ZAGREB
Danko Končar iz Jadranskih ulaganja izjavio je večeras za središnji Dnevnik HTV-a da riječko brodogradilište "3. maj" više nije uključeno u njihovu posljednju ponudu za kupnju brodogradilišta koju su danas predali Vladi. "U pismenom obliku Jadranska ulaganja osnažila su ponude za Brodotrogir i Kraljevicu, a istovremeno osnažuju planove restrukturiranja koji su prošli EU, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i same škverove. Nažalost, u ovom smo trenutku došli do zaključka da 3. maj nije uključen u našu ponudu", rekao je Končar. "Smatramo da 3. maju nije u tako kriznoj situaciji, ne prijeti mu stečaj, bar tako nas uvjeravaju ljudi iz tog brodogradilišta, pa smo u ovom času iz nekih razloga, koji su više tehničke prirode, odustali", rekao je Končar. Na pitanje što nova ponuda znači za Brodotrogir, smanjuju li se kapaciteti, što je s marinom o kojoj se govori, Končar je rekao da svima treba biti jasno da je Hrvatska u pregovorima s EU pristala da se kapaciteti njezine brodograđevne industrije smanje. "To je odmah reflektirano u broju radnih mjesta. To je jasno svima. I u okviru smanjenja kapaciteta išli su planovi", rekao je Končar. "Što se tiče marine, marina je tamo odavno predviđena, Brodotrogir već ima koncesiju za marinu, to nije ništa novo", kazao je. O Kraljevici je naveo da su u njihovoj obnovljenoj ponudi rekli da s njemačkim partnerom ulaze u off shore projekt u riječkom bazenu. "Taj program znači ulaganje 100 milijuna eura i otvaranje 1700 novih radnih mjesta. To bi bilo u blizini Kraljevice pa će dio radnika iz Kraljevice biti iskorišten za rad na tom off shore programu", rekao je Končar.
ZAGREB
Hrvatski laburisti tražili su popodne prekid sjednice Hrvatskog sabora dok se ne riješi problem radnika Diokija koji zbog neisplate plaća štrajkaju glađu, no predsjednik Sabora Boris Šprem tom zahtjevu nije udovoljio, ističući da Vlada, a ne Sabor pokušava pronaći rješenje za Dioki. Mladen Novak je u ime Laburista stanku zatražio odmah na početku popodnevnog dijela zasjedanja, zatraživši da u Sabor dođu premijer, prvi potpredsjednik Vlade ili ministar financija, te zastupnike i javnost izvijeste kako Banski dvori kane riješiti problem Diokija, posebno situaciju s četiri radnika koji štrajkaju glađu. "Stanku smo tražili jer su ugroženi ljudski životi, a mi se kao predstavnici naroda koji nas je birao ne možemo oglušiti na takvu situaciju", poručio je Novak. Napomenuo je da je većinski vlasnik Diokija Robert Ježić, svjedočeći nedavno na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, izjavom da na računu jedne od svojih tvrtki ima 5 milijuna eura "priznao da je sudjelovao u kriminalu". Vladu je pozvao da posreduje kako bi taj novac bio isplaćen radnicima, istaknuvši da ne može vjerovati da se Vlada o problemu Diokija i njegovih radnika koji štrajkaju glađu još nije očitovala. U ime Hrvatskih laburista Novak je od Šprema zatražio da prekine sjednicu dok se ne riješi taj problem, na što mu je predsjednik Sabora odgovorio kako dijeli zabrinutost zbog radnika koji štrajkaju glađu, ali da ne može prekinuti sjednicu jer Sabor nije nadležan za rješavanje tog problema.
