BUDIMPEŠTA - Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem, koji boravi u službenom posjetu Mađarskoj, sastao se u ponedjeljak u Budimpešti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima i suradnji srednjoeuropskih zemalja u kontekstu ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska podržava jačanje suradnje srednjoeuropskih zemalja, a posebice nakon što postane punopravnom članicom Europske unije, rekao je Šprem za Hinu, nakon što su svi njegovi mađarski sugovornici iskazali potrebu za osnaživanjem te suradnje. Premijer Orban pokazao je veliki interes za odnose između RH i Mađarske, posebice na gospodarskom planu. Zanimalo ga je što Hrvatska čini i koje instrumente koristi za izlazak iz gospodarske krize, rekao je predsjednik Sabora. Također je kazao da je izvijestio Orbana o projektima koji su u planu, uključujući one koji se tiču strateških partnerskih odnosa između dviju zemalja u području energetike, naftovoda i plinovoda. Bilo je riječi i o kulturnoj suradnji te o nacionalnim manjinama. “Hrvatska manjina u Mađarskoj i mađarska manjina u Hrvatskoj uživaju veliku zaštitu. Status tih manjina je dobar, ali može biti još i bolji", kazao je Šprem. Ministar vanjskih poslova Janos Martonyi i predsjednik mađarskog parlamenta Laszlo Koever, s kojima se predsjednik Sabora također danas sastao, govorili su o tome da Mađarska priprema izborni zakon kojim će regulirati ulaz predstavnika nacionalnih manjina u parlament, rekao je.
ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić primila je u ponedjeljak izaslanstvo "Parlamenta za Europu" koje čine predstavnici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Ferderacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske, Vijeća naroda Republike Srpske te Skupštine Brčko distrikta. Ministrica Pusić izvijestila je sugovornike o dosadašnjem procesu hrvatskih pristupnih pregovora i napretku u procesu ratifikacije hrvatskog Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, pri čemu je naglasila kako u procesu ratifikacije upravo parlamenti igraju veliku ulogu, priopćeno je iz ministarstva vanjskih i europskih poslova. Republika Hrvatska spremna je preuzeti odgovornost za stabilnost regije, istaknula je ministrica, i u tome je kontekstu izrazila spremnost na otvorenu suradnju s Bosnom i Hercegovinom u svim zajedničkim pitanjima u okviru euroatlantskog partnerstva. Razvoj prekograničnih i infrastrukturnih projekata zajednički je interes Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uz daljnju suradnju u rješavanju posebnih, otvorenih pitanja, poput pitanja posebnih graničnih prijelaza te dogovora o novom režimu gospodarske suradnje, kako bi se zaštitila dostignuta razina trgovinske razmjene nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e.
MOSTAR - Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir neće odobriti zahtjev za smjenom ministara u vladi Federacije BiH iz redova SDA i HSP-a BiH što će zakomplicirati rekonstrukciju vlasti koju su najavili SDP-a BiH i HDZ-a BiH, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdić. "Zbog načina na koji se od njega zahtjeva, Budimir neće potpisati smjenu ministara iz reda SDA-a i HSP-a", rekao je Zvizdić je nakon susreta s predsjednikom Federacije BiH. Predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH potvrdio je da su dostavljeni i zahtjevi 43 zastupnika iz redova SDP-a BiH i HDZ-a BiH za održavanje izvanredne sjednice ovoga doma. Prema najavama iz redova HDZ-a i SDP-a, ove dvije stranke traže smjenu vodstva oba doma federalnog parlamenta, a pokrenut će i proceduru za smjenom predsjednika Federacije BiH Živka Budimira. Čelnici SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija i HDZ-a BiH Dragan Čović potpisali su u nedjelju sporazum o uspostavi nove vlasti u Federaciji BiH iz koje bi bili isključene SDA i HSP BiH, čiji se dužnosnici protive rekonstrukciji.
