Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić istaknuo da mu je svrha ukazati na trendove vezane za kriminalitet i kažnjiva ponašanja te da je policija bila usmjerena na četiri posebna cilja - poboljšati sprječavanje i suzbijanje kažnjivih ponašanja, suzbijanje kriminaliteta, povećati sigurnost prometa na cestama i jačati sigurnost na državnoj granici, u zračnom prometu i plovidbi.
Naveo je da strukturu kriminaliteta u 2011. godini čine: opći kriminalitet 76,7 posto, kriminalitet droga 10,3 posto, gospodarski kriminalitet 9,7 posto, organizirani kriminalitet 0,9 posto, kriminalitet od posebnoga sigurnosnog značaja 1,1 posto i kriminalitet u prometu 1,3 posto. U 2011. bilo je više požara za 98,6 posto.
Ukupan broj prekršaja iz djelokruga policije je 92.117 (izuzev prekršaja u prometu i na državnoj granici ) i za 4,3 posto je viši nego u prethodnoj godini. Najviše je bilo prekršaja protiv javnog reda i mira 27,7 posto. Prošle godine bilo je 18.519 javnih okupljanja, a na njih 118 dogodilo se narušavanje javnog reda i mira. Od 9.045 održanih sportskih natjecanja, na njih 52 bilo je navijačkih izgreda. Protiv 765 osoba podneseni su optužni prijedlozi i na snazi je 91 pravomoćna zaštitna mjera zabrane prisutnosti sportskim natjecanjima, izvijestio je ministar.
U Hrvatskoj se godišnje zabilježi 120 tisuća kazneni djela, pri čemu se za 75.620 pokreće postupak po službenoj dužnosti, za 12.513 kaznenih djela postupak nije pokrenut zbog izostanka prijedloga, a za 25.247 kaznenih djela postupak je pokrenut ili se pokreće privatnom tužbom. Policija je od postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti razriješila njih 61,2 posto. U odnosu na 2010., svih prijavljenih kaznenih djela više je za pet posto, a kaznenih djela, za koje je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, više je za 3,1 posto, rekao je Ostojić.
U 2011. policija je uporabila sredstva prisile 4.251 put, što je za 13,4 posto više no prethodne godine, dok je napada na policijske službenike bilo je 2.114, odnosno 12 posto više u odnosu na godinu ranije.
Koeficijent razriješenosti kriminala u 2011. predstavlja pad za 5,2 posto, a istodobno koeficijent efikasnosti bilježi porast od 65, što je posljedica jačeg angažmana policije na otkrivanju i razrješenju kaznenih djela iz djelokruga USKOK-a, rekao je ministar Ostojić.
U raspravi je Nenad Stazić (Klub SDP-a) rekao da zabrinjava pad učinkovitosti policije. Policija je u vrijeme ministra Šime Lučina imala uspješnost 43,4 posto, za vrijeme ministra Marijana Mlinarića 50,6 posto, za mandata Ivice Kirina 31,4 posto, Berislava Rončevića 22,9 posto, a ministra Tomislava Karamarka sa samo 18,4 posto je neuspješnija čak i od vremena ministra Ivice Kirina, poznatijeg kao, kako je rekao, "jubito ministra". Upozorio je da 18 kaznenih djela čini 87 posto ukupnog kriminaliteta i da tome treba posvetiti posebnu pozornost.
Stazić je je u raspravi upozorio na nelogičnost da ministar Ostojić podnosi izvješće o radu policije u 2011. godini kada nije bio ministar.
Petar Baranović (Klub HNS-a) naglasio je važnost očuvanja javnog reda i mira, posebice u Hrvatskoj koja želi biti turistička zemlja. Upozorio je na posebnu vrstu kriminaliteta- nezakonitu uporabu poticaja u poljoprivredi te istaknuo potrebu aktivnijeg djelovanja policije kako bi se zaštitila mladež.
Dragutin Lesar (Klub Hrvatskih laburista-stranke rada) ocijenio je, govoreći o današnjoj akciji policije u Pučišćima na Braču, kako nije jasno je li ona uspjela, je li stečajni upravitelj "instaliran ili ne", na što mu je ministar Ostojić odgovorio da jest za razliku od ranijih pokušaja.
Lesar se posebice osvrnuo na gospodarski kriminalitet izrazivši nevjericu što je policija postupala u samo šest slučajeva zloporabe stečajeva, u vezi utaje poreza i davanja u samo 63 slučaja s obzirom na postojeći golemi porezni dug u prošloj godini u iznosu od pet milijardi, a tek u 36 slučajeva nesavjesnog gospodarskog poslovanja.
Upitao je bi li policija pružala asistenciju i da je trebalo instalirati stečajnog upravitelja, primjerice u zgradi u Planinskoj ulici, "a bez odgovora na suštinsko pitanje".