ZAGREB - Saborska većina i oporba iznijeli su danas oprečne stavove o Vladinom prijedlogu zakona o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO), a do izražaja su, kao i u ranijim raspravama o MPO-u, došle svjetonazorske razlike. Na prozivke Davora Ive Stiera (HDZ) da je predloženi zakon diskriminatoran jer su "neka djeca na žalost već od starta osuđena da nemaju oca", reagirao je Igor Kolman u ime HNS-a, pozivajući zastupnike da ne nasjedaju za "šuplje argumente" o pravima djece na oca i majku. "Naravno da ih djeca trebaju imati, no odakle nam pravo reći da nisu trebala biti rođena", zapitao se Kolman, upitavši i što s djecom samohranih roditelja ili s djecom bez roditelja. "Drago mi je što nismo nasjeli na takvu poruku", ustvrdio je. "Tko vama ili nama daje za pravo da djetetu kroz zakon oduzimamo oca na kojega ima pravo", upitala je HNS-ovca Jadranka Kosor (HDZ), ističući kako je i sama rasla bez oca koji joj je cijeli život nedostajao. Na Kolmanovu ocjenu o "šupljim argumentima" reagirao je i Zoran Vinković (HDSSB), zamolivši zastupnike većine koja podupire zakon da paze što govore, jer djeca imaju pravo i na oca i na majku. "Otac, majka i dijete temelj su društva i civilizacije, i to se ne može uspoređivati sa samohranim roditeljima", poručio je Vinković HNS-ovcu. I Igor Dragovan (SDP) naglasio je da je zakon odraz odgovornog ponašanja prema duštvu i građanima, te osigurava liječenje i ne izaziva velike kontroverze u društvu. Istaknuo je da su građani na parlamentarnim izborima Kukuriku koaliciji zadali obvezu da im liječenje neplodnosti osiguraju u skladu s najmodernijim metodama liječenja i uz mogućnost izbora. Željko Reiner kazao je da HDZ zakon neće podržati iz svjetonazorskih razloga, ali i, kako je rekao, niza nedostataka i propusta u tekstu zakona koji otvaraju sumnje u mogućnost zlouporaba i manipulacija te pravnu nesigurnost. Prigovorio je da odredbe o zamrzavanju i darivanju zametaka te oplođene jajne stanice tumače kao stvari koje su mogu predavati, otuđivati, pa gotovo njima i trgovati, unatoč čvrstom stavu da je riječ o ljudskim bićima. Ocijenio je i da zakon nije propis o liječenju neplodnosti, kako ga tumače u Vladi, jer ne otklanja uzrok neplodnosti, a posebno ga brine to što, rekao je, ne rješava sudbinu zamrznutih embrija niti govori o tome koliko ih sada ima. Reiner je rekao i da su sve vjerske zajednice u Hrvatskoj, ne samo većinska kršćanska, izrazile negativni stav prema Vladinom zakonu, što je nazvao "ekumenskim efektom". "Ako u jednoj zemlji većina građana misli na jedan određen način, mi predstavnici građana morali bi predstavljati te građane i odražavati njihov stav, bez obzira na naš osobni", rekao je HDZ-ov zastupnik. Da se stav vjernika ne smije zanemariti smatra i Dinko Burić (HDSSB). "Preko toga se ne može prelaziti s podozrenjem jer vjernici u Hrvatskoj čine uvjerljivu većinu stanovnika", poručio je, upozorivši da donošenje zakona kojima se volja manjine nameće volji većine nije u duhu temeljnih demokratskih rješenja. "Mi smo većina, a vi Buriću manjina", poručio mu je Marin Jurjević (SDP). HDSSB-u je sporna i činjenica što žene koje nisu u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici mogu biti podvrgnute MPO-u, a moralno im je dvojbeno to što su postupci umjetne oplodnje često vezani uz uništenje zametaka. Kada je riječ o višku zametaka zanemaruje se etička dimenzija, rekao je Burić, upozorivši da se višak zametaka nerijetko koristi u eksperimentima i postupcima liječenja s matičnim i embrionalnim stanicama. "Oplođena jajna stanica je zametak i život je počeo, a ovim zakonom je višku zametaka, dakle živih bića, namjenjena sudbina pohranjivanja u banku zametaka kao da se radi o predmetu budućeg trgovanja. Živa bića zamrzavamo čime se na najgrublji način krši temeljno ljudsko pravo na život", istaknuo je. Nansi Tireli kazala je da Hrvatski laburisti podupiru nakanu da se parovima koji se liječe od neplodnosti omoguće najsuvremeniji medicinski postupci, te da se u tom smislu i mijenja važeći zakon, ali i upozorila da je predloženi zakon dijelom nedorečen te otvara prostor sumnjama. Nepotrebnim smatra dobno ograničenje za žene koje se mogu podvrgnuti postupcima MPO-a, pozvavši Vladu da ako u tom smislu želi uštedjeti u državnom proračunu to jasno i kaže. Protivi se i odredbi po kojoj bi osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a nakon navršenih 18 godina imala pravo doznati sve podatke o svom biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu darivatelja. Zakon je podržao SDSS, u ime kojega je Vojislav Stanimirović također spornim ocijenio sudbinu zametaka koji nisu uneseni nakon pet godina. Zapitao se što sa ženama koje u tih pet godina nisu zatrudnjele i hoće li biti kažnjene ako ne budu imale novca za čuvanje zametaka nakon pet godina.