MOSKVA - Svjetske velesile i Iran nisu u ponedjeljak uspjeli ujednačiti svoja stajališta o iranskom nuklearnom programu na teškim pregovorima u Moskvi u okviru novog kruga pregovora koji se smatra zadnjom prilikom za rješavanje krize diplomatskim putem. "Glavni kamen spoticanja je to što su stajališta strana prilično složena i teško pomirljiva", rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nakon prvog dana pregovora. Velesile iz skupine "5+1" (SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija plus Njemačka) nastavile su u ponedjeljak veoma važne dvodnevne pregovore s Iranom u nadi da će najava naftnog embarga i pritisak Rusije primorati Teheran da popusti u vezi sa svojim nuklearnim programom. Izaslanstva Irana, koje je predvodio Said Džalili, i šestorice, pod vodstvom Catherine Ashton, visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku, sastala su se tijekom jutra u elitnom hotelu u ruskoj prijestolnici. Ali Bageri, zamjenik glavnog iranskog pregovarača Saida Džalilija, istaknuo je na tiskovnoj konferenciji "bezuvjetno pravo Islamske Republike Irana na obogaćivanje urana". "Pregovori su bili veoma ozbiljni i konstruktivni", komentirao je Bageri, istaknuvši da je Ashton obećala da će u utorak odgovoriti na iranske prijedloge na pregovorima koji se trebaju nastaviti u 10.00 sati po srednjoeuropskom vremenu.
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju priopćio je u ponedjeljak kako se suđenje bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću odgađa na neodređeno vrijeme. Suđenje Mladiću se trebalo nastaviti 25. lipnja. "Vijeće je do drukčije odluke prekinulo početak iznošenja dokaza tužiteljstva protiv Ratka Mladića", piše ICTY u priopćenju. "Vijeće će pravovremeno objaviti svoju punu odluku i razloge za takvu odluku". Obrana je 31. svibnja zatražila da se suđenje odgodi za šest mjeseci, rekavši kako nema dovoljno vremena za pripremu i upozorila je na "nepravilnosti" u otkrivanju dokaza u posjedu ureda tužitelja. Potonji je, priznavši da su počinjene pogreške, rekao da se ne protivi odgodi. Mladić (79), koji je 26. svibnja 2011. uhićen u Srbiji nakon šesnaestogodišnjeg bijega pred međunarodnim pravosuđem, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u Bosni (1992-1995) u kojemu je poginulo 100.000 ljudi, a 2,2 milijuna je raseljeno. Suci su na zahtjev obrane već jednom odgađali suđenje 17. svibnja, dan nakon njegova početka i nakon uvodne riječi tužiteljstva te su zakazali nastavak za 25. lipnja, uz saslušanje prvog svjedoka tužiteljstva, koje je prvo bilo zakazano za 29. svibnja.
LOS CABOS - Europski čelnici iz skupine G20 telefonski su razgovarali u nedjelju, uoči početka summita te skupine u ponedjeljak u Los Cabosu, u Meksiku, rekao je španjolski premijer Mariano Rajoy. Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, britanski premijer David Cameron, predsjednik talijanskog vijeća Mario Monti te predsjednici Europske unije Herman Van Rompuy i Europske komisije Jose Manuel Barroso sudjelovali su u toj telefonskoj konferenciji, rekao je Rajoy novinarima. "Mislim da ćemo odaslati poruku povjerenja u euro", istaknuo je Rajoy, čija zemlja nije članica G20, ali je redovito pozivana na summite tog kluba bogatih i zemalja s gospodarstvima u naglom usponu. Rajoy nije otkrio što je bila tema tog razgovora u kojemu je on sudjelovao u zrakoplovu za Meksiko. Europski čelnici su se osvrnuli na ishod grčkih izbora na kojemu je pobijedila konzervativna desnica koja zagovara ostanak zemlje u eurozoni i uskladili su svoja stajališta uoči susreta na vrhu, doznaje se ipak od španjolskog izvora. Sedmi summit G20 počinje u ponedjeljak u Los Cabosu, turističkom mjestu na zapadu Meksika, na krajnjem jugu poluotoka Donje Kalifornije.
