"Odbacujemo primjedbe da se Hrvati ne žele vratiti u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu i smatramo takve teze opasnima i netočnima", zaključili su sudionici okrugloga stola što ga je Banjoj Luci pod nazivom "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive", ortganizirala udruga bosanskih Hrvata "Prsten".
U zaključcima je izražena "najoštrija osuda" pojave krađe šuma i druge imovine u Republici Srpskoj, čiji su vlasnici Hrvati, te je od policiije i sudstva toga entiteta zatraženo da ubuduće spriječi takve pojave. Također je zaključeno kako je nužno ambicioznije oblikovati projekte koji bi se financirali fondovima Europske unije, a koji bi poticali povratak Hrvata u BiH, te da je u taj povratak nužno uključivanje institucija civilnog društva.
U zaključcima se pozivaju sve stranke u BiH s hrvatskim predznakom na "jedinstveno djelovanje" na predstojećim lokjalnim izborima na jesen, posebice u onim područjima gdje su Hrvati manjina.
Sudionici okruglog stola zatražili su pomoć Republike Hrvatske u financiranju malog i srednjeg poduzetništva za povratnike Hrvate u BiH.
Predstojnica Državnog ureda za odnopse s Hrvatima izvan RH Darija Krstičević na skupu je najavila kako će hrvatska vlada odustati od ranije praske financiranja većeg broja manjih projekata pomoći Hrvatima u BiH, te će ubuduće financirati manji broj ali većih projekata koji će pridonositi održivom povratku Hrvata U BiH. Krstičević je najavila i osnutak savjetodavnog tijela hrvatske vlade za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske u kojemu će, kako je rekla, biti 70-ak članova, a od njih će devet biti predstavnici Hrvata iz BiH.
Izaslanica predsjednika Republiek Hrvatske Renata Vlahutin istaknula je kako će banjalučko i područje Bosanske Posavine u idućih nekoliko godina postati gospodarski najprespektivnije u BiH nakon što Hrvatska uđe u EU.
"Ulazak Hrvastke u EU je ogromna šansa i za BiH, posebice ovaj dio (banjalučki i Bosanska Posavina)", istaknula je Vlahutin.
Poptredsjednik saborskog odbora za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske Ivo Jelušić podsjetio je kako su u nedavnom ratu Hrvati u BiH imali najveći demografski gubitak, a najlošili povratak u poređenju s Bošnjacima i Srbima. "U Hrvatskoj treba postići nacionalni konzensus svih političkih stranaka u zauzimanju za interese Hrvata u BiH", rekao je Jelušić.
Banjalučki bisup Franjo Komarica, koji je bio i domaćin okruglog stola, upozorio je kako je od ukupnih međunarodnih donacija za povratak u BiH, Hrvatima pripalo samo tri posto.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji je također sudjelovao na okruglom stolu, naglasio je kako se vlasti u BiH posebice trebaju usredotočiti na povratak Hrvata u Bosansku Posavinu i Srednju Bosnu.
Vršitelj dužnosti predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Miloloža u svojem je istupu kritizirao nezainteresiranost Hrvatske za investiranje u BiH.
"Hrvatska 16 puta više investira u Srbiju nego u BiH, iako jedino s BiH ostvaruju suficit", istaknuo je Miloloža. Po njegovim riječima, čak 13 posto nacionalnog brutto dohotka u Hrvatskoj ostvaruju Hrvati podrijetlom iz BiH.