WASHINGTON
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pozvala je u utorak Sjedinjene Države da povećaju potporu MMF-u u saniranju dugova europskih zemalja, ističući da od uspjeha tih nastojanja ovisi i oporavak američkog gospodarstva.
Govoreći na skupu u Washingtonu, Lagarde je rekla da 187-članom MMF-u treba više "vatrene moći" u borbi protiv financijske krize diljem svijeta, tvrdeći kako je u američkom interesu sudjelovati u pomoći Europi.
"Amerikanci bi se mogli zapitati: zašto bi nas zabrinjavalo ono što se događa u ostatku svijeta? Zar mi nemamo svoje probleme?" , rekla je Lagarde, prema izvadcima iz pripremljenog govora koji je objavio France Press.
"Odgovor je jednostavan: U današnjem svijetu ne možemo si priuštiti luksuz boravka u našim mentalnim dvorištima", kazala je.
"Ako europsko gospodarstvo posrne, američki oporavak i američka radna mjesta bit će ugroženi. Tako da Amerika ima veliki udio u onome kroz što Europa sada prolazi... i onome kroz što svijet prolazi", rekla je čelnica MMF-a.
WASHINGTON
Sjedinjene Države u utorak su izrazile "iskrenu zabrinutost" zbog krize u Maliju koja prijeti "teritorijalnoj cjelovitosti" zemlje i pozvale su pobunjeničke skupine da "prekinu" vojne operacije.
"SAD usrdno poziva sve naoružane pobunjeničke skupine na sjeveru Malija da prekinu vojne operacije", rekla je novinarima glasnogovornica američkog State Departmenta Victoria Nuland. "Posrijedi je teritorijalna cjelovitost Malija", dodala je.
"Isto tako pozivamo naoružane pobunjeničke skupine da počnu dijalog s civilnim vlastima u Bamaku kako bi pronašli mirno rješenje koje će omogućiti provedbu nacionalnih izbora", kazala je Nuland.
Vojna hunta kojom zapovijeda satnik Amadou Haya Sanogo svrgnula je 22. ožujka predsjednika Amadoua Toumanija Tourea, optuživši ga za nesposobnost u suzbijanju pobune Tuarega i islamističkih skupina koji djeluju na sjeveru.
NEW YORK
Zapadne zemlje iznijele su nacrt izjave kojom se prihvaća zahtjev izaslanika UN-a i Arapske lige Kofija Annana za određivanje 10. travnja kao krajnjeg roka za prestanak borbi i povlačenje vojske iz naselja u Siriji, rekli su u utorak veleposlanici Francuske i SAD-a.
Francuski veleposlanik pri UN-u Gerard Araud i američka veleposlanica Susan Rice rekli su novinarima da će o nacrtu "predsjedničke izjave" 15-člano Vijeće sigurnosti razgovarati tijekom iduća dva dana.
Annan je od vijeća u ponedjeljak zatražio da prihvati krajnji rok za koji je Damask rekao da ga prihvaća. Araud je rekao da bi se izjava mogla prihvatiti već u srijedu ujutro.
Rice, koja predsjeda Vijećem sigrunosti ovoga mjeseca, rekla je da izjava za namjeru ima dati "daljnju potporu inicijativama zajedničkog posebnog izaslanika i naglasiti središnju važnost pridržavanje sirijske vlade obećanja da će zaustaviti sve ofenzivne akcije do 10. travnja".
Rusija podržava Annanov mirovni plan ali se već dva puta pridružila Kini u stavljanju veta na rezolucije Vijeća sigurnosti koje osuđuju Siriju i jasno je dala do znanja da se protiv ideji uvođenja UN-ovih sankcija Damasku.