LOS CABOS - Vodeći poslovni ljudi svijeta od svjetskih čelnika traže više žurnosti u rješavanju gospodarskih teškoća kako ne bismo zapali u još dublju globalnu krizu od one 2008-2009. godine. Čelnici oko 350 kompanija, među kojima su Nestle, Zurich Insurance Group i Walmart, zatražili su od čelnika na summitu skupine G20 u Meksiku da poduzmu odlučnije mjere kako bi otklonili gospodarsku krizu. Jean-Guy Carrier, čelnik Međunarodne trgovinske komore (ICC), izjavio je da gospodarska neizvjesnost ozbiljno pogađa kompanije. "Ljude s kojima razgovaramo, male i srednje ili velike kompanije uključene u trgovinu, nestabilnost straši", rekao je agenciji Reuters na summitu. "To ima prilično štetan učinak na globalno gospodarstvo jer te tvrtke, mnogo njih, kažu da su imali planove širenja i planove za ulaganja ali su ih stavili na čekanje... Replicirajte to tisuću puta u tvrtkama po svijetu i to je jedan izvor ulaganja, rasta i radnih mjesta koji se ne realizira".
BEOGRAD - U Srbiji se ni mjesec i pol dana od parlamentarnih izbora ne nazire dogovor parlamentarnih stranaka o novoj vladi, a još se manje zna tko će je sastaviti, unatoč upozorenjima gospodarskih stručnjaka na potrebu što bržeg formiranja vlade i rješavanja gorućih socijalnih i gospodarskih problema. Pregovori među čelnicima vodećih stranaka i koalicija i dalje traju, i službeno i neslužbeno, a na temelju informacija koje mediji svakodnevno prenose, pozivajući se često na neimenovane izvore u vrhovima stranaka, jedan od dojmova je i taj da bi novu vladu mogao formirati ''svatko sa svakim''. Srbijanski parlament konstituiran je 31. svibnja u novom sazivu, nakon što su potvrđeni zastupnički mandati za svih 250 novih zastupnika, a dosadašnja vlada radi u tehničkom, odnosno ograničenom kapacitetu do izbora nove vlade. Srbijanski ustav predviđa da vlada mora biti formirana u roku od najviše 90 dana nakon što je konstituiran parlament te da, ne bude li formirana u tom roku, parlament biva raspušten i moraju biti raspisani novi izbori, koji se moraju održati u roku 60 dana od dana raspisivanja. Beogradski ''Blic'' u ponedjeljak prenosi kako su se Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića i Ujedinjeni regioni Srbije (URS) Mlađana Dinkića dogovorili o zajedničkom nastupu u nastavku pregovora o formiranju vlade, te da će, uz Dačića, ubuduće na sastancima s čelnicima Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića biti i Dinkić, što će u pregovorima biti dodatni pritisak na Tadića.
LJUBLJANA- Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi premijer Janez Janša trenutačno ima najveću potporu slovenskih birača, a na drugom i trećem mjestu su dvije oporbene stranke lijevog centra, rezultati su najnovije redovite mjesečne ankete o rejtingu političkih stranaka koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Janšina je stranka u telefonskoj anketi provedenoj prošlog tjedna na reprezentativnom uzorku od 710 građana dobila potporu 20,1 posto ispitanika. To je nešto više nego prije mjesec dana kad ju je podržavalo 19,4 posto sudionika ankete središnjeg slovenskog dnevnog lista. Na drugom je mjestu stranka Pozitivna Slovenija (PS) sa 18,5 posto glasova, što je znatno manje od 22,7 posto prošlog mjeseca. Vjeruje se da su padu popularnosti stranke pridonijele nedavne potvrde policije da je porezna uprava pokrenula postupke oko navodne utaje poreza tvrtki u vlasništvu sinova Zorana Jankovića, predsjednika stranke. Treće mjesto u anketi s 15,4 postotaka potpore pripalo je i ovog mjeseca Socijalnim demokratima (SD) koje od nedavno umjesto Boruta Pahora, bivšeg predsjednika koji je najavio kandidaturu na jesenskim izborima za predsjednika države, vodi Boris Lukšič.