ZAGREB - Tri ključne točke smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije su - napredak obrazovnoga sustva jačanjem profesionalnih načela te primjerenog vrednovanja i uloge nastavnika u društvu, istraživačko sveučilište te cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih, istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na današnjem predstavljanju tih smjernica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Riječ je o dokumentu što ga je sastavilo Povjerenstvo za izradu smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koji je, kako je rečeno, načelnoga ali i mobilizacijskoga karaktera i temelj je za izradu strategije koja bi, najavio je pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika, trebala bit dovršena do početka zime. U Povjerenstvu su, među ostalima, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić - predsjednik toga povjerenstva, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš u svojstvu potpredsjednika, akademik Leo Budin, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za znanost prof. dr. sc. Neven Budak, pomoćnica ministra znanosti za visoko obrazovanje Ružica Beljo Lučić , predsjednik Rektorskoga zbora Ante Uglešić te drugi ugledni znanstvenici i predstavnici gospodarstva. Dokument se pak temelji na podlogama koje je pripremila Radna skupina HAZU na čelu s akademikom Leom Budinom. Akademik Kusić istaknuo je je da je to prvi put da je Ministarstvo povjerilo izradu dokumenta povjerenstvu u kojemu su članovi i izvan toga ministarstva. Rekao je da je dokument načelnoga, ali i mobilizacijskoga karaktera te istaknuo da će se strategija morati izraditi projektno, kao i da o dokumentu treba biti provedena javna rasprava. Jer, smatra akademik Kusić, nagle rezove društvo ne prima dobro. Posebna pozornost posvećena je osnovnome obrazovanju te vezi obrazovanja, znanosti i gospodarstva.
ZAGREB - "Matica hrvatska u hrvatskoj kulturi nekad i danas", tema je znanstvenog kolokvija koji se održava danas na Hrvatskim studijima, u organizaciji Društva studenata kroatologije, Matice hrvatske i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Oko teme odabrane u povodu 170. obljetnice Matice hrvatske, ali i u godini kada Hrvatski studiji obilježavaju 20. rođendan, okupili su se predstavnici Matice i studenti kojima je bila dobra prigoda za stvaranje temelja buduće suradnje s tom institucijom, istaknuto je na skupu. O važnosti ogranaka Matice hrvatske diljem Hrvatske, koji su u protekle 22 godine objavili više od pet tisuća naslova, govorio je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Riječ je o prvorazrednim hrvatskim knjigama koje su važne na nacionalnoj razini i koje ne bismo smjeli doživjeti samo kao zavičajne spomenice, naglasio je Sučić. Na stotine izdanja predstavljaju i mnoge nove autore koji se danas suočavaju s krizom publike i nedostatkom kritike, kazao je potpredsjednik Matice hrvatske, poručivši studentima kako Matica od njih očekuje da se povežu s njom kao suradnici, članovi, čitatelji, kritičari i pisci. U vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda, a i danas, Matici hrvatskoj je u središtu zanimanja bio hrvatski jezik, čak i onda kada se on tako nije nazivao, rekla je profesorica Branka Tafra, izlažući o temi "Matica - čuvarica i promicateljica hrvatskoga jezika". Istaknula je kako je od godine 1844. i prve Matičine knjige, "Osmana" Ivana Gundulića, do današnje edicije "Stoljeće hrvatske književnosti" Matica