ZAGREB
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić primila je u utorak u odvojeni posjet veleposlanike Češke i Grčke u Hrvatskoj Karela Kuehnla i Uraniju Arvaniti, s kojima je razgovarala o bilateralnim odnosima, stanju u regiji i svijetu te postupku ratifikacije ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u njihovim nacionalnim parlamentima, priopćeno je iz MVEP-a. Pusić je zahvalila Češkoj na potpori Hrvatskoj na njezinu putu prema članstvu u EU, a češki veleposlanik ustvrdio je kako je proces ratifikacije hrvatskoga pristupnog ugovora već započeo u oba doma češkog parlamenta i kako se očekuje da prođe bez problema. U razgovoru s ministricom Pusić, grčka veleposlanica Arvaniti pohvalila je hrvatska postignuća ostvarena tijekom eurointegracijskog procesa te izrazila uvjerenost kako će tijekom ove godine Helenska Republika ratificirati hrvatski pristupni ugovor. Ministrica Pusić primila je i veleposlanicu Alžira, Faridu Aiuaze, koja je u razgovoru istaknula zamah u bilateralnim odnosima ostvaren 2010. Bogat program diplomatskih susreta ministrica Pusić završila je razgovorom s kanadskim veleposlanikom u RH Edwinom Loughlinom.
ZAGREB
Hakeri su u utorak upali na stranicu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) i na njoj postavili sadržaj protiv hrvatskog članstva u NATO-u koji je poslije uklonjen, doznaje se u MVEP-u. Glasnogovornik ministarstva Berislav Živković izjavio je Hini da sama stranica nije bila hakirana i da niti u jednom trenutku nije bio onemogućen pristup službenim stranicama ministarstva www.mvep.hr. Hakerska skupina TeaMpOisoN ostavila je na stranici MVEP-a poruku da NATO, pa i Hrvatska koja je članica Saveza, nije potreban u Libiji i Siriji. Hrvatsku se, zajedno s NATO-om, optužuje za prikrivanje ubojstava nevinih civila u ime demokracije te za genocid uz pomoć djelovanja medija.
U Hrvatskoj je u utorak obilježena treća obljetnica ulaska Hrvatske u NATO.
BEOGRAD
Izbori za srbijanskog predsjednika bit će raspisani u srijedu, a održat će se 6. svibnja, kad se održavaju i parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori, javila je u utorak beogradska televizija B92, pozivajući se na neslužbene izvore. Ne navodeći izvor informacije, ta televizija izvijestila je kako je srbijanski predsjednik Boris Tadić obavijestio svoje najbliže suradnike da je odlučio skratiti svoj mandat, što znači rapisivanje predsjedničkih izbora, a da će u srijedu o tome pismom obavjestiti predsjednicu parlamenta Slavicu Đukić Dejanović, koja će zatim raspisati predsjedničke izbore. Tadić će, kako ističe B92, ponovno biti kandidat Demokratske stranke za predsjednika Srbije.
SARAJEVO
Predsjedništvo BiH očekuje od svih tijela vlasti u toj zemlji da se dodatno angažiraju kako bi se provele sve pripreme nužne da bi ta država spremno dočekala ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, izjavio je u utorak u Sarajevu član bosanskohercegovačkog državnog vrha Nebojša Radmanović. Predsjedništvo BiH je na redovitoj sjednici održanoj u Sarajevu razmatralo moguće implikacije koje bi po BiH mogao imati ulazak Hrvatske u EU. Radmanović je novinarima nakon sjednice kazao kako je od Vijeća ministara BiH zatraženo da ažurira akcijski plan za pripremu zemlje za ulazak Hrvatske u EU, ističući kako je zajednički cilj da granice ostanu otvorene za promet robe odnosno nesmetani izvoz i uvoz i nakon ulaska Hrvatske u EU. Najavio je i da će se šefovi država regije, koje sudjeluju u Jadransko-jonskoj inicijativi, na poticaj iz BiH sastati na marginama predstojećeg summita NATO-a u Chicagu u svibnju, te da će na sastanak pozvati i američku državnu tajnicu Hillary Clinton.
MOSTAR
Hrvatski povratnik Martin Jozić ubijen je u noći na utorak, a njegova supruga Janja teže je ozlijeđena u teškome razbojstvu u obiteljskoj kući u mjestu Boću kod Brčkog, što je izazvalo veliku uznemirenost tamošnjih Hrvata zbog čega je u utorak održana izvanredna sjednica vlade Distrikta Brčko. Kako je potvrdila policija, nepoznati napadači su nasilno provalili u obiteljsku kuću u koju je obitelj Jozić došla iz inozemstva za Uskrs. Od posljedica teškog premlaćivanja Martin Jozić je preminuo u bolnici u Tuzli, dok je njegova supruga zadobila teške ozljede. Na zahtjev dogradonačelnika Brčkog Ante Domića održana je izvanredna sjednica vlade distrikta Brčko, koja je naredila poduzimanje svih mjera kako bi se zaštitili hrvatski povratnici.
