ZAGREB - Sukladno najavi, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski donio je odluku temeljem koje će se u obračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka uključivati i 50 posto iznosa kredita odobrenih gospodarskim subjektima iz sredstava banaka u sklopu Programa razvoja gospodarstva, izvijestili su danas iz HNB-a. Time je, uz već donijetu odluku o smanjivanju stope obvezne pričuve sa 15 posto na 13,5 posto, te isključivanju sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka iz osnovice za obračun, zaokružen paket mjera monetarne politike s ciljem poticanja povoljnijeg kreditiranja gospodarstva. Ovim odlukama bankovnom sektoru oslobađa se kunska i devizna likvidnost u ukupnom iznosu od oko 6,4 milijardi kuna. Istodobno, poslovne banke su s HBOR-om zaključile ugovor o sindiciranom kreditu u iznosu 3,4 milijarde kuna, tako da će banke i HBOR, u skladu s donijetim Programom razvoja gospodarstva, zajednički, u omjeru 50:50, odobravati kredite gospodarstvu u iznosu od ukupno 6,8 milijardi kuna, što je daleko ispod prvotno predviđenih 12 milijardi. Iz središnje banke navode kako takav odnos između visine likvidnosti oslobođene za ovu svrhu od strane HNB-a i predviđenog iznosa kredita krajnjim korisnicima ukazuje na izrazito nisku spremnost banaka da korištenjem svoje visoke likvidnosti iz drugih izvora povećaju ponudu kredita gospodarstvu po nižim kamatnim stopama.
ZAGREB - Četiri sindikalne središnjice uputile su danas predsjedniku Hrvatskog sabora Borisu Špremu i saborskim zastupnicima pismo u kojem traže raspisivanje referenduma o produženoj primjeni pravnih pravila iz kolektivnih ugovora. Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske u pismu podsjećaju da su prije dvije godine prikupili 717.149 potpisa za raspisivanje referenduma s pitanjem "Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora". Povod prikupljanju potpisa bio je prijedlog izmjena Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na produženu primjenu kolektivnih ugovora koji je tadašnja Vlada uputila u saborsku proceduru. Kada je bilo izvjesno da su sindikalne središnjice prikupile dovoljan broj potpisa, Vlada je povukla prijedlog, a Ustavni sud zaključio da više nema razloga za održavanje referenduma. Ovih je dana taj razlog ponovo aktualiziran jer Vlada upućuje Saboru Nacrt prijedloga Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, kojim mijenja ne samo Zakon o radu, među ostalim i u dijelu produžene primjene kolektivnih ugovora, već i sve važeće kolektivne ugovore. HUP i sindikalne središnjice suglasne su da izmjene jednog zakona drugim vode u pravnu nesigurnost, ali Vlada to nije uvažila, upozoravaju sindikati.
ZAGREB - Novi ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas je najavio kako mu je namjera u vrlo kratkom roku osigurati sve potrebno da bi Vlada mogla donijeti odluku je li projekt Ombla prihvatljiva investicija za okoliš. "To je samo jedan od projekata koji se posebno tiče zaštite okoliša i zadaća će mi biti da, nakon što preuzmem Ministarstvo, u vrlo kratkom roku osiguram sve potrebne podloge kako bi zajednički mogli donijeti odluku je li ta investicija prihvatljiva za okoliš", izjavio je Zmajlović novinarima nakon što je u Hrvatskom saboru prisegnuo na ministarsku dužnost. Upitan u kojem bi roku mogao ispuniti zadatak koji mu je danas dao premijer Milanović - da pribavi mišljenja domaćih i stranih stručnjaka oko studije utjecaja na okoliš za projekt Ombla - odgovorio je kako je riječ o vrlo kratkom roku. Upitan kakvu suradnju očekuje s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem, koji je jučer iznio čvrst stav da se projekti Ombla i Plomin moraju nastaviti, Zmajlović je odgovorio kako je cilj Vlade iskoristiti energiju koju Čačić ulaže u pokretanje gospodarstva. Naglasio je da u područje gospodarenja otpadom treba uvesti reda.
ZAGREB - Ulaskom u EU u srpnju 2013. godine Hrvatska će pristupiti i jedinstvenom tržištu od 500 milijuna potrošača, što je velika prilika za hrvatske poduzetnike, izjavio je u srijedu šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren na skupu EUFORIJA posvećen prerađivačkoj industriji koja u Hrvatskoj predstavlja jednu četvrtinu BDP-a. Ono što je iznimno važno, poručio je, je privući investicije. Podsjetio je također da će Hrvatska ulaskom u EU imati na raspolaganju sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova, što će pridonijeti daljnjoj modernizaciji i razvoju gospodarstva. Upozorio je i na slabosti na kojima hrvatska Vlada mora poraditi, poput smanjenja javnog duga, jačanja učinkovitosti javne uprave, te investiranje u područja u kojima je moguće otvaranje novih radnih mjesta. Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj (CID) i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, izrazio je žaljenje što nakon velike potpore građana na referendumu o ulasku RH u EU, velike hrvatske tvrtke - Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Dukat, Zvečevo, Badel, Gavrilović - lobiraju protiv EU tržišta. "One nemaju strategiju za ulazak u EU i bojim se da teret prilagodbe žele preseliti na leđa poreznih obveznika", kazao je Babić ukazavši da će te velike hrvatske tvrtke ulaskom u EU postati tvrtke srednje veličine.
