FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Prvo izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama

ZAGREB, 24. svibnja 2012. (Hina) - Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je danas prvo izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu iz kojeg je vidljivo da se u Hrvatskoj osjeća pozitivni efekt lanjskih promjena tog zakona kojeg su postali svjesniji i građani i tijela javne vlasti, ali još nedovoljno.

Kazala je to na predstavljanju tog izvješća načelnica Odjela za zaštitu prava na pristup informacijama pri spomenutoj Agenciji Dubravka Bevandić dodavši da Agencija to izvješće podnosi Hrvatskom saboru, a temeljem izvješća koja im dostavljaju tijela lokalne vlasti što im je zakonska obveza.

Iako je taj Zakon, donesen 2003., prošle godine doživio izmjene morat će, kako je kazala, u izmjene i ove godine, vjerojatno u trećem kvartalu i to zbog potrebe definiranja prekršajnih odredbi za one koji ne uvažavaju zakon, kao i zbog definiranja tko su tijela javne vlasti.

Izvješće za 2011. koristilo je stari popis tih tijela, po kojemu ih je više od pet tisuća i od kojih je 49 posto ili njih 2.655 dostavilo izvješća o provedbi zakona na pristup informacijama.

Među tijelima najbolje su se tom odazvali uredi državne uprave, kojih je 95 posto dostavilo izvješća, a slijedi 91 posto gradova, 90 posto županija te po više od 80 posto ministarstava, županijskih sudova i državnih agencija.

Najmanje su izvješća dostavljala trgovačka društva u državnom vlasništvu, tek 47 posto, te visoka učilišta 51 posto i zdravstvene ustanove 55 posto.

Sva su tijela ukupno prošle godine zaprimila 51.930 zahtjeva za pristup informacijama, što je za oko 30 tisuća više nego u prvoj godini primjene tog zakona 2004. Ukupno je odbijeno nešto više od 800 tih zahtjeva jer su se njima tražili osobne i klasificirane informacije te zbog drugih zakonskih razloga.

Gotovo 500 zahtjeva je bilo za dopunu ili ispravak informacija, a 209 bilo je žalbi, i to najčešće, 65 posto, zbog šutnje uprava o zapisnicima sa sjednica, izvješća o radu, odlukama i drugom.

Najviše žalbi, kao i općenito zahtjeva za pristup informacijama tijelima javne vlasti podnosili su građani, pa udruge i trgovačka društva, što u Agenciji smatraju pozitivnim jer potiču svjesnost društva o tom pravu.

Od 2.655 tijela koja su dostavila izvješće njih 67 posto ili 1.778 dostavilo je Agenciji podatke o redovitom objavljivanju informacija, među kojima su najčešće o sklopljenim ugovorima za javnu nabavu te nacrte zakonskih i podzakonskih akata.

Iako se primjećuje porast svijesti i odaziva tijela javne vlasti na to izvještavanje, u Agenciji, kako je kazala i Bevandić i ravnatelj Agencije Dubravko Bilić, nisu zadovoljni s dobivenim rezultatima te poručuju da tijelima javne vlasti, ali i građanima treba više edukacije, otvorenosti i dostupnosti, posebno trgovačkim društvima.

Kazali su i da po tom Zakonu ugovore o javno-privatnom partnerstvu obvezno treba objavljivati, a ne da se klasificiraju poslovnom tajnom, isto kao i izvješća o radu.

Bilić je napomenuo i da će zbog tog posla morati još ove godine zaposliti pet novih ljudi u Agenciji, jer svakako treba više poraditi na sistematiziranju podataka te na edukaciji službenika i građana.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