Hrvatski nautički sektor je od 1995. do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj, pa su tako djelatnosti marina, čartera, gradnje i prodaje brodova, servisa održavanja i osiguranja, 2007. godine ostvarile ukupan procijenjeni prihod od 850 milijuna eura. Međutim, od druge polovice 2008. godine nautički sektor stagnira što je manjim dijelom uvjetovano krizom, a znatno većim politikom i propisima koji su se donosili u Hrvatskoj, kazao je predsjednik Udruge Romano Pičuljan na konferenciji održanoj u sklopu Zagrebačkog sajma nautike.
Član izvršnog odbora Udruge nautičkog turizma Roko Vuletić kaže da je šumom propisa otežana gradnja vezova i marina, a davanja za vlasnike plovila su izrazito visoka.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se novi vezovi praktički ne grade, a u posljednjih šest godina izgrađeno je samo šest marina sa oko tisuću vezova.
Nasuprot tome, strategijom razvoja nautičkog turizma donesenom prije tri godine predviđena je gradnja 15 tisuća vezova u desetgodišnjem razdoblju. Uz neprohodnu birokraciju, razlog stagnacije gradnje su, kako je rečeno, i preveliki nameti, pa tako PDV za cijenu veza iznosi 23 posto, za razliku od 10 posto u turističkoj djelatnosti, a koncesijske naknade su previsoke.
Kod prodaje i gradnje novih plovila su, osim recesije, na drastičan pad utjecale visoke trošarine, a potom najava poreza na imovinu kojim će se oporezivati brodice i jahte, kaže Roko Vuletić,.
Samo je ta najava, tvrdi Vuletić, zaustavila interes za kupnju među hrvatskim građanima i strancima koji su brodove željeli imati pod hrvatskom zastavom.
Poseban problem za vlasnike plovila pojavit će se ulaskom Hrvatske u EU, kažu u HUP-ovoj udruzi.
Procjenjuju, naime, da u Hrvatskoj u marinama i suhim marinama ima oko 30 tisuća plovila pod stranom zastavom na koje nije plaćen porez ni u jednoj zemlji EU-a. Ulaskom Hrvatske u EU vlasnici ih moraju odvesti iz Hrvatske ili platiti PDV, a on je u Hrvatskoj viši nego u drugim zemljama pa se može očekivati njihov odlazak pod druge zastave. Stoga predlažu stopu PDV-a od 10 posto što bi, kako su izračunali, državni osiguralo jednokratni prihod od 150 milijuna eura.