dokazivala da je književni jezik zaista najveće hrvatsko dobro. Između Matice hrvatske i jezika veze su neraskidive, a upravo zbog hrvatskoga jezika ona je 1972. godine u Jugoslaviji bila i zabranjena, podsjetila je. Kroz povijest Matičina "Vijenca", od osnutka 1869. godine do danas, okupljene je proveo akademik Josip Bratulić, nekadašnji predsjednik Matice hrvatske, istaknuvši 'zlatno doba' tog časopisa u vrijeme kada ga je uređivao August Šenoa i kada su u njemu objavljivali gotovo svi hrvatski pisci, "bez obzira na ideološke ili bilo koje druge prijepore". Podsjetio je da je nakon gotovo pedeset godina, 1993. godine u Republici Hrvatskoj, časopis "Vijenac" obnovljen kao dvotjednik. Bratulić je također ocijenio kako se Matičin "Vijenac" svrstava među temeljne odrednice današnjega vremena i omogućuje onima koji nešto žele znati, da u njemu to i pročitaju.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja istaknuo je danas na 10. redovitoj izbornoj skupštini stranke kako hrvatska politička scena treba jaku parlamentarnu umirovljeničku stranku, a to je HSU. Na redovnoj izbornoj skupštini koja se održava u zagrebačkom hotelu "Antunović" delegati će izabrati novo stranačko vodstvo - predsjednika stranke, dva potpredsjednika, tri člana predsjedništva te pet članova Nadzornog odbora HSU-a. Sadašnji predsjednik Silvano Hrelja jedini je kandidat za predsjednika HSU-a. Podnoseći izvješće o radu između dviju skupština, Hrelja je naglasio da je HSU utrostručio broj saborskih mandata "što znači da smo danas triput snažniji i triput utjecajniji". To znači i, dodao je, da su donosili ispravne zaključke te povlačili pametne političke poteze. "Stranka je konsolidirana i ojačana, imamo gotovo ekskluzivno pravo na obranu umirovljeničkih interesa, nema više osipanja ni pete kolone, odgovorno sudjelujemo u vlasti na kojoj leži najveći teret odgovornosti od rata do danas te imamo tri zastupnika u Saboru", naglasio je Hrelja. Delegate izborne skupštine pozdravili su predsjednik vlade i SDP-a Zoran Milanović, prvi potpredsjednik vlade i predsjednik HNS-a Radimir Čačić, predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, predsjednik slovenske umirovljeničke stranke DeSUS Pavel Berglez te predstavnici umirovljeničkih udruga i sindikata. Osvrćući se na teško gospodarsko stanje u Hrvatskoj i Europi, Milanović je rekao da je hrvatski proračun stabilan, ali nema rasta. "Loše je što u Europi i Hrvatskoj nema rasta i ova godina će biti jako teška", istaknuo je. Smatra da ćemo morati raditi više, teže i lukavije da bi se zadržao sadašnji način života i standard. "Ljudi će u mirovinu ići kasnije. Nažalost, iz niza okolnosti, Hrvatska ima veći broj umirovljenika nego što ga treba imati te manje zaposlenih u aktivnoj dobi što ih treba imati", rekao je Milanović dodavši kako je njihov posao ljude vratiti na posao. "Mirovine su niske, zato što ima previše umirovljenika. Jedino rast, a ne samo štednja može nešto promjeniti", kazao je Milanović. Čačić je naglasio da je u zemlji nakon 30 mjeseci po prvi put, u skladu s zakonom, došlo do usklađivanja mirovina te da će sadašnja vlada i dalje to i dalje realizirati. "Sve što se dešava osigurati će sigurnost mirovina sutra, usklađivanje mirovina u ovom mandatu te stabilnost egzistencije umirovljenika", rekao je dodavši da se proračun vrlo stabilno puni. Čačić je kazao da je vlada za snažni investicijski rast postavila zakonodavni, institucionalni i financijski okvir te kadrovski temelj.
