Nansi Tireli (Hrvatski laburisti) iznijela je zamjerku zakonskom prijedlogu što se onima koji su završili fakultete, a nisu mogli naći posao u struci pa su neko vrijeme radili, primjerice, kao konobari ili trgovci, ne omogućava da steknu radno iskustvo. Time ih se kažnjava iako su bili vrijedni i završili studij na vrijeme i bili su prisiljeni raditi izvan struke.
Njen stranački kolega Nikola Vuljanić ustvrdio je da je temeljna namjera tog zakonskog prijedloga mlade ljude, pogotovo obrazovane, dovesti na tržište rada tako da godinu dana rade badava. Da nešto i nauče, no bez plaće od bar 50 posto koju dobiju stariji kolege, rekao je. Upozorava na opasnost da poslodavci otpuštaju zaposlene na određeno vrijeme kako bi se zaposlila mlada osoba za 1600 kuna koju ionako plaća država, a očekuje i povećanje broja poslovno uvjetovanih otkaza.
Josip Leko (SDP) smatra da će zakon donijeti perspektivu ljudima koji traže posao a nemaju iskustva, bilo da su visoke stručne spreme ili obrtničkih zanimanja. Smatra da ta mjera, koja je privremena i vatrogasna, može prerasti i u trajnu.
Peđa Grbin (SDP) je istaknuo da je nezaposlenost problem broj jedan u Hrvatskoj i da se bez njegova rješavanja ne može napraviti ništa. HDZ-ovi zastupnici ne raspravljaju o problemu nezaposlenosti jer nisu ništa činili kad je za to bilo vrijeme, rekao je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u ime predlagatelja izrazio je uvjerenost da će prijedlog zakona dobiti podršku, a da će koristi imati mladi koji će se zaposliti. Pojasnio je da svi oni koji budu zaposleni temeljem zakona potpisuju ugovor o radu kojim je utvrđen opseg poslova, pravo na dnevni i godišnji odmor, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Naknadu u visini od 1600 kuna isplaćuje Zavod za zapošljavanje nakon što od poslodavca dobije evidenciju o odrađenim radnim satima, obrazložio je ministar Mrsić.