europskog prosjeka, da bi 2010. pao na 61 posto, a prošle godine je ostao na razini od 61 posto. BDP prema stvarnoj individualnoj potrošnji 2009. godine bio je 58 posto, a 2010. i 2011. pao je na 56 posto europskog prosjeka.
Najbogatiji je Luksemburg čiji je BDP 274 posto europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 150 posto. Za visoki luksemburški prosjek dijelom je odgovoran i veliki broj radnika koje rade u toj zemlji, a žive u okolnim zemljama, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji. Oni pridonose luksemburškom BDP-u, ali budući da nemaju prebivilište u toj zemlji njihovi se prihode ne koriste pri izračunu BDP po glavi stanovnika.
Iza Luksemburga je Nizozemska s 131 posto europskog prosjeka (113 posto prema stvarnoj individualnoj potrošnji), zatim Austrija 129 posto (117 posto), Irska 127 posto 100 posto), Švedska 126, (115 posto), Danska 125, (113 posto), Njemačka 120 posto (119 posto).
Od zemalja članica EU-a najsiromašnija je Bugatska čiji je BDP po standardima kupovne moći 45 posto europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 44 posto. Ispred nje je Rumunjska s 49 posto (kupovna moć) i 47 posto (stvarna individualna potrošnja), zatim Latvija 58 i 56 posto, Litva 62 i 66 posto, Poljska 65 i 70 posto.
U hrvatskom susjedstvu, najsiromašnija je Bosna i Hercegovina čiji je BDP 29 posto europskog prosjeka prema standardima kupovne moći, zatim Albanija s 31 posto, Srbija s 35 posto, Makedonija 36 i Crna Gora 43 posto. Po stvarnoj individualnoj potrošnji BDP u BiH prošle godine bio je 35 posto europskog prosjeka, u Albaniji 34 posto, u Srbiji 44 posto, Makedoniji 41 posto, Crnoj Gori 53 posto.