ZAGREB
Hrvatski laburisti danas su u Saboru predstavili svoje izmjene Općeg poreznog zakona te dopune Zakona o poreznoj upravi, a stav vladajućih da ne prihvate te zakone ocijenili su potvrdom da ni ova vlast nema namjeru sankcionirati one koji se bogate poreznim prijevarama. Po prijedlogu Laburista, porezno tijelo bilo bi dužno utvrđivati promjenu vrijednosti imovine poreznog obveznika, koja bi uključivala i utvrđivanje njenog porasta te usporedbu tog porasta s obračunatim i naplaćenim poreznim davanjima. Vlasniku imovine stečene prihodima na koje nije plaćen porez ili na koju je porez samo djelomično plaćen, obvezno bi se privremeno oduzelo pravo otuđivanja i opterećivanja takve imovine do okončanja postupka. Utvrdi li da je došlo do kršenja poreznih propisa, porezno tijelo bilo bi obvezno podnijeti zahtjev za pokretanje kaznenog postupka Državnom odvjetništvu. Nikola Vuljanić je u ime predlagatelja rekao kako Laburisti nude alat za brzo i učinkovito rješavanje situacije u kojoj građanin stekne veliku imovinu, iako godinama nije plaćao porez, odnosno vodi se kao socijalan slučaj, a vozi se u skupom automobilu, živi u vili u elitnom dijelu grada, ima nekoliko vila na moru, te dionice profitabilnih tvrtki. "U Hrvatskoj se pojavio sloj novopečenih bogataša koji se zadržavaju na cesti, ne na radnom mjestu jer ga nemaju, a ismijavaju se s poreznim i zakonodavnim sustavom ove zemlje i sa zemljom u cjelini", poručio je Vuljanić.
ZAGREB
Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor rekla je večeras u Dnevniku Nove TV da neće odustati od kandidature za predsjednicu te stranke iako neki od mogućih kandidata rade na tome. "Ono što čine neki od kolega koji žele biti kandidati u petom mjesecu jest da ja odustanem. Ali ja neću odustati. Svatko tko me poznaje zna da ja ne odustajem. Mislim da imam što za reći i u budućnosti ove stranke", rekla je Kosor. Rekla je da bi, da su danas izbori u HDZ-u i da svaki član može glasovati, sigurno i premoćno pobijedila. U slučaju njezine pobjede u timu HDZ-a, rekla je, ima mjesta za sve protukandidate. No, drži da će u slučaju da netko od njih pobijedi prema njoj sigurno krenuti čistke, jer su joj to, kazala je, jasno naznačili. Na upit smatra li se, kao predsjednica odgovornom za stanje u stranci, rekla je kako je za stanje u HDZ-u "uvijek odgovorno vodstvo stranke, dakle, ljudi koji vode HDZ". Na konstataciju novinara da je u HDZ-u bratoubilački rat, Kosor je rekla da ona za to ne snosi nikakvu odgovornost. "Odgovornost snose ljudi koji jednog dana pretendiraju biti kandidati za predsjednika HDZ-a, koji se služe podmetanjima i lažima i koji ne poštuju odluke stranačkih tijela", rekla je Kosor, spomenuvši pritom Darka Milinovića. Dodala je da su Luka Bebić i još neki mislili, da će ona kad je preuzela vođenje stranke i vlade nakon odlaska Ive Sanadera biti "mala od kužine". Odgovarajući na upit bavi li se "prljavim radnjama za skupljanje glasova" odgovorila je niječno te ustvrdila da stranku nije nikad vodila despotski.
