Razvoj trgovinske logistike općenito je usporen u protekle dvije godine zbog globalne recesije, zaključuju autori izvješća "Povezivanje radi uspješnije konkurencije: trgovinska logistika u svjetskom gospodarstvu", kojeg Svjetska banka objavljuje u dvogodišnjim razmacima.
Izvješće je obuhvatilo 155 zemalja koje su rangirane na temelju anketa provedenih među međunarodnim kompanijama za prijevoz tereta i ekspresnu dostavu.
Prvo je mjesto na ljestvici razvijenosti trgovinskih kapaciteta zauzeo Singapur sa 4,13 bodova, koji je time sa čelne pozicije istisnuo Njemačku. Drugo je pripalo Hong Kongu sa 4,12 bodova a treće Finskoj sa 4,05 bodova. U 2010. Hong Kong je zauzeo 13. a Finska 12. mjesto.
Na najnovijoj ljestvici četvrto, peto, šesto i sedmo mjesto pripalo je europskim zemljama, Njemačkoj, sa 4,03 boda, Nizozemskoj i Danskoj, obje po 4,02 boda, te Belgiji, s 3,98 bodova. Osmo, deveto i deseto mjesto zauzeli su Japan i Sjedinjene Države, s po 3,93 boda, te Velika Britanija, s 3,90 bodova.
Hrvatska je zauzela 42. mjesto s 3,16 bodova i poboljšala je svoj plasman u odnosu na onaj od prije dvije godine kada je zauzela 74. mjesto.
Na začelju ljestvice nalaze se Burundi, Djibouti i Haiti s 155, 154 i 153 boda.
"Trgovinska logistika ključna je za gospodarsku konkurentnost, rast i smanjenje siromaštva", rekao je Otaviano Canuto, potpredsjednik Svjetske banke za borbu protiv siromaštva i gospodarski menadžment (PREM). "Nažalost, logistički jaz između bogatih i siromašnih zemalja još je prisutan i trend njegova smanjivanja, zabilježen između 2007. i 2010., obustavljen je budući da su događaji poput globalne recesije i europske dužničke krize skrenuli pozornost s reforme logistike na druge stvari".
Iako je utvrđen značajan "logistički jaz" između bogatih i siromašnih, najmanje razvijenih zemalja, autori studije upozoravaju da logistiku ne određuje isključivo razina dohotka po stanovniku, kao što pokazuju značajne razlike u rezultatima među pojedinim zemljama u istoj dohodovnoj skupini.
"U zemljama s najboljim rezultatima infrastruktura se ističe kao glavni pokretač napretka, nakon čega slijedi poboljšanje logističkih usluga, te upravljanje carinama i granicama", tumači Mona Haddad iz Odjela za međunarodnu trgovinu Svjetske banke.
"Svi najbolji izvođači pokazuju snažnu suradnju između javnog i privatnog sektora, te sveobuhvatni pristup u razvoju usluga, infrastrukture i učinkovite logistike", dodala je.
Istraživanje je prvi puta uključilo i ekološke pokazatelje, otkrivajući naglo širenje 'zelene' logistike u zemljama s visokim primanjima i u gospodarstvima u nastajanju.