Književnik i prevoditelj Mate Maras kazao je da je Kačić u mladosti bio iznimno uspješan vaterpolist dubrovačkoga Juga i reprezentacije bivše jugoslavenske države. Podsjetio je i kako je Kačić, kao stručnjak za međunarodno pravo mora bio ugledni pravnik i sveučilišni profesor te nezavisni zastupnik u prvom sazivu Hrvatskoga sabora 1990., predsjednik saborskoga Odbora za vanjsku politiku i predsjednik Povjerenstva za granice.
Maras je podsjetio kako je Kačiću tijekom komunističke vlasti tri puta bila oduzimana putovnica te da je zbog svojih stajališta bio izbačen sa Sveučilišta i 1952. zatvoren.
Bivši diplomat Đuro Vidmarović rekao je kako Kačić upozorava na važne trenutke hrvatske povijesti, koji prešućuje hrvatska politika. "Kačić ističe kako hrvatska država postoji od odluke Badinterove komisije", rekao je dodavši kako međunarodno priznanje, kao posebna diplomatska činjenica ima dodatnu dimenziju u državnosti.
Podsjetio je i na autorova upozorenja o radu Haaškoga suda, koji, kako je rekao, izjednačava agresora i žrtvu. "U Hrvatskoj nije vođen nikakav građanski rat", rekao je dodavši kako se radi o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Vidmarović smatra kako je Kačić baštinik povijesne memorije koji logično razmišlja. Dodao je kako je njegova knjiga prvorazredna povijesna građa, koja otkriva pozadinu događaja.
Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić ocijenio je kako je knjiga dokument vremena s mnogo podataka te dodao kako je riječ o dramatičnoj kronici jednoga vremena viđenog očima pravnika i intelektualca. "Autor pokazuje međunarodni položaj Hrvatske", rekao je dodavši kako se zalagao za pravo Hrvatske na život u slobodi.
Autor knjige Hrvoje Kačić istaknuo je kako je u treće hrvatsko izdanje umetnuo nekoliko dokumenata, koji pokazuju zapovjednu odgovornost za razaranje i izazivanje rata bivšega zapovjednika Glavnog štaba JNA Blagoja Adžića, koje bivša tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte nikad nije htjela uzeti u obzir.
Napomenuo je kako se u knjizi nalaze otisnuti dokumenti koji potvrđuju odgovornost admirala JRM Miodraga Jokića za razaranje Dubrovnika, ubijanje 16 te ranjavanje preko 60 civila. "Sudac Alphons Orie vodio je proces protiv Jokića, a u presudi nije uvažio njegovu odgovornost za stradanja civila u Dubrovniku te mu je ublažio kaznu", rekao je Kačić dodavši kako je taj isti Orie u prvostupanjskoj presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u presudi protiv Oluje, kojom je spašeno bošnjačko stanovništvo UN-ove sigurnosne zone Bihać, unio termin zajednički zločinački pothvat.
U knjizi "U službi domovine - Croatica rediviva", (493 str.) autor piše o povijesnoj prekretnici događaja početkom devedestih godina, vremenu promjena, međunarodnoj areni, prkosu, hrabrosti i obrani Dubrovnika, afirmaciji hrvatske državnosti te potvrdi državnoga integriteta. Knjigu je objavila Matica hrvatska, a do sad je prevedena na engleski, njemački i španjolski jezik. U pripremi je ukrajinsko i poljsko izdanje knjige.
Hrvoje Kačić je rođen 1932. u Dubrovniku. Uz stručne radove iz područja međunarodnoga prava mora, objavio je i knjigu "Dubrovačke žrtve: jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama.