Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature, prije World Wildlife Fund) objavila je danas izvještaj o stanju planeta u kojemu ističe kako živimo i ponašamo se kao da imamo dodatni planet na raspolaganju.
Izvještaj otkriva da i Hrvatska troši više prirodnih bogatstava nego što joj je dostupno te da bismo takvim načinom života trebali gotovo dva i pol planeta kako bismo zadovoljili svoje životne navike. Istaknula je kako Hrvatska troši 2,36 planeta, a u usporedbi s njom, Bosna i Hercegovina i Srbija imaju "niži ekološki otisak", to jest čovjekov utjecaj na planet, iako je on i dalje prevelik za Zemljinu održivost. Stil života u BiH iziskuje 1,54, a u Srbiji 1,45 vrijednosti prirodnih bogatstava planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku ekološkog otiska. Slovenija troši čak 2,93 planeta.
Govoreći o tome što moramo učiniti da nam bude bolje i da nam se ekološki otisak smanji, Holy je istaknula da je ključno ponašanje države te ponašanje svakog pojedinca u Republici Hrvatskoj.
"Jedno je naravno nemoguće bez ovog drugog, a država je najviše odgovorna da uspostavi takav okvir koji će omogućiti održivo korištenje resursa zbog toga što održivo korištenje resursa i odgovorni odnos prema okolišu nemaju više alternative", istaknula je Holy na konferenciji za novinare u zagrebačkome Botaničkom vrtu, gdje su predstavnice iz hrvatskog ureda WWF-a Petra Boić-Petrač i Irma Popović-Dujmović predstavile izvještaj o stanju planeta.
Ministrica Holy rekla je kako se ne čudi što se pojedinci u Hrvatskoj ne ponašaju ekološki prihvatljivo zato što ne postoji sustav. "Moramo prvo uspostaviti infrastrukturu koja će omogućiti svim građanima i građankama Republike Hrvatske da odvajaju i selektiraju otpad i to u blizini svojih kućanstava kako bi oni u principu i prihvatili tu mjeru", rekla je, ističući da je zato odgovornost države i jedinica lokalne samouprave uspostaviti takvu infrastrukturu koja će građanima omogućavati da to osjete i kroz određene financijske benefite (povlastice) te da znaju da taj otpad doista služi kao korisna sirovina.
Također je rekla da su promjene nužne na mnogim područjima te da one moraju obuhvatiti energetiku jer je jedan od najvećih problema nekontrolirano ispuštanje CO2 i CO2 ekvivalenata. To su tzv. staklenički plinovi koji proizvode i najveću prijetnju današnjice - klimatske promjene.
"U Hrvatskoj najveću emisiju stakleničkih plinova i općenito emisija u zrak proizvodi ne industrija, ne energetika, već promet, tako da mi za razliku od drugih država jako veliki naglasak trebamo staviti upravo na ozelenjavanje prometa i u tom smislu se nadam da će Ministarstvo financija prihvatiti određene prijedloge koje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nedavno predstavilo, a koji se odnose na povećanje korištenja za okoliš prihvatljivijih vozila", rekla je.
U izvještaju je istaknuta i razlika među bogatim i siromašnim zemljama. Zemlje s visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta veći ekološki otisak od srednje razvijenih zemalja te čak do pet puta veći od siromašnih zemlja, rekla je Irma Popović-Dujmović.
Top 10 zemalja s najvećim ekološkim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Sjedinjene Američke Države, Belgija, Australija, Kanada, Nizozemska i Irska.