FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 21 sat

ZAGREB, 16. veljače 2012. (Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske u 21 sat:

ZAGREB

Porezni paket rađen je kako bi vlada pokazala da može utjecati na negativne posljedice krize, poručio je večeras ministar financija Slavko Linić u završnom obraćanju kojim je Sabor zaključio raspravu o poreznom paketu te završio današnje zasjedanje. Linić je naglasio kako vlada, unatoč procjenama svih domaćih i inozemnih ekonomskih analitičara o negativnom gospodarskom rastu u 2012., ipak smatra da je aktivnom politikom moguće donijeti pozitivne učinke gospodarstvu. "Suočena s takvim analzama, takvom pesrpektivom za 2012., vlada može skrštenih ruku reći 'pa što mi tu možemo', ili biti aktivna u svojoj politici i boriti se za uvjete boljeg i konkurentnijeg gospodarstva, otvoriti investicije. Tu je taj naš optimizam, to je razlog zašto je vladina projekcija jedina pozitivna", poručio je Linić. Upravo da bi gospodarstvo osposobila da se nosi s tim teretom, vlada se, naglasio je, i odlučila poreznim paketom umanjiti troškove poslovanja te na taj način negativne trendove pokušati pretvoriti u pozitivne. U Vladi su svjesni, dodao je, da bitnih promjena neće biti samo promjenom porezne politike, te u bitku za gospodarski rast kreće i nizom državnih investicija, ne očekujući da u ovo rizično vrijeme u snažnije investicije može krenuti privatni sektor.

ZAGREB

S osnova poreznih zakona neće rasti prihodi u proračunu i to je razlika od 'harača', poručio je danas ministar financija Slavko Linić, odgovorivši na prozivke HDZ-ovih saborskih zastupnika da će konačni fiskalni učinak Vladinog poreznog paketa značiti "megaharač". "S osnova poreznih zakona prihodi u proračunu ne rastu i to je bitna razlika od 1-postotnog rasta ili 'harača' kako je moj kolega Šuker rekao", rekao je Linić. Za razliku od ove vlade, naglasio je, ona HDZ-ova je uvođenjem tzv. kriznog poreza, koji je tadašnja oporba nazvala "harač", to svrstala u prihodovnu stranu i time podigla rashode koje, rekao je, nije kontrolirala. "Kada predlažete paket poreza koji ide u prihodovnu stranu, a onda dižete rashode, ne kontrolirate rashode, povećavate deficite pa pređete i 15 milijardi kuna deficita, onda to nije razumno, onda to nije vođenje gospodarske politike. Onda to nije bitka za konkurentnost i za radna mjesta", poručio je Linić. Naglasio je kako predloženo podizanje poreza sada ide u funkciju gospodarstva. "Uvjereni smo da ćemo ovim poreznim paketom ipak gospodarstvo okrenuti ponovno radu, ponovno proizvodnji, jer jednostavno to je jedini način da nađemo put izlaska iz krize", istaknuo je.

ZAGREB

Premijer Zoran Milanović ocijenio je danas kako članovi vlade koji nisu iz Zagreba ne bi trebali sami plaćati naknadu troškova stanovanja u Zagrebu u vrijeme dok obnašaju svoju dužnost jer, kazao je, nije u redu da troškove stanovanja plaćaju dva puta. Premijer je to odgovorio na novinarsko pitanje ne bi li zbog gospodarske krize članovi vlade koji nisu iz Zagreba trebali sami plaćati troškove stanovanja u Zagrebu. Ja živim u Donjem gradu i ne govorim u svoje ime, mislim da govorim u ime nekakvog zdravog razuma da nije u redu da se plaćaju troškovi dva puta, rekao je Milanović. Prema pisanju medija, ubuduće bi i članovi vlade koji nisu iz Zagreba trebali biti oslobođeni plaćanja stanarine i režija, kao što je to slučaj i sa saborskim zastupnicima. "Zašto je jedna situacija u Saboru, a druga u Vladi? E to je pitanje nereda i odsustva bilo kakvih kriterija. Načelno, za Riječane, Brođane, Osječane, Splićane i Dubrovčane koji ovdje rade, a želimo da Vlada bude hrvatska, a ne zagrebačka, ako smo odredili plaću, ostalo su troškovi, koje ja nemam, a netko iz Rijeke ili Splita ima", rekao je. Ministar financija Slavko Linić je novinarsko pitanje trebaju li ministri koji nisu iz Zagreba sami platiti stanarinu i režije ocijenio malo čudnim te upitao zašto bi on, koji dolazi iz Rijeke, imao teže uvjete nego onaj tko živi u Zagrebu.