ZAGREB
Saborski zastupnici obilježili su danas Dan Narodne zaštite 15. ožujka i time izrazili zahvalnost svim pripadnicima Narodne zaštite na njihovom iznimnom doprinosu u Domovinskom ratu. Predsjednik Sabora Boris Šprem je u obraćanju zastupnicima podsjetio da su postrojbe Narodne zaštite osnovane prije 21 godinu na dobrovoljnom načelu i s ciljem obrane legitimne vlasti, građana i države od velikosrpske agresije. "Pripadnici Narodne zaštite na sebe su preuzeli obranu zemlje u najtežim i presudnim trenucima, kada Hrvatska nije raspolagala oružjem za obranu od napada na njezin suverenitet i slobodu građana", poručio je. Šprem je naglasio da su dobrovoljački odredi Narodne zaštite odgovorno izvršavali niz obrambenih zadaća, a jedna od najvažnijih bila je blokada i osvajanje vojarni bivše JNA. Ta pomno i u najstrožoj tajnosti pripremana akcija, istaknuo je, dovela je do strateške promjene odnosa snaga na ratištu, čime se pokazalo da je stvaranje Narodne zaštite izrazilo svu odlučnost i težnju hrvatskih građana da obrane domovinu i izgrade slobodnu i demokratsku Hrvatsku. Zastupnici su potom minutom šutnje odali počast poginulim pripadnicima Narodne zaštite.
ZAGREB
Radi poboljšanja palijativne srkbi za teške bolesnike, do ljeta bi trebalo biti završeno opremanje novog odjela za palijativnu skrb bolnice u Novom Marofu čiji je kapacitet 28 postelja, a investicije vrijedna 1,5 milijun kuna, najavio je ministar zdravlja Rajko Ostojić tijekom susreta s predstavnicima Hrvatske udruge prijatelja hospicija (HUPH) u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Hrvatska trenutno ima 600 postelja za dugotrajno liječenje, te stotinjak postelja za palijativno liječenje u Sisku, Dubrovniku, Biogradu, Kninu, Ogulinu, Dugoj Resi i Marofu, no potrebe još uvijek premašuju trenutne kapacitete, posebno u Istri i Slavoniji. U okviru Doma zdravlja Primorsko-goranske županije već funkcioniraju mobilni palijativni timovi koji će poslužiti kao uzor organizaciji timova na razini cijele Hrvatske, rekao je Ostojić. Predsjednica udruge Ivanka Kotnik naglasila je kako je glavni cilj njezine udruge koordinirati obiteljske liječnike, specijaliste, pacijente i njihovu obitelj jer se pokazalo da ljudima najviše znači kontakt i informacija. Namjera im je stoga povećati broj i edukaciju nezdravstvenih volontera te proširiti volontersku mrežu. Budući da u većini zemalja palijativna skrb nije u potpunosti pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem, već dio sredstava dolazi kroz donacije i projekte, v.d. ravnatelja HZZO-a Siniša Varga uputio je udrugu da se informira o mogućnostima korištenja fondova EU za potrebe palijativne skrbi.
ZAGREB
Predsjednik Upravnog odbora Srpskoga demokratskog foruma (SDF) Veljko Džakula izjavio je danas da smatra da Zakon o područjima od posebne državne skrbi diskriminira na etničkoj osnovi te je izrazio nadu da će ga nova vlada promijeniti. "Želja nam je da nova Vlada RH, od koje svi mnogo očekujemo, hitno promijeni Zakon o područjima od posebne državne skrbi i izmjene donesene u svibnju 2011., u smislu da budemo svi jednaki pred zakonom kako to predviđa i Ustav Republike Hrvatske", rekao je Džakula na konferenciji za novinare i dodao kako taj zakon u nekoliko odredaba diskriminira građane Republike Hrvatske na etničkoj osnovi, poglavito u "rješavanju prava na stambeno zbrinjavanje". Zatražio je da se taj zakon stavi izvan snage i donese novi zakon koji bi građanima srpske nacionalnosti omogućio da budu ravnopravni kako im to jamči i Ustav RH. Naveo da su se od polovice prošle godine počeli pozivati građani hrvatske nacionalnosti koji su došli iz BiH da im se daju darovnice o dodjeli besplatnih kuća u državnom vlasništvu. Usporedno s tim, Srbi koji su bili nositelji stanarskog prava podnijeli su zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a ako stan žele otkupiti, moraju platiti 500, 600 ili više eura po meru četvornome. Favorizira se samo jedna grupacija, i to Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a Hrvati koji su došli iz Srbije to isto pravo ne mogu ostvariti, rekao je.