MOSTAR - Više od polovice od 2,2 milijuna izbjeglih i raseljenih osoba nisu se vratili u svoje prijeratne domove u Bosni i Hercegovini, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice te zemlje povodom Svjetskog dana izbjeglica koje se obilježava u utorak. Po podacima državnog ministarstva BiH u vrijeme rata od 1992–1995 svoje domove u BiH napustilo je približno 2,2 milijuna osoba, što čini više od polovice predratnog stanovništva. Među njima, više od milijun osoba je zatražilo izbjegličku zaštitu u više od 100 zemalja širom svijeta. Istodobno, gotovo milijun osoba je interno raseljeno u BiH. „Više od polovice izbjeglih i raseljenih osoba još uvijek se nisu vratili u svoje domove, a procjenjuje se da izvan Bosne i Hercegovine trenutačno boravi još oko 400.000 izbjeglih osoba iz razoblja 1992-1995. Većina od njih je integrirana u zemljama prihvata, međutim preostalo je oko 65.000 izbjeglih osoba iz BiH koje još uvijek trebaju trajna rješenja, od kojih gotovo tri četvrtine borave u susjednim zemljama u regiji“, navodi se u priopćenju.
RIJAD - Saudijska Arabija je nakon smrti prijestolonasljednika Najefa u subotu imenovala princa Salmana za prijestolonasljednika 89-godišnjeg kralja Abdulaha, prenijela je državna televizija kraljevsku odluku. Pragmatični princ će zadržati svoju ulogu ministra obrane a imenovan je i zamjenikom premijera dok je njegov mlađi brat princ Ahmed bin Abdulaziz postavljen za ministra unutarnjih poslova, izvijestila je televizija u ponedjeljak. Princ Ahmed je nekoliko desetljeća pod pokojnim Najefom bio zamjenik ministar unutarnjih poslova. Kralja Abdulah ostaje premijer.
VATIKAN - Drugi čovjek Vatikana u ponedjeljak je optužio medije da pokušavaju "oponašati Dana Browna" u svom praćenju skandala oko curenja informacija iz Vatikana i rekao da su posljednje nevolje Katoličke crkve pokušaji vraga da je destabilizira. Razgovor s kardinalom Tarcisiom Bertoneom, drugim čovjekom iza pape Benedikta XVI. u vatikanskoj hijerarhiji, najnoviji je pokušaj viših dužnosnika Vatikana da kontroliraju štetu otkako je skandal izbio u siječnju. U razgovoru za list Famiglia Cristiana državni tajnik Vatikana Bertone optužio je medije da "namjerno ignoriraju" dobre stvari koje Crkva čini i ustrajaju na skandalima. "Mnogi novinari pokušavaju oponašati Dana Browna", rekao je Bertone referirajući se na autora knjiga "Da Vincijev kod" i "Anđeli i demoni". "Oni (novinari) nastavljaju izmišljati bajke i ponavljati legende", rekao je.
MADRID - Španjolska ne treba kompletan plan spašavanja gospodarstva jer su joj vrata tržišta otvorena i to će i ostati, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Europske komisije Joaquin Almunia zadužen za tržišno natjecanje. "Iskreno, ja to ne očekujem i ne vjerujem u to", rekao je Almunia, upitan na katalonijskom televizijskom kanalu TV3 o mogućnosti plana spašavanja španjolskog gospodarstva. "Vrata tržišta otvorena su joj i uvjeren sam da će i ostati", ustvrdio je, priznavši ipak da Španjolska mora plaćati "visoku cijenu" da bi se financirala. Premda je na izborima u Grčkoj u nedjelju pobijedila desnica koja podržava mjere štednje i euro, to nije smirilo tržišta pa su prinosi na desetogodišnje španjolske obveznice premašili 7 posto, dok je premija rizika države dosegnula povijesni rekord od 570 baznih bodova.