ZAGREB - Kandidat za predsjednika HDZ-a Darko Milinović na današnjoj je konferenciji za novinare rekao da je Općinskom državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe zbog prepravljanja brojki na dokumentu, po kojemu je navodno primao naknadu iz stranačke blagajne u mjesečnom iznosu od 10 tisuća kuna, a nakon što je jučer dobio grafološko testiranje koje je pokazalo da su podaci prepravljani. "Danas sam podnio kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe Općinskom državnom odvjetništvu nakon što sam jučer dobio grafološko testiranje dokumenta za koji sam tvrdio da je pamflet i da je prepravljen", kazao je Milinović. Milinović je, kao reakciju na svjedočenje bivše HDZ-ove blagajnice Branke Pavošević u priopćenju 24. travnja kazao kako je još prije informirao javnost da je u četiri navrata bio pozvan u legalnu stranačku blagajnu da preuzme donaciju za obnovu u ratu razrušene crkve u Bilaju te da o tome postoji dokumentacija koja to potvrđuje. Po istražnim iskazima bivše HDZ-ove blagajnice, pročitanima na zagrebačkom Županijskom sudu 29. travnja, novcem iz stranačkih crnih fondova koristio se niz stranačkih dužnosnika, a najveću mjesečnu naknadu od 10 tisuća kuna navodno je, prema nalogu bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, dobivao bivši ministar zdravstva Darko Milinović. Na upit novinara da ponovi iznose na dokumentu, Milinović je kazao da je utvrđeno da je dokument koji se mogao vidjeti u jednom tiskanom mediju u cijelosti prepravljan na 15 mjesta. Upitan zna li tko je mogao krivotvoriti brojke i zbog čega, odgovorio je da ne zna te da je upravo zbog toga i podnio kaznenu prijavu.
TOPUSKO - Svečanom akademijom na kojoj je bio predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem danas je u Topuskom proslavljena 67. obljetnica pobjede nad fašizmom, oslobođenja Hrvatske i glavnoga grada Zagreba, 68. obljetnica Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom te Dan Europe. "U Topuskom je 1944. godine izdana putovnica s kojom Hrvatska sada ide u Europu", rekao je predsjednik sabora Boris Šprem. Na proslavi održanoj pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora Šprem je rekao da je u Topuskom na današnji dan 1944. godine 105 vijećnika donijelo odluke jedne zrele europske države koja je vidjela svoju demokratsku budućnost. "Odluke su to o pravima naroda i građana Hrvatske, ravnopravnosti Hrvata, Srba i drugih naroda, ali i žena s muškarcima, o slobodi vjere, udruživanja i govora, razvitku kulture, uklanjanju nepismenosti i besplatnom prosvjećivanju", rekao je Šprem. Izaslanik vlade, ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mršić čestitao je svima obljetnice i Dan Europe te je ustvrdio da u Hrvatskoj "antifašizam stanuje u kontinuitetu". "Kao što smo 1944. na temeljima antifašizma udarili temelje Hrvatskome saboru, potom 90-ih godina znali obraniti Hrvatsku od tadašnje fašističke agresije, tako znamo, s ulaskom u EU, da ćemo i dalje živjeti kao dio antifašističke Europe", kazao je. U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) predsjednik Ratko Maričić iznio je mnoge podatke s povijesnog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) ističući da je tada pod predsjedanjem Vladimira Nazora utemeljen Hrvatski sabor kao predstavničko i zakonodavno tijelo, a tada osnovano predsjedništvo, kao izvršno tijelo, imalo je, kako je rekao, "funkciju vlade Republike Hrvatske".