ZAGREB

Hrvatska vlada na današnjoj je sjednici donijela uredbe o unutarnjem ustrojstvu šest ministarstava, u tri ministarstva smanjila je broj zaposlenih, te donijela uredbu o ustrojstvu nedavno osnovanog Državnoga ureda za trgovinsku politiku. Uredbama se uređuje ustrojstvo ministarstava, djelokrug rada, ustrojbene jedinice, način upravljanja jedinicama, radno vrijeme te okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava tako je predviđeno da ima ukupno 146 zaposlenih, u Ministarstvu socijalne politike i mladih 244, u Ministarstvu poduzetništva i obrta 136, a u Državnom uredu za trgovinsku politiku njih 49. U Ministarstvu kulture prema novom ustroju ima 467 zaposlenih, odnosno 73 mjesta manje nego do sada. Ministarstvo turizma ukupno broji 230 zaposlenih, što je 21 zaposlenik manje no što je to ministarstvo imalo do sada (251). Ministarstvo obrane prema novom ustroju ima 1115 zaposlenih od čega 232 obavljaju poslove u područnim odjelima i ispostavama. U MORH-u je prema novom ustroju, kazao je ministar obrane Ante Kotromanović novinarima nakon današnje sjednice vlade, broj ljudi smanjen za oko 160 osoba. Dodao je da će se još vidjeti ima li zainteresiranih "da izađu iz sustava", a za njih su, kazao je, osigurane otpremnine u visini ukupno od 22 miljuna kuna.

ZAGREB

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane RH (MORH) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na današnjoj sjednici predviđeno je 1115 djelatnika, a po ranijem ustroju u MORH bilo je raspoređeno 1280 djelatnika. Današnjom uredbom o unutarnjem ustrojstvu MORH-a vlada je predvidjela 1115 izvršitelja, s time što od toga broja 232 izvršitelja se odnose na područne odjele i odsjeke za poslove obrane (bivše uprave i urede za obranu), a 883 izvršitelja su u sjedištu Ministarstva obrane, priopćeno je danas iz MORH-a. MORH podsjeća kako je po dosadašnjoj Uredbi o unutarnjem ustrojstvu tog ministarstva, izrađenoj 2002. godine i s određenim njezinim izmjenama i dopunama ona obuhvaćala 1715 izvršitelja u MORH-u. Po tom ustroju u Ministarstvo obrane raspoređeno je 1280 djelatnika, od toga 255 djelatnih vojnih osoba, a preostalo su državni službenici i namještenici.

RIJEKA

U riječkoj Turističkoj zajednici danas su najavljena središnja događanja Riječkog karnevala – Dječja karnevalska povorka u kojoj se 18. veljače očekuje oko 5200 maškarica i Međunarodna karnevalska povorka u kojoj će 19. veljače sudjelovati oko 8500 maškara.

Zbog lošeg vremena, Dječja karnevalska povorka je bila odgođena, pa će se obje karnevalske priredbe ove godine održati istog vikenda.

Male maškare središtem Rijeke prošetat će u 69 karnevalskih grupa iz Hrvatske i Slovenije, a u Međunarodnoj povorci sudjelovat će 98 skupina sa 73 alegorijskih kola iz Hrvatske, Italije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije te, u skupini studentske organizacije AIESEC, izaslanici iz cijeloga svijeta.

Riječki karneval završit će nakon međunarodne maškarane povorke paljenjem Pusta na Adamićevom gatu u riječkoj luci

Najavljeni su i ostali programi u sklopu Riječkog karnevala. Maškarani auto-rally Pariz-Bakar, nakon odgode zbog lošeg vremena, startat će u subotu 18. veljače, a istoga dana u središtu Rijeke bit će održane dvije humanitarne manifestacije - Humanitarna karnevalska maneštra i Humanitarna maškarana jota.

Među ostalim, u subotu, 18. veljače održat će se Donatorski rotarijanski maskenbal u organizaciji Rotary Cluba Rijeka na kojem se očekuje oko 250 gostiju iz zemlje i svijeta, članova diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predstavnika estrade i političkog života.

Riječka Turistička zajednica je ove godine jednoj maškaranoj skupini zabranila nastup u velikoj karnevalskoj povorci jer je prethodne godine narušila pravila i redosljed nastupanja u povorci.

SPLIT/KAŠTELA

Gradonačelnik Kaštela Joško Berket uputio je dopis ministru zdravlja Rajku Ostojiću i ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Jasni Ninčević u kojem traži da se očituju o istupu kaštelanskog vijećnika Mihovila Biočića koji je na posljednjoj sjednici vijeća iznio podatke o velikom broju djece oboljele od malignih bolesti na kaštelansko-solinsko-splitskom području, izvijestio je službeni portal Grada Kaštela.

U području Kaštela, Solina i Splita kojima gravitira cementna i druga industrija na ovom području, u zadnjih deset godina zabilježeno je oko 130 slučajeva karcinoma kod djece, dok je primjerice u Makarskoj zabilježeno pet, a u Dubrovniku niti jedan slučaj. U čitavoj Hrvatskoj zabilježeno je još 260 oboljele djece od karcinoma, kazao je na sjednici kaštelanskog Gradskog vijeća Mihovil Biočić, dječji kirurg i bivši je ravnatelj splitskog KBC-a.

Kaštelanski gradonačelnik Berket je danas novinarima izjavio kako od Ministarstva zdravlja i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije očekuje da se žurno očituju glede Biočićeva istupa i da se utvrdi što je istina.

„Ako se dokaže da bilo tko, bilo koja tvrtka ima veze sa ovim zastrašujućim brojkama o oboljeloj djeci, onda nema dileme da takav izvor treba zatvoriti. Međutim, jednako tako moramo biti ozbiljni i odgovorni, te ne iznositi takve informacije u javnost, a da se o tomu nisu prethodno očitovali Ministarstvo zdravlja i Zavod za javno zdravstvo“, rekao je kaštelanski gradonačelnik Berket.

Dr. Biočić je danas na Radio Splitu u popodnevnim satima ponovio kako su brojke koje je iznio na sjednici kaštelanskog Gradskog vijeća „sasvim točne“ te da je te podatke o broju oboljele djece uočio u registru onkoloških bolesti.

ZAGREB

Na klizalištu Šalata, u nedjelju, 19. veljače, održat će se proslava Maskenbala, najavila je danas podružnica Zagrebačkog holdinga - Upravljanje sportskim objektima.

Pozivaju sve ljubitelje klizanja da se zamaskirani pridruže Maskenbalu na klizalištu Šalata koji će se održati od 10,30 do 12 sati. Bit će podijeljene i nagrade za najbolje i najorginalnije maske. Klizalište Šalata Maskenbal na ledu upriličuje po 22. put, navodi se u priopćenju.

ZAGREB

U sklopu "Egzotične zime", edukativnih programa koji se zimi održavaju u zagrebačkome Zoološkom vrtu, posjetitelji ovaj vikend mogu upoznati "raznolikost tjelesnih pokrova u životinjskome svijetu", priopćio je danas zagrebački Zoološki vrt.

U priopćenju se navodi kako će se u subotu i nedjelju održati "jedinstvena kreativna akcija" u kojoj će posjetitelji moći raditi snjegoviće u obliku životinja, a prve će neobične snježne skulpture izraditi polaznici Centra za likovni odgoj grada Zagreba.

"I dok priroda trenutačno ima jedinstven pokrov, onaj snježni, u edukativnim će se kutcima moći upoznati raznolikost tjelesnih pokrova u životinjskome svijetu. U taktilnoj učionici posjetitelji će opipavati raznovrsna krzna, perje i ljuske", navodi zagrebački Zoološki vrt i dodaje kako je ta učionica organizirana pod motom "Dodirni i nauči" jer uključivanjem što više osjetila posjetitelji lakše i brže uče.

Sve posjetitelje zagrebačkoga Zoološkog vrta ovaj vikend očekuje i besplatna okrjepa – čaj, kroasani i muesli pločice, priopćio je zagrebački ZOO.

ZAGREB

Suradnja znanosti i gospodarstva jedan je od strateških ciljeva hrvatskoga društva, a Hrvatska zaklada za znanost ustanova je kroz koju treba osnažiti tu suradnju, rekao je predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem na današnjoj svečanosti u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) gdje je Hrvatska zaklada za znanost proslavila svoje prvo desetljeće.

