Sve veće opterećenje mirovinske blagajne tumači se u prvom redu demografskim trendovima, odnosno umirovljenjem "baby boom" generacije, ali i mirovinskom reformom koju je lani predložila tadašnja Pahorova vlada. Broj onih koji su 2010. godine otišli u mirovinu na osnovi godina života, ne čekajući punu mirovinu na temelju potrebnog radnog staža, povećao se za 4,8 posto. Reforma koju je krajem 2010. prihvatio parlament, ali je kasnije poništena, predviđala je odlazak u redovitu mirovinu tek sa 65 godina života. Zato se dio osiguranika iz opreza odlučio za raniji odlazak u mirovinu po starom zakonu, ne čekajući referendum u lipnju 2011. na kojemu je reforma naposljetku odbijena, jer je protiv novog rješenja glasovalo 72 posto birača.
Prema analizi ZPIZ-a, žene su u Sloveniji lani odlazile u mirovinu u prosjeku s 58 godina i osam mjeseci, a muškarci sa 61 godinom i devet mjeseci. Problem održivosti sadašnjeg slovenskog mirovinskog sustava proizlazi iz podatka da je u državi sa 2 milijuna stanovnika 570.000 umirovljenika, a sve manje zaposlenih. Na jednog umirovljenika statistički dolaze 1,53 zaposlena iz čijih se doprinosa osiguravaju mirovine. Zato se iz godine u godinu povećava udjel sredstava koje mora osigurati država jer se za mirovine godišnje isplaćuje više od 4 milijarde eura.
Promjenu mirovinskog sustava s produljenjem životnog vijeka za odlazak u mirovinu za tri godine prijašnja je vlada obrazlagala potrebnom stabilizacije javnih financija. Sadašnja vlada desnog centra koju vodi Janez Janša rješenje vidi u ponovnom oživljavanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta kako bi se što više sredstava za mirovine osiguravalo iz doprinosa te tako rasteretio državni proračun.