ZADAR - Na Županijskome sudu u Zadru nastavljeno je danas suđenje bivšemu šibenskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici za tragediju na Kornatu u kolovozu 2007. godine u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca. Svjedočili su splitski župan Ante Sanader, tadašnji predsjednik splitsko-dalmatinske Županijske vatrogasne zajednice, bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić, brigadir Branko Plazanić, tadašnji zamjenik zapovjednika zrakoplovne baze Divulja, i časnik Ferenc Leš. Svjedočenja bivšeg ministra Ljubičića i Ante Sanadera, tražile su obitelji poginulih koje su se nadale da će od njih doznati tko je odlučio da se ozlijeđeni prevezu u zadarsku bolnicu, koja po njima nije bila opremljena za tako teške opekline, a ne u splitsku bolnicu. Bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić rekao je kako on "nije organizirao zbrinjavanje ozlijeđenih vatrogasaca", ističući da su se o njima brinuli liječnici, koji su odlučivali i o njihovu prijevozu. Dodao je da je zdravstveni sustav u tom slučaju dobro djelovao. "Bilo bi otužno kada bi jedna osoba odlučivala o tome. Ono što je bitno da sve službe funkcioniraju na temelju svojih zapovjednih lanaca i svi znaju što im je posao. U ovom slučaju zdravstveni sustav je dobro funkcionirao", ustvrdio je Ljubičić. Ante Sanader rekao je da je s ravnateljem bolnice na splitskim Firulama pripremao mogući dolazak ranjenika, no "nije koordinirao akciju zbrinjavanja". Dodao je da su u zadarsku Opću bolnicu, koja je bila najbliža, ranjenici dopremljeni zbog hitnosti te kako misli da je to bila ispravna odluka. Brigadir Branko Plazanić, tadašnji zamjenik zapovjednika zrakoplovne baze Divulja, rekao je da je prve glasine o tome da se nešto događa na otoku Kornatu čuo oko 15 sati, no prave razmjere katastrofe doznao je tek navečer, kada su se vratili helikopteri. Istaknuo je kako je znao da je dizalica na jednom helikopteru MI-8 (oznake H-202) koji je sudjelovao u akciji spašavanja i izvlačenja tijela bila neispravna prije polijetanja. Ferenc Leš, tada operativni časnik kod generala Stojkovića u Divuljama, rekao je da je prenio generalovu zapovijed da se jedan helikopter s požara na Hvaru prebaci na Kornat, no budući da je helikopter bio pri kraju s gorivom, nije mogao doći do Kornata. Također je rekao da je od Vatrogasnog operativnog središta u Divuljama, dobio zapovijed da se kanader s Kornata uputi u zaleđe Vodica. Smatrao je da je to loša odluka, na što je i prigovorio, no proslijedio je zapovijed. Suđenje se nastavlja 22. svibnja.
BATINA - U povodu Dana pobjede na fašizmom, 9. svibnja, izaslanstva Republike Hrvatske i veleposlanstava Rusije, Ukrajine, Bugarske, Kazahstana i Azerbajdžana položila su danas vijence i zapalila svijeće ispred spomenika batinskoj bitki u Batini. Batinska bitka, u kojoj su sudjelovali pripadnici Crvene armije i partizanske postrojbe, omogućila je oslobađanje Baranje od njemačke okupacije. Pretpostavlja se da je u samo nekoliko dana "forsiranja Dunava i bitke kod Batine poginulo oko 2000 pripadnika Crvene armije". U studenome 1947. na mjestu najsnažnijih bitaka (tzv. krvava kota 169) podignut je spomenik Crvenoj armiji, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića. Monumentalni središnji dio spomenika visok je 27 metara, a na vrhu je osam metara visoka brončana skulptura Pobjede. Posebno obilježje spomeniku daje skupna grobnica u kojoj su posmrtni ostatci 1297 vojnika Crvene armije. U počast svim sudionicima batinske bitke i spomen na jednu od najtežih bitaka Drugoga svjetskg rata u ovom dijelu Europe, godine 1976. otvoren je Memorijalni kompleks "Batinska bitka", a 1983. u Spomen-domu postavljena je stalna izložba o toj bitki.