ZAGREB
Predsjednik Uprave Hrvatske radiotelevizije (HRT) Josip Popovac priopćio je da podržava stavove zaposlenika HRT-a koji su danas u videoapelu pozvali vlasti da potaknu HTV da promiče javni interes i zauzeli se za vjerodostojnu i profesionalnu javnu televiziju bez žutila i upletanja političara. Uprava HRT-a apsolutno se slaže sa svim stavovima i vrijednostima javne televizije iznesenim u spotu koji je danas, predstavljen javnosti u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva (HND), navodi se u priopćenju. Spot pod nazivom "Vaša javna televizija –apel" nastao u produkciji HRT-ovih zaposlenika poziva na ustroj HRT-a kao ozbiljnog javnog servisa koji će lišen pritisaka politike, žutila i privatnih interesa služiti interesima javnosti. Uprava HRT-a navodi da upravo na tim temeljima priprema novi prijedlog ugovora između Vlade RH i HRT-a te će u prijedlogu biti sadržani svi stavovi izneseni u spotu. Unutarnji ustroj HRT-a Uprava je predložila u cilju racionalizacije troškova proizvodnje i stvaranja organizacijskog okruženja koje će omogućiti stvaranje relevantnih javnih sadržaja kakvi su izraženi u apelu HRT-ovih zaposlenika, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac.
SPLIT
Od početka godine do jučer na području Splitsko-dalmatinske županije buknulo je 148 požara na otvorenome, od kojih dva veća - u Pisku u blizini Omiša i u Donjoj Rupotini u blizini Klisa, u kojima je izgorjelo oko 150 hektara šume, maslinika, makije, niskog raslinja i trave, rečeno je na današnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare u splitskoj policiji. Kako je rečeno, uzrok najvećem broju požara su poljoprivredni radovi i spaljivanje korova pa se poljoprivrednici pozivaju da dobro paze pri spaljivanju korova. Šteta od 114 požara na otvorenome u prva dva mjeseca ove godine je 1,6 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine u 183 požara šteta je bila šest milijuna kuna, rekao je županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina i dodao kako na manjem broju požara ove godine mogu zahvaliti vremenskim uvjetima i snijegu koji je padao na tom području. Vatrogasci su prošlih dana podijelili 15.000 letaka koji upozoravaju na sve opasnosti od neodgovornog spaljivanja korova budući da su dva najveća požara u okolici Splita buknula upravo zato. "Potrebno je poštovati odluku o uvjetima i načinu spaljivanja suhe trave, korova, raslinja i biljnih otpadaka. Strogo je zabranjeno paliti korov svake godine od 1. lipnja do 31. listopada, a ako ga netko pali izvan toga datuma, o tome treba obavijestiti vatrogasce ili policiju, koji mu daju potrebne dozvole", rekao je voditelj Odsjeka za prevenciju splitske policije Paško Ugrina.