MOSTAR
Dvadeseta obljetnica utemeljenja Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) obilježena je u utorak u više gradova u Bosni i Hercegovini, uz poruke kako su tamošnji Hrvati opstali zahvaljujući organiziranome otporu i da im nije cilj bio razbijanje Bosne i Hercegovine. Postrojavanjem postrojbi I. Gardijske pukovnije, molitvom, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u Mostaru, Sarajevu, Čapljini, Vitezu, Tomislavgradu i Orašju, obilježeno je 20 godina od utemeljenja prvih oružanih postrojbi na početku agresije na BiH. Središnje svečano obilježavanje 20. obljetnice Hrvatskog vijeća obrane (HVO) upriličeno je u utorak u vojarni "Božana Šimovića" u Čapljini, a na njemu je nazočio i predsjednik vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
CETINJE
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović u utorak je na Cetinju uručio odličje crnogorske zastave III. reda Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore iz Kotora i njegovu prvom predsjedniku Tripu Schubertu, a odličje je u ime društva primio predsjednik HGD-a Mirko Vičević. Predsjednik Vujanović odlikovao je HGD na predlog Nacionalne zajednice Crnogoraca iz Hrvatske, a uz podršku Zajednice udruga dragovoljaca domovinskog rata Hrvatske i Bokeljske mornarice 809 Kotor. U deset godina rada, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, koje je osnovano 23. lipnja 2001. postiglo je značajne uspjehe. Društvo je za svoje ciljeve postavilo očuvanje identiteta hrvatske populacije u Crnoj Gori, promidžbu i predstavljanje kulturnog naslijeđa, obnovu tradicijskih posebnosti i gradnju mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između Crne Gore i Hrvatske.
WASHINGTON
Bivši potpredsjednik SAD-a Dick Cheney otpušten je u utorak iz bolnice u Fairfaxu, u saveznoj državi Virginija, deseti dan nakon uspješne transplantacije srca, izvijestio je američki javni radio NPR. Cheney je operiran 24. ožujka u bolnici Inova u Fairfaxu, a probleme sa srcem je imao od mlađe životne dobi. Prvi od pet srčanih udara 71-godišnji Cheney pretrpio je u dobi od 37 godina, a na novo srce čekao je više od 20 mjeseci. Od godine 2010. živio je s posebnom pumpom i vanjskom baterijom koji su spriječavali konačan prestanak rada srca.
LONDON
James Murdoch, sin medijskog magnata i vlasnika News Corp. Ruperta Murdocha, podnio je u utorak ostavku na mjesto predsjednika tvrtke BSkyB, pod pritiskom skandala s telefonskim prisluškivanjem, objavili su u utorak službeni izvori. Poznato je da će novi predsjednik tvrtke BSkyB biti Nicholas Ferguson, koji je do lipnja 2010. godine obavljao funkciju dopredsjednika. Ferguson obnaša i funkciju predsjednika privatnog fonda SVG Capital a ranije je predsjedao i korporacijom Schroder Ventures. BSkyB je također objavio informaciju kako je James Murdoch dobrovoljno napustio poziciju predsjednika.
PARIZ
Otvorena je istraga nad 13 osoba povezanih s radikalnom francuskom islamističkom skupinom, koji su uhićeni prošlog tjedna pod sumnjom za terorizam, rekao je u utorak pariški javni tužitelj. Osumnjičenici pod istragom bili su među 19-ro uhićenih u racijama u nekoliko gradova Francuske 30. ožujka, tjedan dana nakon što je policija ubila islamista Muhameda Meraha koji je u tri odvojena napada ubio sedmero ljudi, uključujući troje židovske djece. Tužitelj Francois Molins je rekao da je otvorena istraga nad osobama povezanim sa skupinom Forsane Alizza, ilegalnom organizacijom za koju se pročulo 2010. godine nakon paljenja kaznenog zakona i poziva na bojkot McDonald'sa koji su optužili da služi Izraelu.