ZAGREB
Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u "Vjesniku" i tamošnji ogranak Hrvatskoga novinarskog društva pozvali su danas Vladu RH da se hitno očituje o sudbini toga dnevnog lista. Zbog najavljene privatizacije lista te, kako kažu, zabrinjavajućih informacija o navodnom investitoru, iz "Vjesnika" su poslali otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojemu ocjenjuju štetnim da se o privatizaciji lista odlučuje naprečac. Pismo su poslali pošto je prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić u intervjuu Net TV-u potvrdio postojanje potencijalnog kupca, a mediji su počeli nagađati da je riječ o britanskome investicijskom fondu "Oak Investment Management Group" koji vodi Nikola de Frankopan, a za koji, tvrde u Sindikatu i HND-u, žustro lobiraju ljudi koji su "Vjesnik" uništili i doveli ga do ruba stečaja. "Smatramo štetnim da se o privatizaciji 'Vjesnika' odlučuje naprečac, prije bilo kakve informacije o pozivu za predaju ponuda ili barem prije jednostavne provjere investitora. Smatramo štetnim i skandaloznim da o tome pregovara uprava 'Narodnih novina' koja nas se, kako nam je rekao njezin predsjednik Petar Piskač, što prije želi riješiti, pod bilo kojim uvjetima", stoji u otvorenom pismu vjesnikovaca. "Sigurni smo kako je svima u interesu da se dođe do rješenja koje bi omogućilo opstanak dnevnog lista 'Vjesnika', njegov daljnji razvoj i očuvanje radnih mjesta", stoji u pismu koje su potpisale predsjednica sindikalne podružnice Biljana Bašić i Iva Borković u ime HND-ova ogranka u "Vjesniku".
ZAGREB
Nakon što su podružnica Sindikata novinara Hrvatske u "Vjesniku" i ogranak Hrvatskoga novinarskog društva u pismu premijeru Zoranu Milanoviću poručili da je štetno o privatizaciji lista odlučivati naprečac prije provjere investitora, pismom vladi obratio se i dio zaposlenika koji smatra da šansu treba dati svim zainteresiranima za kupnju Vjesnika. Oko 25 zaposlenika navelo je u pismu vladi da ne podržavaju opciju koja bi vodila u stečaj i gašenje lista. "Smatramo da treba dati šansu svim zainteresiranim investitorima koji bi kupili Vjesnik, platili njegove dugove, sačuvali radna mjesta novinara i drugih pratećih službi, isplatili zaostale plaće te ulaganjima i reorganizacijom poslovanja jamčili za njegovu budućnost", naveli su zaposlenici. Oni navode da se nakon niza, kako kažu, neovlaštenih istupa predstavnika sindikata i ogranka Hrvatskoga novinarskog društva žele ograditi od svih izjava u kojima se pristajalo na stečajni postupak. "Zbog neslaganja s politikom koju zagovara sindikat i ogranak novinarskog društva, koji pristaju na stečaj, u redakciji se provode izbori za Radničko vijeće, koje jedino ima legitimitet predstavljati sve zaposlenike, neovisno o tome u kojoj su organizaciji aktivni. Zadaća Radničkog vijeća bit će traženje najbolje opcije, među kojima nijedan oblik stečaja nije prihvatljiv. Zagovaranje stečaja kao opcije odbacila je velika većina zaposlenika redakcije", navode zaposlenici Vjesnika.
ZAGREB
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozvalo je danas novinare i urednike da ne koriste stradanja djece kako bi privukli pažnju publike i pokušali povećati zaradu, te da se prestanu povoditi za primjerima iz svijeta nedostojnima novinarskog poziva. Prenošenje članaka iz stranih medija, kojima kršenje etičkih normi nije nimalo strano, ne oslobađa profesionalne odgovornosti naše novinare i urednike, niti su takvi mediji oni u koje se treba ugledati, priopćio je HND, navodeći kako je najnoviji primjer članka što ga je danas objavio portal Index.hr samo povod za reakciju, jer od takvog izvještavanja nisu imuni ni drugi mediji u Hrvatskoj. Index.hr je nakon vijesti o nesreći autobusa u Švicarskoj u kojoj je poginulo 28 ljudi, od čega 22 djece u dobi od 10 do 12 godina i ozlijeđene 24 osobe, većinom djece, prenio pisanje stranih medija i objavio ih pod naslovom "Foto - Sretni uživaju na snijegu, roditeljima pišu da im nedostaju: Ovo su djeca stradala u prometnoj nesreći". Uz članak je objavljena skupna fotografija razdragane djece na skijalištu, snimljena prije prometne nesreće", prenose se privatne poruke što su ih djeca sa skijališta pisala svojim roditeljima. Svakomu je jasno, ističu u HND-u, kako ni jedan novinar i urednik ne bi objavili nešto slično da je u pitanju njegovo dijete ili dijete nekoga njemu bliskog. "Imperativ novinarstva jest istina, ali dosljedno i nekritičko prenošenje baš svega i svačega jest senzacionalizam najgore vrste", ističe HND.
LUDBREG
Izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Yossi Amrani danas je u Ludbregu posthumno uručio prizanje "Pravednik među narodima" bračnom paru Schmidlehner, koji su tijekom Drugog svjetskog rata spasili židovskog dječaka Dana Flescha. Drago i Draga Schimdlehner iz Selnika pokraj Ludbrega godine 1941. prihvatili su tada 6-godišnjeg Dana Flescha čiji su roditelji odvedeni u koncentracijske logore Stara Gradiška i Jasenovac gdje su ubijeni. Bračni par Schimdlehner su se skrbili o židovskom dječaku Danu Fleschu tijekom cijelog Drugog svjetskog rata te ga spasili od smrti. U ime obitelji priznanje "Pravednik među narodima" na svečanosti u ludbreškoj Gradskoj vijećnici primio je pranećak Schimdlehnerovih, Ivica Schimdlehner. Izraelski veleposlanik Amrani istaknuo je prilikom uručenja priznanja kako ovdje nije riječ o hrabrosti na bojišnici već o životu i poštenju. Priča o obitelji Schmidlehner je priča o ljudskim vrijednostima, poštenju i hrabrosti da se pomogne progonjenima i pruži ruka i sklonište potrebitima, naglasio je veleposlanik Amrani. Život ljudi poput Schmidlehnera i drugih "Pravednika među narodima" dokazuje kako je ljudskost preživjela one mračne i sramotne dane, dodao je.
ZAGREB
Glavni direktor MOL grupe Jozsef Molnar izjavio je danas svjedočeći na zagrebačkome Županijskom sudu u slučaju "Spice" da je bio jedan od potpisnika ugovora o kreditiranju varaždinske Fima grupe od mađarske OTP banke, uz MOL-ovo osiguranje, ali nije sudjelovao u pregovorima. Molnar je u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu OTP banke i Fima grupe 2008. bio zamjenik financijskog direktora MOL-a koji je bio jamac za kredit. Rekao je da nije sudjelovao u pregovorima i da su kolege pripremili ugovor koji je uprava prihvatila. Potvrdio je da je u transakciju bila uključena "Podravka", koja je bila dio transakcije u samom ugovoru jer se, kako je rekao, sama specifična struktura ugovora odnosila na dionice koprivničke tvrtke koje su bile pokriće za kredit. Rekao je da se nije sastajao s članovima "Podravke". Na pitanje jesu li se spominjale dionice Ine, odgovorio je da je u ugovoru stajalo da "Podravka" svoje obveze može podmiriti dionicama Ine. Posvjedočio je da je depozit koji je MOL dao prilikom ugovaranja kredita vraćen, no nije znao reći koliko je MOL zaradio na tom poslu. Drugi je svjedočio Andras Huszar, koji je 2008. i 2009. bio na čelu odjela "Treasury" u MOL-u, a danas je izvršni direktor za financije u Ini. Potvrdio je da je potpisao ugovor o jamstvu MOL-a. Objasnio je da je to bio ugovor OTP-a i MOL-a o jamčevini, a da je iznos jamčevine bio određen prijašnjim ugovorom. Također je rekao kako ne zna tko je sudjelovao u sklapanju ugovora s hrvatske strane niti čija je inicijativa bila da se u ugovor unese odredba da "Podravka" svoje kreditne obveze može podmiriti Ininim dionicama.
