U svom je današnjem priopćenju ta svjetska agencija za dodjelu rejtinga potvrdila i hrvatski rejting za kratkoročno zaduživanje u inozemnoj valuti 'F3', kao i takozvani 'plafon' 'BBB+'.
"Usprkos pojedinim pozitivnim početnim političkim koracima nove vlade, bit će potrebne dodatne mjere fiskalne konsolidacije i strukturne reforme kako bi se potaknuo gospodarski rast i stabilizirale javne financije", kazala je pomoćnica direktora Fitcheva odjela za zemlje nove Europe Michele Napolitano.
"U međuvremenu hrvatski veliki proračunski manjak, relativno veliki udio javnog i vanjskog duga u BDP-u i teško vanjsko okruženje za financiranje podrazumijevaju nastavljene rizike za sniženje rejtinga", dodala je Napolitano.
Javne financije i dalje su ključni rizik za rejting. U Fitchu smatraju da je dinamika hrvatskog javnog duga neodrživa bez vjerodostojnog plana srednjoročne fiskalne konsolidacije.
Proračun za 2012. cilja na deficit opće države od 3,8 posto BDP-a, u odnosu na 5,5 posto u 2011. Prilagodba se oslanja na rezanje potrošnje za 3,4 milijarde kuna (jedan posto BDP-a). Ako vladin srednjoročni plan smanjenja deficita bude proveden u cijelosti, to će dovesti dinamiku duga na održivu razinu.
U Fitchu pritom smatraju da su projekcije prihoda optimistične i da će vlada morati identificirati dodatne rezove potrošnje kako bi ostvarila ciljanu razinu deficita.
U temeljnim fiskalnim projekcijama agencija polazi od pretpostavke o dodatnim mjerama, za koje je vlada nagovijestila da bi mogle biti objavljene pri rebalansu proračuna u srpnju.
Ako se ništa ne poduzme i ako bude značajnih odstupanja od fiskalnih ciljeva, rejting će vjerojatno biti snižen, upozoravaju iz Fitcha.
Umjerena amortizacija podrazumijeva da su potrebe zaduživanja u kratkoročnoj perspektivi umjerene. Kapacitete za financiranje podupire domaće tržište čija su uporišta mirovinski fondovi i likvidni bankovni sektor.
Istodobno se upozorava da hrvatski rejting pritišću slabi izgledi za gospodarski rast (prosječna stopa rasta u petogodišnjem razdoblju do 2011. iznosila je 0,1 posto). Fitch za ovu godinu Hrvatskoj predviđa pad realnog BDP-a za 1 posto. Potencijal za rast BDP-a je oko 2 posto.
Slaba konkurentnost i poslovna klima, uska izvozna baza i nefleksibilan valutni tečaj, visoke razine duga i strukturne nefleksibilnosti vjerojatno će ograničiti rast ako ne budu provedene dublje strukturne reforme.
Vlada je obećala da će do sredine 2012. provesti značajne reforme tržišta rada, što bi poduprlo rast BDP-a u srednjoročnoj perspektivi, smatraju u Fitchu.
Reforme za poticanje rasta, ističe se, bit će važne za očuvanje hrvatskog investicijskog rejtinga.
Navode da je javni dug porastao je s 38 posto BDP-a u 2005. na procijenjenih 46 posto u 2011. (odnosno 64 posto ako se uračunaju jamstva). Po Fitchevim temeljnim fiskalnim projekcijama, utemeljenim na pretpostavci o dodatnim mjerama vlade kako bi se ostvarili ciljevi za 2012., javni dug rast će do 2015. kada bi trebao dosegnuti 56 posto BDP-a da bi od 2016. počeo padati.
Napominju kako je oštra prilagodba hrvatske bilance tekućeg računa plaćanja na procijenjeni višak od 0,4 posto BDP-a u 2011., u odnosu na manjak od 8,6 posto BDP-a u 2008., pomogla ublažiti probleme u pogledu vanjskog financiranja.
Ocjenjuju da je reprogramiranje duga za sada dobro i Hrvatska je uspjela financirati vanjske deficite bez potpore Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, dodaje se, potreba za vanjskim financiranjem i dalje je značajna zbog gustog rasporeda otplate vanjskog duga.
Zbog toga je zemlja izložena promjenama u raspoloženju ulagača i spremnosti uglavnom talijanskih i austrijskih vlasnica domaćih banaka, kao i kompanija da reprogramiraju kredite.
Iz Fitcha navode kako će pristup Hrvatske Europskoj uniji, u srpnju 2013., u srednjoročnoj perspektivi odmrznuti značajne vanjske izvore financiranja te poduprijeti i rast izravnih inozemnih ulaganja. Članstvo u EU bit će i sidro za fiskalnu politiku jer će buduće vlade svake godine morati podastirati Europskoj komisiji i Vijeću EU-a svoje programe konvergentnosti i nacionalnih reformi.
Što se tiče faktora koji bi mogli utjecati na rejting, značajan otklon od fiskalnih ciljeva i izostanak značajnih strukturnih reformi za poticanje rasta mogli bi rezultirati sniženjem rejtinga. Isti učinak imali bi i pritisci u bilanci plaćanja, koji bi rezultirali padom deviznih rezervi u duljem vremenskom razdoblju.
Hrvatski bi se rejting stabilizirao kada bi vlada ostvarila ciljanu razinu proračunskog manjka, stabilizirala udio javnog duga u BDP-u i osigurala povratak održivim stopama rasta BDP-a, a pozitivno bi na rejting utjecao i napredak u procesu strukturnih reformi, navode iz Fitcha.