TEHERAN
Iran je novinarima agencije Reuters oduzeo dopuštenja za rad zbog netočnog naziva video snimke, koji je govorio da Iran obučava žene za nindža ubojice, izvijestila je u utorak iranska novinska agencija, prenosi CNN. "Sve aktivnosti Reutersovog ureda u Teheranu privremeno su obustavljene", rekao je Muhamad Džavad Aghadžari, ravnatelj uprave za strane medije ministarstva kulture, izvijestila je IRNA. Dužnosnik ministarstva kulture optužio je Reuters da je učenice borilačkih vještina prikazane na snimci prozvao teroristima a da je zapravo bilo riječ i studenticama i domaćicama koje se time bave iz ljubavi prema tim sportovima. Reuters je priznao da je snimka emitirana u veljači "sadržavala pogrješku" te da je naziv snimke nakon pritužbe promijenjen.
Naziv priloga promijenjen je iz "Tisuće žena nindži se obučavaju da postanu iranski ubojice" u "Tri tisuće žena nindži obučava se u Iranu", rekao je Reuters u izjavi.
EISENSTADT/ŽELJEZNO
Austrijski vatrogasci stavili su pod nadzor veliki šumski požar što je u utorak ujutro ponovno izbio u području između Gerištofa (Kroatisch Geresdorf) i Lucmana (Lutzmannsburg) u Gradišću, u kojemu je izgorjelo pet do šest hektara šume.
Oko 150 vatrogasaca sudjelovalo je u ponedjeljak u gašenju požara, za koji se vjerovalo da je naposljetku ugašen. U utorak ujutro vatra je ponovno izbila unatoč dežuranju vatrogasaca na požarištu. Procjenjuje se da je izgorjelo pet do šest hektara šume. Uzrok požara nije poznat.
BEOGRAD
Knjiga "Branio sam istinu", čiji je autor bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin, osuđen u Haagu na 10 godina zatvora za ratni zločin na Ovčari, pušten u srpnju 2011. na slobodu iz haaškoga pritvora nakon izdržane dvije trećine kazne, predstavljena je u utorak u Beogradu. Šljivančanin, osuđen pred Haaškim sudom na 10 godina zatvora za zločin na Ovčari, pušten je na slobodu na temelju odluke od 5. srpnja 2011., nakon izdržane dvije trećine kazne. Knjiga je napisana na temelju dnevnika koji je Šljivančanin vodio tijekom boravka u zatvoru Haaškog tribunala, a sam autor kazao je kako je sve što je napisao u dnevnicima "apsolutna istina" te da mu nije bila namjera ikoga vrijeđati ili ponižavati ili na bilo koji način umanjiti ili uvećati nečiji ugled.
NEW YORK
Njujorška policija je priopćila u utorak navečer da je pokrenula istragu o smrti direktora Instituta za politička istraživanja (IEP) u Parizu i člana francuskog Državnog vijeća, savjetodavnog tijela vlade, Richarda Descoingsa koji je rano poslijepodne po mjesnom vremenu pronađen mrtav u hotelskoj sobi u New Yorku.
"Pronašao ga je radnik hotela u 13.00 sati" (19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu), rekao je zamjenik načelnika policije Paul Browne, dodavši da na tijelu "nije bilo tragova nasilja" i da je soba bila "u neredu" kada je pronađen kako gol "leži na postelji".
Browne nije htio nagađati o uzrocima smrti, ali je rekao da istražitelji "ne isključuju nijednu mogućnost".
Kazao je još da se ispituje "mogućnost da su druge osobe bile u sobi u jednom trenutku".
Browne je u telefonskom razgovoru rekao da je Descoings (53) u utorak ujutro trebao zastupati Europu na skupu rektora velikih sveučilišta koji se održavao pod pokroviteljstvom UN-ova glavnog tajnika i da se u 9.00 sati (15.00) trebao naći s četvero kolega u predvorju hotela Michelangelo, u središtu Manhattana.