Veleposlanik Kraljevine Danske u RH Bo Eric Weber istaknuo je porast broja oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj i svijetu te naglasio potrebu uvođenja zdrave prehrane u škole kako bi se broj dijabetičara smanjio i time trošilo manje financijskih sredstava za njihovo liječenje. Upozorio je na porast šećerne bolesti tipa 2 i problem pretilosti u sve mlađoj dobi te ulogu države i crkve u procesima edukacije i prevencije.
Ministar obrazovanja znanosti i sporta, Željko Jovanović naglasio je kako se u ovaj projekt Kraljevine Danske u Hrvatskoj dobro uklapa projekt MZOS-a, uvođenje zdravstvenog odgoja u škole, koji smatra ključnim u prevenciji šećerne bolesti i svih kroničnih nezaraznih bolesti.
Upozorio je na rezultate istraživanja provedenog u Hrvatskoj koji pokazuju da je Hrvatska na sedmom mjestu po pretilosti sedmogodišnjaka.
"Doznali smo i da 66 posto djece u dobi od 11 do 15 godina nikada ne jede voće, a 76 posto njih nema povrće u svome jelovniku, a još poraznije je da svako peto dijete u toj dobi puši i ne pere zube", rekao je Jovanović dodavši da je očito da je odgoj u obitelji u potpunosti zakazao smatrajući da je vrijeme za uvođenje zdravstvenog odgoja u škole koji bi, kako je rekao, trebao dati svoj doprinos u rješavanju ovog problema.
"Zdravstveni odgoj u školama je borba za čovjeka koji će svojim znanjem i vještinama upravljati svojim zdravljem i tako se boriti za svoju osobnu slobodu", rekao je Jovanović.
U ime ministra zdravlja Rajka Ostojića govorila je Danica Kramarić rekavši da je šećerna bolest u Hrvatskoj javno-zdravstveni problem koji ima visoku prevlast i u uzlaznom je trendu.
"U Hrvatskoj otprilike 300 do 310 ljudi boluje od te bolesti, a ona je u deset vodećih uzroka smrtnosti te ujedno rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti", istaknula je Kramarić koja je podsjetila da je Hrvatski sabor prošle godine donio Rezoluciju o prevenciji šećerne bolesti te podsjetila na postojanje Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti.
Ukazala je na potrebu što većeg angažmana, uključivanja u provedbu tog programa zdravstvenih radnika, liječnika, nutricionista te šire javnosti koju, smatra, treba upoznati s karakteristikama i načinima otkrivanja šećerne bolesti te produbiti svijest o važnosti zdravog života i potrebi tjelesne aktivnosti te zdrave prehrane.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Metelko kazao je da je problem šećerne bolesti potrebno pretvoriti iz zdravstvenog u nacionalni te da svatko od nas treba prepoznati javnu i osobnu odgovornost u njegovu rješavanju.
Doktorica Terezija Šarić upozorila je da se godišnje u Hrvatskoj za liječenje šećerne bolesti potroši više od dvije i pol milijarde kuna, a samo mali dio od tog iznosa, svega 9 posto, otpada na troškove liječenja (inzulini, oralni pripravci) dok preko 80 posto troškova je uloženo na liječenje komplikacija dijabetesa.
"Projekcije za idućih deset godina pokazuju da će se troškovi liječenja dijabetičara u Hrvatskoj drastično povećati i dosegnuti više od 30 milijardi kuna", zaključila je Šarić.
Prva u nizu regionalnih konferencija održat će se danas u Zagrebu, 16. svibnja u Osijeku, 23. svibnja u Splitu i 20. lipnja u Opatiji, a peta konferencija na kojoj će biti predstavljena izvješća s prvih četiriju održat će se u studenom ove godine.
Prema podacima HLZ-a, procjenjuje se da u odrasloj populaciji od dijabetesa boluje 315.900 ljudi, a da u 40 posto oboljelih bolest još nije dijagnosticirana.