Za takve zaključke Odbora glasovalo je osam zastupnika, dok je protiv bila samo Sunčana Glavak (HDZ).
Da se zaključak kojim se predlaže Saboru da ne prihvati Godišnje izvješće o radu Upravnog vijeća Hine od 1. svibnja do 30. travnja 2011. s nadopunom izvješća od 1. svibnja do 31. prosinca 2011. nadopuni i prijedlogom Saboru da smijeni ravnateljicu Hine predložio je Goran Beus Richembergh (HNS).
Ocijenio je da se u Hini u zadnje četiri godine nije dogodilo ništa kvalitetno što bi zaustavilo i preokrenulo negativne trendove, posebno onaj da agencija već treću godinu zaredom posluje s gubitkom.
"Žao mi je što Upravno vijeće, ni ono u ranijem sastavu ni ono koje je sada, nije u tom smislu reagiralo i odmjerilo odgovornost onih koji jesu odgovorni", rekao je Richembergh, dodavši kako mu je neshvatljiva kolebljivost članova Upravnog vijeća da utvrdi odgovornost za loše poslovanje Hine.
Ocijenio je da je ravnateljica Hine propustila više prilika poduzeti konkretne mjere reorganizacije kako bi se stanje u agenciji popravilo, te kako bi Hina imala funkcionalnije servise i kvalitetniji proizvod.
"Ona to nažalost nije napravila, jedina mjera za kojom je posegnula bilo je linearno smanjenje plaća zaposlenicima što je izrodilo novi problem, tužbe zaposlenika koje su opravdane i koje će Hinu itekako koštati", rekao je, istaknuvši da je ova godina ključna za Hinu - hoće li definirati nove oblike funkcioniranja ili "definitivno staviti ključ u bravu".
Suprotan stav imala je Sunčana Glavak (HDZ), koja je naglasila kako je Hina novinska agencija, da se ne bavi "tabloidnim novinarstvom" te da je u tom smislu potrebna hrvatskom društvu.
Istaknula je kako je osnovni problem koji je Hinu i doveo u tešku financijsku situaciju činjenica da se njezini proizvodi ne plaćaju, odnosno da se najveći dio Hinina duga odnosi na dugove koji prema njoj imaju korisnici.
Glavak je naglasila i da je Uprava Hine proteklih godina pripremila program preustroja, da ga je razmotrila s resornim Ministarstvom kulture, ali da u Hini "nema pozitivnog ozračja da se i provede".
Upozorila je i da je Zakon o Hini na snazi već desetak godina, te da je zbog tehnoloških promjena u medijima zastario i treba ga mijenjati, a Hininim financijama, dodala je, ne ide u prilog ni činjenica da agencija plaća 25 posto PDV-a, a neki drugi mediji 10 posto.
Glavak je naglasila kako Hini treba dati potporu i ne dozvoliti da se uništi, ali i da, kako je rekla, ne služi kao mjesto za političko kadroviranje.
Na pomoć Hini da opstane pozvao je i predsjednik njezinog Upravnog vijeća Damir Boras, istaknuvši da Hrvatski sabor, kao osnivač Hine, i Vlada trebaju odlučiti kakvu novinsku agenciju žele te na koji joj način kane zajamčiti opstanak na medijskim tržištu.
"Pozivam Odbor da, prihvati li izvješće ili ne, inicira promjene da Hina opstane kao novinska agencija", poručio je Boras, ističući kako je činjenica da u Hini nešto treba mijenjati, ali da o tome što i kako treba odlučiti državna vlast.
Ivan Račan (SDP) kazao je da je održivost Hine kao javnog servira na tržištu danas upitna i da u tom smislu treba vidjeti kako provesti restrukturiranje kako bi se Hinin proizvod pretvorio u neki tržišni projekt.
No, istaknuo je, o tome odluku prije svih treba donijeti sama Hina te dokazati da ima bilancu i budućnost. "Čeka se da sve odumre prirodnom smrću, a takvo stanje nije dobro ni za koga", kazao je Račan.
Josip Kregar, zastupnik SDP-a, rekao je da je za loše stanje u Hini postoji odgovornost Uprave i da bi Ministarstvo kulture u tom smislu trebalo inzistirati na odgovornosti, te naglasio da kritike na račun poslovanja Hine ne znače da ta agencija nije potrebna.
Predsjednik Odbora Branko Vukšić najavio je da će Odbor u skorije vrijeme o stanju u Hini i prijedlozima rješenja da se ono popravi raspravljati na tematskoj sjednici.