"Želja nam je da nova Vlada RH, od koje svi mnogo očekujemo, hitno promijeni Zakon o područjima od posebne državne skrbi i izmjene donesene u svibnju 2011., u smislu da budemo svi jednaki pred zakonom kako to predviđa i Ustav Republike Hrvatske", rekao je Džakula na konferenciji za novinare i dodao kako taj zakon u nekoliko odredaba diskriminira građane Republike Hrvatske na etničkoj osnovi, poglavito u "rješavanju prava na stambeno zbrinjavanje".
Zatražio je da se taj zakon stavi izvan snage i donese novi zakon koji bi građanima srpske nacionalnosti omogućio da budu ravnopravni kako im to jamči i Ustav RH.
"Pošto se taj zakon promptno počeo provoditi odmah kako je donesen, a došla je nova vlast, smatramo da javnost treba biti upoznata da ta njegova nakaradnost koja je u samom početku donesena i u samoj primjeni na terenu diskriminira ljude", rekao je.
Naveo da su se od polovice prošle godine počeli pozivati građani hrvatske nacionalnosti koji su došli iz BiH da im se daju darovnice o dodjeli besplatnih kuća u državnom vlasništvu.
Usporedno s tim događanjima, Srbi koji su bili nositelji stanarskog prava podnijeli su zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a ako stan žele otkupiti, moraju platiti 500, 600 ili više eura po meru četvornome, ovisno o tome gdje su, pod kakvim okolnostima i kakve su kvalitete stanovi, rekao je.
Ustvrdio je kako je to očit primjer da se "favorizira samo jedna grupacija", i to Hrvati iz Bosne i Hercegovine, a Hrvati koji su došli iz Srbije to isto pravo ne mogu ostvariti.
Džakula je rekao kako po tom zakonu ponovno - ako dobijete stan, a niste u njemu šest mjeseci - gubite pravo na taj stan. "Znamo da je zbog toga 1991. gotovo više od 29.000 Srba izgubilo stanarsko pravo", rekao je.
Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću rekla je kako se tim zakonom šalje poruka koja je neprihvatljiva i ima veze s teškim naslijeđem rata. Dodala je kako misli da nova vlada i Hrvatski sabor sada mogu "povući potez i sve nas uvjeriti da idemo prema situaciji u kojoj neće biti diskriminacije ni Srba ni drugih grupa građana u Hrvatskoj".
Nezavisni politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski rekao je da je problem u tome što su sudbine ljudi 15-ak godina nerazriješene te da se "situacija te skupine ljudi ne popravlja, nego se pogoršava". "Dakle, imamo po mojem sudu očiti slučaj diskriminacije, i to diskriminacije na osnovi podrijetla, i to je nešto što je nedopustivo", ocijenio je.
Rekao je da vlasnik stana "ne može biti penaliziran" zato što je, primjerice, otišao na Havaje na šest mjeseci ili u Požarevac jer je to dio prava koje uživa nositelj vlasničkog prava.
"Dakle, situacija u kojoj se jedan od temeljnih instituta novoga pravnog poretka, a to je privatno vlasništvo, narušava elementima staroga socijalističkog prava pokazuje zapravo manipulativnu nakanu koja stoji iza ovih polurješenja, odnosno nakana da se s jedne strane zadovolje povratnici iz jednog dijela BiH, etničkoga hrvatskog podrijetla, a da se s druge strane prema inozemstvu stvori privid da se rješava situacija u kojoj su se našli prognanici iz Hrvatske pretežno srpskoga etničkog podrijetla. To je po mome sudu nešto što je dopustivo", zaključio je Puhovski.
Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava rekao je kako ne bi mogao reći da su u takvim slučajevima nailazili na zatvorena vrata institucija, barem ne zadnjih pet-šest godina, nego više na razumijevanje i suosjećajno klimanje glavom.
Takvo ponašanje državnih institucija Pusić je okarakterizirao "kao da su nevladine organizacije koje mogu djelovati jedino kroz javnost a ne da mogu nešto konkretno napraviti u slučaju evidentne nepravde".