Od 8 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 6 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 2 pad.
Crobex indeks prekinuo je jučer 4-dnevni negativni niz, ojačavši 0,19 posto, na 1.687 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,4 posto, na 925 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je 10,9 milijuna kuna, što je oko četiri milijuna više nego prethodnoga dana.
Najveća dobitnica bila je dionica Ingre, sa skokom cijene za 20,14 posto, na 7,10 kuna, jer je ta građevinska kompanija izvijestila o sklapanju posla vrijednog 30,7 milijuna eura za izgradnju turističkog objekta na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta.
„Jučer je na domaćem tržištu kapitala prekinut negativni niz Crobexa, no teško je govoriti o stvarnom zaokretu. Očekujem danas stagnaciju indeksa, a investitori će pratiti zbivanja na svjetskim burzama“, kaže Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik u Centar banci.
Na svjetskim su burzama, pak, investitori na oprezu, ponovno zbog dužničkih problema eurozone, i to ponajviše Španjolske, dodaje Bošković.
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle oko jedan posto, zahvaljujući nadi ulagača da će Grčka ostati u eurozoni i da će Kina uvesti nove mjere za poticanje gospodarskog rasta.
Dow Jones indeks ojačao je 1,01 posto, dok je S&P 500 porastao 1,11, a Nasdaq indeks 1,18 posto.
Unatoč rastu na Wall Streetu, na azijskim i europskim burzama cijene su dionica jutros pale, jer se ulagači plaše da će prinosi na španjolske obveznice dosegnuti neodržive razine.
Naime, špekulira se da bi još neke španjolske banke, kao nedavno Bankija, mogle zatražiti pomoć države. Zbog toga se prinosi na španjolske 10-godišnje obveznice kreću nedaleko 7 posto, razine koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja dugova i koja je svojedobno natjerala Grčku, Irsku i Portugal da zatraže međunarodnu pomoć.
Oporavak tržišta koče i najnoviji makroekonomski pokazatelji.
Državni zavod za statistiku jučer je izvijestio da je industrijska je proizvodnja u travnju pala za 9,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od studenoga 2009. godine i znatno veći nego što se očekivalo.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u travnju industrija oslabila za 5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Zbog slabosti industrije, građevinske aktivnosti i potrošnje, sutrašnja objava podataka o bruto domaćem proizvodu mogla bi pokazati kako je u prvom tromjesečju ove godine gospodarstvo ponovno uronilo u recesiju.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1,5 do 3 posto.
Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.
„Naravno da ovakvi makroekonomski pokazatelji ne idu u prilog oporavku cijena dionica. Štoviše, predstavljaju uteg tržištu dionica“, zaključuje Bošković.