ZAGREB - Roman "Živa glava" spisateljice Julianne Eden Bušić, koji tematizira nasilje nad ženama u Domovinskome ratu, predstavljen je danas u Zagrebu u nazočnosti autorice. Njezin treći roman romansirana je biografija stvarne žrtve silovanja, a ideju za knjigu autorica je dobila susrevši se s vukovarskim ženama koje su prošle godine prvi put izašle u javnost kako bi progovorile o zločinima koji su im se dogodili prije 20 godina. "One nemaju vidljivih rana i nisu u invalidskim kolicima a ipak, njihove su rane na određeni način dublje jer dodiruju samu dušu, čovjekovo dostojanstvo", kazala je Bušić na predstavljanju. Kako i inače osjeća usku povezanost s Vukovarom, gdje je krajem 90-tih godina bila nazočna kod iskapanja masovnih grobnica u kojima su ubijene žrtve jugo-srpske agresije, dok joj je tema silovanja bliska budući je i sama tri puta doživjela pokušaj silovanja - posljednji put, u zatvoru, odmah je znala da će morati napisati roman o tome. "Ja mogu razumjeti kakav je osjećaj ranjivosti i nemoći žena tijekom zarobljeništva, kao i zamršen odnos između tamničara i zarobljenice. A što je možda najvažnije, znam kakav je osjećaj biti obilježen, prognan i napadnut od ljudi koji te ne poznaju, što se dogodilo brojnim vukovarskim ženama", kazala je. Otmice i silovanje nipošto nisu novi fenomeni, a posebno ne u ratno doba, napomenula je. No, potrebna je hrabrost, empatija i predanost za suočavanje s tom temom a, dok se ova knjiga temelji na istinitoj priči, ustvari je to priča svih žena. "Zato sam možda napisala ovu knjigu, kako bih ljude podsjetila na to", kazala je Bušić, poručivši kako se "mnogo toga može dogoditi zbog jedne knjige, zbog pisane riječi", a patnja i bol trebaju i moraju biti priznati, "jer samo to vodi do zacjeljenja". Radnja romana zgusnuta je u svega 24 sata a počinje u suvremenom Vukovaru. Njegova je junakinja 23-godišnja majka koja je za vrijeme opsade toga grada, ostavši u ratnome sanitetu, pala u zarobljeništvo i postala seksualna robinja. Danas, vrativši se u Vukovar, ona ne nalazi mir, već susreće svoje silovatelje kako žive kao slobodni građani. Razapeta strašnom dvojbom o tome što učiniti, odlučuje se tužiti svoje silovatelje.
ZAGREB - Višemjesečnom međunarodnom policijskom akcijom pod nazivom Jadera razbijen je dio balkanskog kartela u kojem je skupina hrvatskih državljana morskim putem pokušala prokrijumčariti 174 kilograma kolumbijskog kokaina u Europu, izvijestili su danas na izvanrednoj konferenciji u Ravnateljstvu policije, pet dana nakon što su u hrvatskim medijima objavljene prve informacije o uhićenju hrvatske krijumčarske skupine. Kokain vrijedan 8 milijuna eura zaplijenjen je u hrvatskoj jedrilici blizu obale karipskog otoka Martinika, a tom prilikom su uhićena i dvojica hrvatskih skipera nakon čega je uhićeno još 9 osoba. Uz hrvatsku policiju u akciji su sudjelovale različite policijske agencije iz Francuske, Nizozemske, Italije i Dominikanske Republike u kojoj je uhićen glavni organizator krijumačenja također hrvatski državljanin te visoko rangirani pripadnik kolumbijskog narko kartela od kojega su hrvatski krijumčari kupili drogu namijenjenu narko tržištima zemalja EU i Hrvatske. Uz devet hrvatskih državljana i jednog kolumbijskog, uhićen je i jedan srbijanski državljanin. U akciji je veliku ulogu odigrao i bečki ured Američke agencije za borbu protiv droga (DEA). Čelnici USKOK-a i hrvatske policije istaknuli su da je ovo prvi otkriveni slučaj krijumčarenja droge iz Južne Amerike u kojem su organizatori i glavne uloge imali hrvatski državljani čiji identitet nisu željeli otkriti. Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan kazao je da će USKOK poduzeti sve da se osumnjičenima zamrzne imovina, a po pravomoćnosti presude i oduzme.