ZADAR
Klub vijećnika SDP-a u zadarskome Gradskom vijeću izvijestio je kako će predložiti da se pokrene postupak za raspisivanje referenduma o uvođenju gradskog prireza od 12 posto. "Smatramo da će donošenje takve odluke imati dalekosežne posljedice na život naših sugrađana", navodi se u priopćenju u kojemu također piše kako SDP traži da se u tom slučaju primijeni pravo građana na neposredno sudjelovanje o odlučivanju o lokalnim pitanjima na referendumu. U priopćenju SDP-ovci podsjećaju na članak 18. Statuta grada Zadra u kojemu stoji da "prijedlog za raspisivanje referenduma može dati trećina članova Gradskog vijeća, gradonačelnik, polovica mjesnih odbora na području grada Zadra i 20 posto birača upisanih u birački popis grada Zadra". Zadar je najveći grad u Hrvatskoj koji nema prirez. Odluku o uvođenju prireza od 12 posto na jučerašnjem je kolegiju predložio gradonačelnik Vrančić opravdavajući je gospodarskom krizom, rastom PDV-a i znatnim padom gradskih prihoda od poreza na dohodak, komunalnih doprinosa i poreza na promet nekretnina. Uvođenjem prireza grad namjerava na godinu prihodovati 20 milijuna kuna. O prirezu će sljedećeg tjedna odlučivati zadarsko Gradsko vijeće.
ZAGREB
Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu danas je otvoren za publiku, a u nazočnosti ministrice kulture Andreje Zlatar Violić i direktora Sajma Olivera Zillea otvoren je hrvatski štand i obilježena 10. obljetnica hrvatskoga nastupa. Ministrica Zlatar Violić danas se u prigodi otvaranja sajma sastala i s njemačkim državnim tajnikom za kulturu Berndom Neumannom s kojim je dogovorila buduću suradnju, potvrdila je Hini Dubravka Nemec Đurić iz Odjela za promidžbu knjige u hrvatskom Ministarstvu kulture. Hrvatski autori u Leipzigu će se predstaviti kroz različite programe pa će se tako Edo Popović, Ivana Bodrožić Simić, Robert Perišić i Zvonko Maković predstaviti u programu mreže "Traduki", Mirko Kovač nastupa na poziv Literarnog kolokvija iz Berlina, dok je Vladimir Stojsavljević gost Leipziškog sajma u sklopu razmjene pisaca utemeljene na dugogodišnjoj suradnji tog sajma sa sajmom knjiga Sa(n)jam knjige u Istri. Ministrica Zlatar u izjavi za Hrvatski radio istaknula je kako je dobro raditi ovakve projekte u kooperaciji jer se na taj način dobiva pravo mjesto u programu. "Na pravim ste lokacijama, vaši se programi odvijaju na lokacijama koje su posjećene i imate medijsku i marketinšku pokrivenost i niste zatvoreni samo u granice svojega prostora koji je prostor izlaganja", istaknula je ministrica Zlatar.
POŽEGA
Hrvatsko planinarsko društvo "Sokolovac" i općina Velika organiziraju tradicionalne Papučke jaglace, koji će se održati 25. ožujka. Izletnicima i ljubiteljima prirode na raspolaganju će biti čak sedam planinarskih tura, rekao je danas na konferenciji za novinare predsjednik požeških planinara Antun Lovrić, dodajući kako će planinari Sokolovca sljedećeg vikenda organizirati radnu akciju na kojoj će obilježiti i sve staze. Kao i prijašnjih godina, kazao je, na Papučkim jaglacima očekuje se dolazak nekoliko tisuća planinara iz svih krajeva Hrvatske te iz susjednih zemlja, što ih čini najvećim planinarskim događajem u Hrvatskoj. Za sve ljubitelje prirode i izletnike i ove će godine, kaže Lovrić, biti novih staza "iznenađenja". "Svake se godine od nas traži da pripremimo nešto novo jer neki planinari tu godinama dolaze pa od nas očekuju zanimljivosti. I ove ćemo godine za njih nešto organizirati. Inače, svaka je staza prilagođena gostima, tako da ima onih koje se prođu za dva sata do onih od pet sati hoda. Planinari će se okupiti na veličkim livadama, odakle se kreće na staze", rekao je Lovrić. Ovogodišnji 30. papučki jaglaci posvećeni su Ivanu Jakovini, jednom od njihovih utemeljitelja.