ZAGREB, - Odlukom Stožera za obranu Diokija, nakon razgovora u Ministarstvu gospodarstva, prosvjed radnika te tvrtke najavljen za ovaj tjedan odgođen je za utorak, 19. lipnja. Kako je priopćeno danas iz Stožera, prosvjed će se održati na Trgu bana Jelačića, od kuda će prosvjednici krenuti Radićevom ulicom ka Trgu Sv. Marka. "Ovo vrijeme od nekoliko dana smatramo dovoljnim da Vlada napokon objavi konkretan plan spašavanja naše tvrtke, kao što su nam obećali, da se pokrene proizvodnja i isplate zaostale plaće. Radnici su na rubu gladi, ugrožene su egzistencije naših obitelji i više ne možemo dalje ovako", ističe se u priopćenju. Također, radnici Diokija daju punu podršku svojim kolegama, radnicima Dine, tvrtke članice Dioki grupe s kojima dijele zajedničke probleme, za njihov sutrašnji javni prosvjed na krčkom mostu.
ZAGREB - Hrvatska industrija u travnju je zabilježila pad prometa na mjesečnoj i godišnjoj razini, no i rast novih narudžbi. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni desezonirani promet industrije u travnju je u odnosu na ožujak pao za 3,8 posto, pri čemu je promet na domaćem tržištu pao za 4,2 posto, dok je na stranom tržištu promet porastao za 11,4 posto. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni podaci pokazuju pad prometa industrije za 4,1 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad za 6,1 posto, ali je na stranom tržištu promet povećan za 10,4 posto. Kumulativni podaci za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani pokazuju da je ukupni promet hrvatske industrije pao za 1,2 posto. Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi u travnju u odnosu na ožujak bilježi njihov rast za 54,3 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 22,1 posto, a sa stranih za 70,3 posto. U odnosu na travanj 2011. narudžbe su porasle za 55,6 posto, pri čemu s domaćeg tržišta za 18,4 posto, dok su naručitelji sa stranih tržišta svoje narudžbe povećali za 71,1 posto.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u travnju je u odnosu na ožujak bio nominalno veći za 3,1 posto, a realno za 2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na travanj 2011., nominalno smanjen za 4,4 posto, a realno za 7,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini rast je zabilježen u većini trgovačkih struka. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći udio od 37 posto, promet je na mjesečnoj razini nominalno porastao za 3,4 posto, a na godišnjoj je razini smanjen za 1,9 posto. Statistika na godišnoj razini, u travnju ove u odnosu na isti mjesec 2011. godine, bilježi nominalni pad prometa od trgovine na malo u još 14 trgovačkih struka, a postotno je najviše, za 39,8 posto, pao promet motornih vozila. Maloprodaja alkoholnih i drugih pića pala je na godišnjoj razini za 17,8 posto, tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda za 12,5 posto itd.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas oslabili, drugi dan zaredom, uz i nadalje vrlo nisku likvidnost. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,66 posto, na 1.626 bodova, a Crobex10 za 0,86 posto na 883 boda. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,3 milijuna kuna. Najveći promet imala je do podneva dionica HT-a, od svega 479.000 kuna. Cijena joj je blago oslabila 0,19 posto, na 194 kune. Promete iznad 100.000 kuna ostvarile su još i dionice Dalekovoda, kojima cijena stagnira na 110 kuna, te Đure Đaković Holdinga, koje su poskupjele 2,14 posto, na 73 kune. Većina ostalih izdanja bilježi pad cijene. Pritom znatniji pad, za 2,33 posto, bilježi cijena povlaštene dionice Adrisa, kojom se trenutno trguje po 210 kuna. Od danas se tom dionicom trguje bez prava sudjelovanja u isplati dividende. Prema odluci glavne skupštine dioničara, dividenda od 7 kuna po dionici bit će isplaćena 13. srpnja i to vlasnicima dionica Adrisa koji su kao takvi zavedeni u evidenciji SKDD-a na dan 15. lipnja.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju blago oslabila prema euru, za 0,05 posto te srednji tečaj eura iznosi 7,550538 kuna. Kuna je lagano oslabila i prema švicarskom franku za 0,03 posto te prema britanskoj funti za 0,08 posto, dok je ojačala prema američkom dolaru za 0,26 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 6,287399 kuna, dolara 6,018763 kune i funte 9,378385 kuna.