ZAGREB - Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj i Hrvatski liječnički zbor (HLZ) u razdoblju od 9. svibnja do 20. lipnja 2012. organiziraju četiri regionalne konferencije „Sveobuhvatni nacionalni pristup u prevenciji i liječenju šećerne bolesti“ koje će se održati u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Opatiji tijekom svibnja i lipnja, a najavljene su na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama HLZ-a. Veleposlanik Kraljevine Danske u RH Bo Eric Weber istaknuo je porast broja oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj i svijetu te naglasio potrebu uvođenja zdrave prehrane u škole kako bi se broj dijabetičara smanjio i time trošilo manje financijskih sredstava za njihovo liječenje. Upozorio je na porast šećerne bolesti tipa 2 i problem pretilosti u sve mlađoj dobi te ulogu države i crkve u procesima edukacije i prevencije. Ministar obrazovanja znanosti i sporta, Željko Jovanović naglasio je kako se u ovaj projekt Kraljevine Danske u Hrvatskoj dobro uklapa projekt MZOS-a, uvođenje zdravstvenog odgoja u škole, koji smatra ključnim u prevenciji šećerne bolesti i svih kroničnih nezaraznih bolesti. Upozorio je na rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj koji pokazuju da je Hrvatska na sedmom mjestu po pretilosti sedmogodišnjaka.
ZAGREB - U sklopu izložbe "Edgar Degas-skulpture" u Klovićevim dvorima u nedjelju 13. svibnja održat će se mala plesna svečanost pod vodstvom muzejske pedagoginje Liljane Velkovski, priopćili su danas iz galerije. Baletna pedagoginja Andreja Jeličić, te četiri balerine zagrebačkog HNK Daria Brdovnik Bukvić, Lucia Radić, Natalia Horsnell i Iva Vitić plesnim će pokretima dočarati prizore iz baleta u vrijeme života slavnoga umjetnika Edgara Degasa, poznatoga kroničara života iza kulisa pariškog baleta, te će ih usporediti sa današnjom baletnom praksom. Iako ih promatramo kao umjetnička djela, Degasove su skulpture i prava riznica elemenata ondašnje baletne tehnike, ističe se u priopćenju. Organizatori plesne svečanosti pozvali su i učenice iz Plesne škole Ane Maletić, koje će se kretati između statičnih skulptura te interpretirati njihove pozicije i dinamikom pokreta pravog ljudskog tijela oživjet će statičan izložbeni prostor i nastaviti pokret zaustavljen u bronci. Studenti ALU-a Zagreb crtati će krokije balerina u raznim pozama po uzoru na Degasa, pod mentorskim vodstvom Mirana Šabića, asistenta s grafičkog odsjeka ALU Zagreb i Ane Sladetić asistentice s odsjeka grafike Umjetničke akademije iz Osijeka.
SPLIT - Balet Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Splitu će u petak i subotu, 11. i 12. svibnja izvesti Baletnu gala-večer, pod zajedničkim nazivom „Odabrane stranice baletne literature - Od klasike do suvremenosti“, najavljeno je danas iz splitskoga HNK-a. U ove dvije posljednje baletne izvedbe u kazališnoj sezoni 2011./2012. baletni ansambl splitskoga HNK-a izvest će trinaest plesnih brojeva, od kojih su osam autorske koreografske kreacije članova ansambla, a ostali su dijelovi baletnih predstava iz repertoara toga kazališta. Dvije Baletne gala-večeri bit će, uz ostalo, i predstavljanje rezultata svojevrsne neformalne koreografske radionice članova Baleta HNK-a Split.
ZAGREB - U humanitarnoj akciji „Ja volim vrtić“, koju su organizirali "Pampers" i trgovina Dm, za 10 hrvatskih vrtića donirano je ukupno 400.000 kuna, odnosno svaki od deset vrtića dobio je potporu od 40.000 kuna, priopćili su danas iz multinacionalne kompanije Procter&Gamble, nositelja projekta. Akcija „Ja volim vrtić“ trajala je od početka siječnja do kraja veljače, i u tom razdoblju od svakog paketa Pampers pelena prodanih u trgovinama Dm-a odvajalo se 4 kune. Ovom donacijom obuhvaćena su po dva dječja vrtića iz pet hrvatskih regija koja su tijekom trajanja akcije prikupila najveći broj glasova na natječaju, na kojem je sudjelovalo ukupno 285 hrvatskih vrtića. Donacije su dobili DV „Petar Pan“ Zagreb, DV „Velika Gorica“, DV „Ciciban“ Otočac, DV „Girice“ Cres, DV „Vukovar 1“, DV „Vukovar 2“, DV „Sisak novi“ Sisak, DV „Slunj“, DV „Biokovsko zvonce“ PO „Radost“ Makarska te DV „Cvit“ Sv. Filip i Jakov.