U tekstu se prenose Papine riječi iz rujna 1991. da "ono što se događa u Hrvatskoj nije dostojno čovjeka, nije dostojno Europe" i podsjeća na veliki odjek koje su te riječi i svakodnevni apeli za prestankom agresije imali u svijetu. Također se podsjeća na angažman Svetog oca kod svjetskih državnika o potrebi da se "prizna nova stvarnost u Europi" i da se Hrvatska prihvati kao nova članica međunarodne zajednice.
"On je bio uvjeren da će međunarodno priznanje ubrzati kraj rata i prisiliti međunarodne čimbenike da urazume napadače", stoji u tekstu veleposlanika Vučaka za Osservatore Romano.
O intenzitetu odnosa dviju strana svjedoče tri posjeta Hrvatskoj Ivana Pavla II., 1994., dok je rat još trajao a četvrtina Hrvatske bila okupirana, 1998., kada je kardinal Alojz Stepinac proglašen blaženim, i 2003., kada je Papa izabrao Hrvatsku za 100., jubilarno putovanje. Hrvatsku, ističe se tekstu, nije zaobišao ni papa Benedikt XVI. koji je u posjet došao u lipnju 2011., uoči završetka pristupnih pregovora Hrvatske s EU. Upućujući riječi ohrabrenja i podrške, Benedikt XVI. je kazao da ulaskom Hrvatske u EU koristi imati obje strane, pozvavši Europu da "ne zaboravi svoje kršćanske korijene, a Hrvatska unese malo svježine u europske strukture".
Ističući da je suradnja Hrvatske biskupske konferencije i hrvatskih vlasti na svim razinama dobra, u članku se navodi da će i novoizabrana vlast nastaviti istim putem, kako je to potvrdio premijer Zoran Milanović i nova šefica diplomacije Vesna Pusić.
Ukazujući na činjenicu da veze hrvatskog naroda i Svete Stolice sežu u 9. stoljeće kada je papa Ivan VII. 7. lipnja 879. priznao svjetovnu vlast knezu Branimiru, Vučak izražava zahvalnost Svetoj Stolici jer je znala prepoznati znakove vremena i jer je pridonijela stvaranju i stasanju obnovljene hrvatske države.
Vatikan je Hrvatsku priznao 13. siječnja 1992., a samo dva dana kasnije uslijedila su priznanja velikog broja država. Diplomatski su odnosi uspostavljeni 8. veljače 1992., a u komentaru koji je tog dana objavio Osservatore Romano pisalo je da je "Hrvatska utemeljena na dragocjenom blagu vjere i povijesti".
Svi dosadašnji hrvatski predsjednici, premijeri i ministri vanjskih poslova bili su u posjetu Vatikanu.