Vlada također drži da, među ostalim, tim prijedlogom nije precizirano koja je razlika između javne uporabe jezika i ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina te da su predložene odredbe vezane uz Ministarstvo kulture i kulturne događaje nejasne i neprimjenljive. Osim toga, vlada drži da je položaj hrvatskoga jezika utvrđen pravnim odredbama koje se temelje na stečevinama Europske unije budući da će Hrvatska postati njezina punopravna članica u skladu s potpisanim Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji 1. srpnja 2013.
Branko Vukšić (Hrvatski laburisti - Stranka rada) rekao je kako je odbijanje očekivano, no, istaknuo je, obrazloženje podcjenjuje predlagatelja i hrvatske građane. Pritom je upozorio da se uporabom hrvatskoga standardnog jezika čuva nacionalni i kulturni identitet. Ustvrdio je da sve češće strani jezici potiskuju hrvatski iz uporabe u sve više tvrtaka, pa i u medijima, pri čemu je naveo mnoge primjere.
Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti - Stranka rada) rekao je kako je mnogo primjera gubitka hrvatskoga suvereniteta, pri čemu je istaknuo da je uporaba hrvatskog jezika zadnja obrana suvereniteta koji nas definira kao naciju.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) upozorila je kako "standardni hrvatski jezik nikako da postane općeprihvaćen u svakodnevnom govoru, a dijalekti sve više izumiru". Tuđice sve više prodiru u svagdanji život i "vjekovne težnje za očuvanjem hrvatskog jezika dovode se sve više u pitanje", istaknula je Ingrid Antičević-Marinović.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milorad Batinić izvijestio je zastupnike da raspravu s galerije prate pripadnici 14. naraštaja Ratne škole bana Josipa Jelačića, koje su zastupnici pljeskom pozdravili.
Zastupnici sjednicu nastavljaju sutra raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju.