ZAGREB - Hrvatski sabor danas će raspravljati i glasovati o prijedlogu zakona o ratifikaciji pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije. Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u mora potvrditi 27 zemalja članica EU-a do očekivanog datuma punopravnog članstva 1. srpnja 2013., a do sada ga je ratificiralo pet zemalja: Slovačka, Mađarska, Bugarska, Italija i Malta. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ranije je objasnila da su se uvjeti za potvrdu pristupnog ugovora u Hrvatskom saboru stekli tek nakon što je Ustavni sud utvrdio da je referendum, na kojem je ulazak u EU poduprlo 66,27 posto hrvatskih birača koji su izašli na referendum 22. siječnja, proveden u skladu s Ustavom i zakonom. Pusić napominje da je dio ugovora i financijski paket za Hrvatsku, po kojem joj je u 2013. na raspolaganju ukupno 800 milijuna i 164 tisuće eura, većinom iz kohezijskih i strukturnih fondova, a u proračun Unije Zagreb je dužan uplatiti 267,7 milijuna eura. Nakon rasprave u saborskim odborima za europske integracije i vanjsku politiku gdje je samo suzdržani glas Ruže Tomašić iz HSP-a dr. Ante Starčević odudarao od potpunog suglasja vladajućih i oporbenih zastupnika koji su ocijenili da je ugovor plod nacionalnog konsenzusa oko europskog puta Hrvatske, izvjesno je da će ratifikacija "glatko" proći na plenarnoj sjednici Sabora, za što je potrebna dvotrećinska većina zastupnika.
ZAGREB - Koordinacija predsjednika Županijskih odbora HDZ-a jučer je zaključila da se provođenje unutarstranačkih izbora mora odvijati sukladno važećim stranačkim aktima, Statutu te Propisniku o provođenju izbora koji je usvojilo Nacionalno vijeće te je ocijenila da unutarstranački izbori u većini slučajeva protječu bez nepravilnosti i u demokratskom duhu, priopćeno je jučer iz HDZ-a. Na sjednici Koordinacije predsjednika Županijskih odbora HDZ-a sve nepravilnosti koje se događaju na terenu i protivne su važećim aktima HDZ-a ocijenjene su nedopustivim i nedemokratskim, da izravno štete ugledu stranke i najoštrije su osuđene. Osuđene su i negativnosti suprotne demokratskim načelima izbora, kršenje Statuta i Propisnika kao što je pozivanje na izbore osoba koje nisu članovi HDZ-a, njihovo obraćanje kao i neprimjerena komunikacija putem medija posebno izražena u posljednje vrijeme pismima poslanim medijima, a ne stranačkim tijelima čime se, kako se navodi u priopćenju, nanosi izravna šteta stranci i njezinim članovima.
VALBANDON - U sklopu IPA regionalnog projekta Europske unije "DET-ILECUs II" koji se odnosi na policijsku suradnju u borbi protiv organiziranoga kriminala i trgovine opojnim drogama te na prevenciju terorizma jučer je u uslužnoj jedinici MUP-a u Valbandonu održana završna simulacijska vježba. Vježba s pedesetak sudionika iz Hrvatske, Austrije, Crne Gore te iz Europola Rumunjske i Slovenije i policijski helikopter pokazala je rješavanje slučaja prekograničnoga kriminala na razini triju zemalja s naglaskom na međunarodnu policijsku razmjenu podataka. "Vježba je bila taktički izvrsna, a sudionici su pokazali izvrsnu europsku taktiku policijskog rada", rekao je zamjenik glavnog ravnatelja austrijske policije Franc Lang. Po njegovim riječima, iznimno je važno da hrvatska policija daje važnost prekograničnoj suradnji i tako pomaže u edukaciji policajaca u jugoistočnoj Europi. Načelnik Odjela za međunarodnu policijsku suradnju MUP-a Mario Rošić istaknuo je kako je iza te završne petominutne vježbe golem policijski rad vezan uz koordinaciju svih aktivnosti i jedinica.
BERLIN - Promotivni film "Oda radosti" Hrvatske turističke zajednice (HTZ) dobio je na Međunarodnom festivalu turističkog filma u Berlinu prestižnu nagradu, poznatu i kao turistički oskar - "Das goldene Stadttor" - u kategoriji turističkih filmova. Taj se festival održava u sklopu najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu, a kako se doznaje od v.d. direktora Glavnog ureda HTZ-a Nike Bulića na natjecanje su bila prijavljena 92 filma iz 28 zemalja svijeta. Bulić je sinoć u Berlinu primio nagradu u ime HTZ-a te naglasio kako je film dio promidžbene kampanje HTZ-a pod sloganom "Hrvatska – nova turistička zvijezda Europske unije". Ideju za taj film dala je istaknuta hrvatska čelistica Ana Rucner nakon što je snimka njezine izvedbe "Ode radosti" s Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a i ansamblom Lado polučila velik međunarodni uspjeh. Film je režirao Hrvoje Hribar, a snimatelj je bio Mirko Pivčević. U filmu koji traje 4,5 minute sudjeluju i Zagrebačka filharmonija, zbor "Ivan Goran Kovačić" te glazbenici na našim autentičnim narodnim instrumentima poput gajdi, sopila ili lijerice koje je snimio Stjepan Večković. Film je, naglašava HTZ, spoj tradicionalnog i suvremenog, a prvenstveno je namijenjen prikazivanju na inozemnim tržištima te će dodatno afirmirati činjenicu da Hrvatska uskoro postaje 28. članica Europske unije. Ističe dojmljivom vizualizacijom bogatu hrvatsku kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu te brojne ljepote Hrvatske kroz nadahnutu glazbenu naraciju koju vodi čelistica Ana Rucner.
ZAGREB - Sveučilište u Zagrebu pokrenut će natječaj za zaposlenje devet novih docenata psihologije, od kojih će dio raditi na studiju psihologije na Hrvatskim studijima (HS) a dio na Filozofskom fakultetu (FF), izjavio je rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš koji se nada da će rješavanjem nedostatka kadrova na tom studiju i uz druge predložene mjere Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, koje je uskratilo dopusnicu studiju psihologije na Hrvatskim studijima, ponovno odobriti uvjetnu dopusnicu tom studiju. Rektor Bjeliš izjavio je jučer za Hinu, nakon što se vratio sa sastanka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, da je prihvaćeno njegovo očitovanje, odnosno, prijedlog akcijskog plana s koracima kojima bi se riješila pitanja nedostatka kadrova i racionalizirali studijski programi, koji se unutar polja psihologije, komunikologije i sociologije sada izvode na Sveučilištu u Zagrebu.
ZAGREB - Na tribini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) „Kupola Svetoga Petra u Rimu“ književnik Ivan Golub sinoć je izjavio kako je graditelj crkve papa Siksto V. bio hrvatskoga podrijetla. „U tajnom vatikanskom arhivu sam pronašao dokumente koji svjedoče o hrvatskom podrijetlu pape Siksta V.“, rekao je Golub dodavši kako je njegov otac s hrvatske obale Jadrana otišao u Italiju. Golub je podsjetio kako se tamo oženio Talijankom te s njom dobio sina Felicea Perettija, koji je postao franjevac i ispovjednik pape Pija V. koji ga je imenovao kardinalom. Sikstov se hrvatski duh osjetio i u osnivanju zavoda sv. Jeronima čijim je članom mogao postati samo onaj koji zna ilirski hrvatski jezik te onaj koji je bio hrvatskoga podrijetla. Andrija Mutnjaković smatra kako je u izgradnji crkve sv. Petra u Rimu sudjelovao, osim hrvatskoga pape Siksta V. i hrvatski arhitekti Lucijan Vranjanin te njegov brat, koji su se nadahnuli u školi Jurja Dalmatinca koji je gradio šibensku katedralu. Akademik Žarko Dadić je ocijenio kako je hrvatski znanstvenik Ruđer Bošković presudno utjecao oko rekonstrukcije kupole Svetoga Petra u Rimu.
ZAGREB - Katalog londonske izložbe „Ruđer Bošković and Royal Society“ predstavljen je sinoć u prostorima Hrvatske paneuropske unije (HPEU) u Zagrebu. O katalogu su govorili dopredsjednik HPEU Tomislav Živković, počasni predsjednik HPEU akademik Mislav Ježić i ravnatelj Instituta za filozofiju Ivica Martinović. Živković je ocijenio kako su mnogi britanski fizičari kao na primjer Thompson ili Kalvin na temelju Boškovićevih teorija gradili svoje spoznaje. Akademik Ježić je podsjetio na obilježavanje Boškovićeve 300. obljetnice rođenja u Hrvatskoj. Po Martinovićevim riječima odabrani izlošci na izložbi u Londonu prikazuju različite dimenzije Boškovićeve nazočnosti na britanskom otočju.
ZAGREB - Londonsko kazalište Royal Court Theatre raspisalo je natječaj za drame od najviše 100 riječi pa bi tako najkraće dramsko djelo u povijesti, drama "Breath" (Dah) Samuela Becketta koja traje samo 35 sekundi, uskoro mogla naći dostojnu zamjenu, piše list The Independent. Program pisanja scenarija kraćih od pola stranice održava se u sklopu Festivala mladih nada (Young Writers Festival) koji traje od 23. veljače do 14. travnja. Izabrana djela neće se izvoditi nego ispisivati po zidovima, dizalima i vratima kazališnih toaleta, gdje će ostati do kraja festivala, a natječaj je otvoren za sve, bez obzira na dob. Jedini je uvjet da djelo sadrži najviše 100 riječi, uključujući didaskalije, a tema je slobodna.