Zaštitna kamata je kamatna stopa kojom se priznaje trošak kapitala, te na taj način umanjuje porezna osnovica, a sastoji se od realne kamate i stope inflacije. Na taj se način štiti uloženi kapital od inflacije, stimulira novo ulaganje, odnosno zadržavanje dobiti u poslovnoj funkciji, a destimulira isplata dobiti inozemnim investitorima i njena prenominacija u zajam, istaknuo je ovlašteni revizor Branko Parać.
Upravo kroz prenominaciju ostvarene dobiti u zajmove za hrvatska poduzeća, naravno s kamatom, inozemni investitori već godinama izvlače kapital iz Hrvatske, upozorio je Parać.
Za povratak zaštitne kamate zalaže se i ekonomist Guste Santini Hrvatsku koji napominje da Hrvatsku idućih godina očekuje povećanje obveza temeljem isplate dividendi, odnosno kamata prema inozemstvu, a primjena zaštitne kamate povećava stopu samofinanciranja i smanjuje pritisak na devizne pričuve.
Upozorio je, poput ostalih diskutanata, kako je porezna presija u Hrvatskoj previsoka, te da ne bi smjela biti veća od 25 do 30 posto BDP-a. Imamo skupu državu, a svakom poreznom reformom samo je poskupljujemo, smatraju stručnjaci.
Bivša ministrica financija Martina Dalić kritizirala je uvođenje poreza na dividendu jer se time investitora tjera da plaća porez na svoj prinos umjesto da ta sredstva investira. Kao primjer iz razdoblja od 2001. do 2004., kada je tadašnja vlast uvela porez na dividendu, navela je HT koji tada nije ništa investirao već je čekao promjenu poreznog sustava.
Povećanje PDV-a, uvođenje poreza na dividendu i izmjene poreza na dohodak ne znače i povećanje poreznih prihoda, a time niti smanjenja deficita. Umjesto toga, mogla bi porasti porezna evazija, a povećana porezna presija mogla bi se prevaliti na leđa građana, rečeno je na okruglom stolu.