Istraga zbog sumnje da je bivši premijer od čelnika mađarske naftne kompanije Zsolta Hernadija uzeo 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava u Ini pokrenuta je lani u lipnju, dok je Sanader još bio u pritvoru u Austriji.
Uz Sanadera i Hernadija istragom je bio obuhvaćen i Polančec, koji je tada izjavio da je prevaren i izmanipuliran ako je točno da je bivši premijer primio mito. Rekao je i da tijekom pregovora s MOL-om o izmjeni međudioničarskog ugovora nije imao mandat za odlučivanje te da su sve ključne odluke donesene na Predsjedništvu HDZ-a i u užem kabinetu vlade pa mu nije jasno kako je opet samo on osumnjičen.
"Radio sam u najboljoj vjeri i najbolje što sam znao i kada je Vlada RH usvajala ugovore, smatrao sam, kao uostalom i svi ostali članovi vlade koji su za usvajanje istih glasovali, da su ugovorima zaštićeni vitalni interesi Hrvatske", priopćio je tada Polančec.
Tri mjeseca poslije USKOK je obustavio istragu protiv njega uz obrazloženje da nisu pronađeni dokazi da je pomagao Sanaderu u kaznenom djelu niti da je ostale članove vlade doveo u zabludu prilikom izmjene dioničarskog ugovora s MOL-om.
Dan nakon Polančeca najavljeno je svjedočenje bivšeg direktora austrijske Hypo banke Wolfganga Kulterera koji sredinom prosinca prošle godine nije došao svjedočiti, a pisano se ispričao da je sudski poziv dobio tek dva dana prije rasprave pa zbog kratkoće vremena nije mogao doći na zagrebački Županijski sud. Kultere je predložio da ga se ispita putem video-linka.
Osim za navodno primanje mita od direktora MOL-a, Sanaderu se sudi i za ratno profiterstvo, to jest uzimanje provizije od austrijske Hypo banke za kredit koji je Hrvatska 1995. u vrijeme ratne opasnosti podigla za kupnju diplomatskih predstavništava.