Na parlamentarnim izborima građani će birati između 18 izbornih lista, a za isti dan zakazani su i predsjednički izbori, tako da će građani istodobno birati između 12 kandidata za predsjednika Srbije.
U nedjelju će se održatni i pokrajinski izbori u Vojvodini, na kojima će građani birati između 14 izbornih lista, kao i srbijanski lokalni izbori na kojima će građani birati vijećnike u lokalnim samoupravama.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja, objavljeni u posljednja dva tjedna uoči parlamentarnih izbora, pokazuju da bi najveći broj glasova mogla dobiti koalicija oko SNS-a i koalicija koju predvodi DS, te da će jedna od njih predvoditi buduću vladu.
U koaliciji s DS-om su Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Socijaldemokratska partija Srbije, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Demokršćanska stranka Srbije i Stranka Zelenih, dok koaliciju oko SNS-a čine Nova Srbija, Asocijacija malih i srednjih poduzeća i poduzetnika Srbije, Koalicija udruga izbjeglih u Srbiji, Pokret snaga Srbije, Narodna seljačka stranka, Bošnjačka narodna stranka, Demokratska partija Makedonaca, Romska partija, Pokret vlaškog ujedinjenja, Pokret socijalista i Pokret privredni preporod Srbije.
Iza ove dvije koalicije, po istraživanjima, slijedi koalicija oko Socijalističke partije Srbije (SPS), čiji je predsjednik Ivica Dačić, te koalicija "Preokret" koju predvodi Liberalno demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića. Mogući ulazak u parlament predviđa se i Srpskoj radikalnoj stranci (SRS) Vojislava Šešelja, Demokratskoj stranci Srbije (DSS) bivšeg predsjednika vlade Vojislava Koštunice, kao i Ujedinjenim regionima Srbije (URS) koje predvodi bivši ministar gospodarstva Mlađan Dinkić.
U predizbornoj kampanji većina stranaka i koalicija manje prostora dala je političkim i društvenim temama, dok su najčešće obećavana rješenja problema visoke stope nezaposlenosti od gotovo 24 posto, kao i bolji životni standard u odnosu na sadašnji s prosječnom mjesečnom plaćom od oko 350 eura.
Obrazloženja stranaka i koalicija o tome na koji način namjeravaju prevladati krizu kretala su se od toga da bi Srbija, kroz nastavak reformi i europskih integracija, trebala privući što više stranih ulaganja, do stajališta da se Srbija treba okrenuti sebi i svojim resursima te biti politički i vojno neutralna.
Iz koalicije oko DS-a tijekom kampanje najavljivani su poticaji poljoprivredi, rad na gospodarskom oporavku i razvoju izvozno orjentirane industrije te privlačenju investicija. Kandidat te koalicije za predsjednika Srbije i predsjednik DS-a Boris Tadić u obraćanju građanima tijekom kampanje izrazio je uvjerenost da će Srbija do kraja 2012. započeti pregovore o pristupanju Europskoj uniji, navodeći kako je uvjeren da te pregovore Srbija može završiti za pet godina.
Kao najveći rezultati Tadiću i njegovom timu tijekom dosadašnjeg vladanja pripisuju se dodjela Srbiji statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, uhićenje i izručenje haaških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, unaprjeđenje odnosa sa susjednim zemljama i ukidanje viza za građane Srbije koji putuju u zemlje Europske unije.
Predstavnici koalicije oko vodeće oporbene SNS u kampanji su najavili kako će, pobjede li na izborima, raditi na dovođenju investitora i otvaranju radnih mjesta, kao i na smanjenju državne uprave i promjeni porezne politike, boriti se protiv kriminala i korupcije te ispitati sve sumnjive privatizacije.
SNS je nastao potkraj listopada 2008. od nekadašnjih članova Šešeljevog SRS-a koji su stali uz bivšeg zamjenika predsjednika SRS-a Nikolića nakon njegova sukoba sa Šešeljem. Unatoč velikoj potpori birača na koju, po istraživanjima, Nikolić i njegova stranka mogu računati, njihovi konkurenti često im zamjeraju nedosljednost u političkim stajalištima i nedovoljno jasna stajališta o odnosu prema EU i Kosovu.
Nikolić u odnosu na Kosovo zastupa načelno stajalište da je odricanje od Kosova za Srbiju neprihvatljivo ukoliko bi to bio uvjet za ulazak u EU, no u kampanji nije predlagao nikakve konkretnije poteze s tim u svezi, dok je Tadić glede Kosova zastupao plan od četiri točke koji obuhvaća novi status za sjever Kosova, zaštitu i status za pravoslavne crkve i samostane na Kosovu, posebna jamstva za Srbe u enklavama na Kosovu, kao i jamstva za imovinu Srba i Srbije na Kosovu.
Po ocjenama analitičara, glavna uloga u postizbornom procesu formiranja vlade mogla bi pripasti koaliciji okupljenoj oko Dačićevog SPS-a, a ne isključuje se ni mogućnost važne uloge Jovanovićeva LDP-a, odnosno koalicije "Preokret". Samog Dačića, sadašnjeg ministra unutarnjih poslova, mediji već neslužbeno najavljuju kao vjerojatnog novog predsjednika srbijanske vlade.
S druge strane, ne isključuje se ni mogućnost udruživanja koalicije Nikolićeva SNS-a s koalicijom Dačićeva SPS-a, premda se ocjenjuje kao vjerojatnije da nakon izbora Dačić prvo razgovara s Tadićem, imajući u vidu da su njihove dvije stranke glavni partneri u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji.
S obzirom na to da će se drugi krug predsjedničkih izbora održati 20. svibnja, a da će rezultati parlamentarnih izbora biti poznati u danima nakon njihova održavanja, ne isključuje se mogućnost da u razdoblju od prvog do drugog kruga predsjedničkih izbora, kroz međustranačke razgovore o potpori jednom od dvojice predsjedničkih kandidata u drugom krugu, istodobno bude postignut dogovor o novoj vladi.