Hrvatsku zakladu za znanost osnovao je Hrvatski sabor u prosincu 2001. pod nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a sadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora istaknuo je da je Zaklada u svojih prvih deset godina ostvarila visoki standard rada i evaluacije znanstvenih projekata.

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade akademik Ivica Kostović ocijenio je da se višegodišnji nedostatak jasne pisane koncepcije razvitka sustava znanosti i visokog obrazovanja odrazio i na rad Zaklade te je ona na kraju prvoga desetljeća svoga rada dovedena u tešku situaciju. Uz napomenu da se ta ocjena možda ne uklapa u svečanu obljetnicu rekao je da, nakon 2003. Zaklada gotovo uopće nije financirana iako je po njezinu osnivanju državna politika pratila ispunjavanje ciljeva Zaklade. Dodao je da je u proteklih nekoliko godina Zakon o Zakladi mijenjan dva puta, no izmjene Zakona nisu pratila zakonom predviđena rješenja kojima bi se omogućilo stabilno financiranje Zaklade.

Zato je Kostović izrazio zadovoljstvo što sada ipak može govoriti o pozitivnim pomacima u prijedlozima sadašnjega Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Vlade Republike Hrvatske, jer, istaknuo je, trenutačna projekcija Državnoga proračuna za 2013. predviđa bitno povećanje financiranja Zaklade i to kao zasebne proračunske stavke što je bila zakonska obveza. Proračun za ovu godinu predviđa financiranje, ali u znatno smanjenom iznosu, što će, smatra Kostović, omogućiti prijelazno razdoblje do proračuna i natječaja u 2013.

Ustvrdio je da je ta odluka važna za Hrvatsku i u međunarodnome kontekstu, jer su jedino jake i prepoznate nacionalne zaklade kandidati za članove nove krovne organizaciji Science Europe što je i za našu zakladu prioritet. U tome kontekstu Kostović je pozdravio i inicijativu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i njegovih suradnika da se restrukturira sustav znanstvenih projekata i programa gdje Zaklada može i mora imati ključnu ulogu.

Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost Krešimir Pavelić također smatra da je važno da Hrvatska zaklada za znanost 'uđe' u novu krovnu organizaciju Science Europe bez obzira što je osobno zabrinut svog, kako je rekao, stvaranja novoga centra moći.

Saša Zelenika, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, ponovio je da je povećanje ulaganje u znanost jedan od velikih ciljeva ove vlade, ali da je to i hrvatski strateški interes koji ne može biti projekt samo jedne vlade ili samo jednoga saziva Sabora.

Na potrebu sinergije svih mjerodavnih institucija na tome projektu ukazao je i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić.

Upravni odbor Hrvatske zaklada za znanost u proteklih deset godina odobrio je za finaciranje 450 projekata u vrijednosti od 70 milijuna kuna. Na dio tih projekata podsjetili su članovi Upravnog odbora akademik Mirko Zelić, profesori Mirjana Maksić i Stipan Jonjić te prvi predsjednik Upravnoga odbora i sadašnji rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.

Među brojnim uzvanicima bili su i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš i Ankica Marinović, izaslanica predsjednika Republike.

ZAGREB

Hrvatska seljačka stranka (HSS) zatražila je danas od vlade da "na mljekare ne šalje policiju, nego subvenciju", ističući da mljekari traže samo usklađivanje cijene mlijeka u Hrvatskoj s kretanjem cijena mlijeka na europskom tržištu te tvrde kako su se o tome prije dogovorili s mljekarama i Ministarstvom poljoprivrede. HSS zahtijeva od vlade i Ministarstva poljoprivrede da odmah počnu rješavati problem, ponajprije novcem za intervencije iz državnog proračuna, te da se nastave mjere prekinute 31. listopada 2011. do stabilizacije tržišta "kako bi se zaštitilo hrvatske proizvođače mlijeka od propadanja i kako bi se sačuvala egzistencija 5000 proizvođača i 20.000 stanovnika". Ta stranka u priopćenju navodi kako se u Hrvatskoj otkupna cijena mlijeka izračunava u skladu s "promemorijom koju su potpisali predstavnici proizvođača mlijeka, prerađivača mlijeka i Ministarstva poljoprivrede u ožujku 2009., gdje su ključni pokazatelji za formiranje cijene prosječna cijena mlijeka u svih 27 zemalja EU-a i srednja vrijednost kretanja tečaja eura u posljednja tri mjeseca". Dakle hrvatski proizvođači mlijeka ne traže ništa drugo osim onog što je prije dogovoreno s mljekarama i Ministarstvom poljoprivrede, navodi HSS. Budući da cijena mlijeka u Hrvatskoj ne odstupa od cijena u većini zemalja EU-a (oko 0,34 eura), HSS smatra kako "nema razloga za jednostrani prekid dosadašnjega, usuglašenog načina izračuna cijene mlijeka, a na štetu proizvođača". "Kome odgovara da se u Republici Hrvatskoj smanjuje proizvodnja mlijeka i zatvaraju govedarske farme?" pitaju u HSS-u.