SPLIT
Splitskoj Spaladium areni danas je Elektrodalmacija uključila električnu energiju pošto joj je početkom ožujka isključena zbog neplaćenog računa za struju i blokiranog računa, doznaje se od direktora arene Srđana Žižaka. "Pronašli smo model za uključenje struje zbog sigurnosnih razloga jer - kad nema struje - ne radi elektronički sustav zaštite", rekao je Žižak i podsjetio da je prije nekoliko noći iz nje ukradeno željezo i stalci za kamere. Po njegovim riječima, račun Spaladium arene i dalje će biti blokiran te je nužan žuran sastanak mjerodavnih kako bi se prevladale teškoće koje ju opterećuju. "Danas sam uputio zahtjev splitskoj Gradskoj upravi, Konzorciju koji čine Konstruktor, IGH i Dalekovod te bankama koje su kreditirale izgradnju Spaladium arene, a na kojem bi se pokušalo pronaći rješenje za prevladavanje teškoća u vezi s tim sportskim objektom", rekao je Žižak, dodajući kako očekuje da bi se takav sastanak mogao organizirati idućeg tjedna. Spaladium arenu izgradio je Konzorcij (Konstruktor, IGH i Dalekovod) za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva koje je u Hrvatskoj održano 2009. godine, a na temelju ugovora o javno-privatnom vlasništvu između grada Splita, Vlade RH i tog Konzorcija.
ZADAR
Vijećnici zadarskoga Gradskog vijeća sljedećeg tjedna odlučivat će o prijedlogu da se u Zadru uvede prirez od 12 posto, a kako je danas najavljeno na kolegiju gradonačelnika, Zadrani bi trebali plaćati i u prosjeku 23 posto skuplji gradski prijevoz te 12 posto jeftiniju vodu. Zadar je inače najveći grad u Hrvatskoj koji nije imao prirez. Gradonačelnik Zvonimir Vrančić ističe da je uvođenje prireza neizbježno, no konačna je odluka na zadarskome Gradskom vijeću čija je sjednica najavljena za tjedan dana. Ako Gradsko vijeće prihvati taj prijedlog, Zadrani će plaćati prirez od 1. travnja. "To je odluka na koju smo jednostavno bili prisiljeni", rekao je na zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić. "Bez prireza smo izdržavali koliko god smo mogli i u tom smo smislu htjeli biti najjeftiniji grad u Hrvatskoj. To više ne možemo a da ne ugrozimo proračun i razinu javnog standarda", rekao je Vrančić i zamolio građane za razumijevanje. Odluku o uvođenju prireza gradonačelnik je objasnio gospodarskom krizom, rastom PDV-a te znatnim padom gradskih prihoda od poreza na dohodak, komunalnih doprinosa i poreza na promet nekretnina.
DUBROVNIK
Dubrovački biskup Mate Uzinić na današnjoj je konferenciju za novinare u vezi s neprikazivanjem filma "Parada" u dvorani Visia koja se nalazi u prostoru Biskupskog ordinarijata izjavio kako Dubrovačka biskupija ne zabranjuje prikazivanje tog filma već ne može ustupiti kino "zbog tematike filma koja se kosi s nazorima Crkve kada je u pitanju odnos prema homoseksualnosti." Kazao je kako je ulaz u kino ujedno i ulaz u ordinarijat te bi prikazivanje toga filma u dvorani Visia moglo dati poruku da Dubrovačka biskupija podržava takav pogled na homoseksualnost. Također je ocijenio da film ima neprihvatljiv pogled na Domovinski rat, odnosno zaraćene strane stavlja pod isti nazivnik, izjednačava agresora i žrtvu a to je za grad Dubrovnik neprihvatljiva poruka. "Iza takve poruke Dubrovačka biskupija ne može stati" , rekao je biskup Uzinić. Biskup Uzinić je kazao i kako su se nažalost dosad u istoj dvorani prikazivali filmovi koji su također odudarali od načela Crkve, "ali film "Parada" koji odudara od stavova Katoličke crkve i ima drugačiji pogled na Domovinski rat u našem prostoru neće biti prikazan." Biskup je rekao i da s gnušanjem gleda na nasilna događanja na paradama u Beogradu i Splitu. Svatko ima pravo na življenje svoje seksualnosti u smislu da ne vrijeđa drugu osobu, rekao je Uzinić.