DUBROVNIK

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić proglasio je danas elementarnu nepogodu za područja Metkovića, Ploča i Opuzena te za općine Kulu Norinsku, Pojezerje, Slivno i Zažablje, priopćio je ured za odnose s javnošću Dubrovačko-neretvanske županije. Snježno nevrijeme, led i neuobičajeno niske temperature od 2. do 9. veljače ove godine uzrokovale su goleme štete na plastenicima, višegodišnjim nasadima, poljoprivrednoj proizvodnji te obiteljskim i gospodarskim zgradama. Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su do 1. travnja izraditi konačna izvješća i dostaviti ih na potvrdu županijskome povjerenstvu.

SISAK

Suspendirani dopredsjednik Hrvatske stranke prava i predsjednik sisačkoga HSP-a Veljko Novak objavio je danas na konferenciji za novinare kako članovi sisačkoga HSP-a i pripadajućih ogranaka izlaze iz te stranke, a gradski vijećnici te stranke i članovi vijeća mjesnih odbora postaju nezavisni vijećnici. Kao jedan od glavnih razloga takve odluke Novak je istaknuo kako u stranci nisu uvaženi izvrsni rezultati koje je na nekoliko posljednjih izbora ostvarila sisačka podružnica HSP-a ni njegovi prijedlozi za okupljanje pravaških snaga. Dapače, naveo je, u stranci su mu zamjerili što je prije izbora htio u koaliciju s Hrvatskom strankom prava "Dr. Ante Starčević" Ruže Tomašić. Novak navodi i da čelnici stranke ne dopuštaju demokratsko izražavanje volje članstva, koje je "zbog izbornog debakla nezadovoljno i traži odgovornost", nego ih izbacuju iz stranke i suspendiraju. Kao jednog od glavnih krivaca za neulazak HSP-a u Sabor u VI. izbornoj jedinici Veljko Novak proziva nositelja liste, počasnog predsjednika stranke Antu Đapića, koji, kako ističe, "upravlja HSP-om preko svojih satelita". Predsjednik HSP-a Daniel Srb izjavio je za Hinu kako je Veljko Novak prije nekoliko dana suspendiran pošto je HSP od Državnoga izbornog povjerenstva i DORH-a dobio obavijest da je u sisačkome HSP-u tijekom proteklih parlamentarnih izbora "bilo problema u financiranju sisačkoga HSP-a".

DUBROVNIK

Predsjednica dubrovačkoga HDZ-a Dubravka Šuica najavila je na današnjoj konferenciji za novinare kandidaturu za zamjenicu predsjednika HDZ-a. Šuica je rekla kako nakon 22 godine, koliko je u HDZ-u, svojim iskustvom želi pridonijeti demokratizaciji stranke jer demokratizacija treba krenuti od samih temeljnih ogranaka. Istaknula je kako u stranku želi vratiti duh zajedništva koji je, kako je rekla, nestao. Na novinarski upit nije htjela reći kojeg kandidata za predsjednika stranke podupire. Komentirajući protekle događaje tijekom unutarstranačkih izbora na području grada Dubrovnika, Dubravka Šuica rekla je kako je dubrovački Gradski odbor HDZ-a na sinoćnjoj sjednici odlučio suspendirati odluku o osnutku triju novih ogranaka te kako su spremni ponoviti izbore u temeljnom ogranku Pile-Kono ako se utvrde bilo kakve nepravilnosti. Izjave Blaža Peze, koji je jučer objavio da povlači svoju kandidaturu za predsjednika gradskog HDZ-a jer smatra da se unutarstranački izbori ne provode demokratski te da je HDZ u gradu Dubrovniku na čelu s Dubravkom Šuicom dotaknuo dno, nazvala je skandaloznima.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