BERLIN - Čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker podupro je francusko-njemački prijedlog da se iz pomoći za Grčku izdvoji određeni iznos i položi na posebni račun za potrebe plaćanja kamata na ogroman grčki dug. Luksemburški premijer kazao je za berlinski RBB Inforadio da zamisao iznesena u ponedjeljak u Parizu na sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja zaslužuje da je se pomnije razmotri. Ideju sada treba razraditi dodatnim detaljnim prijedlozima, dodao je. Francuski predsjednik predložio je da se osnuje račun na koji bi se prosljeđivao dio sredstava iz paketa pomoći za Grčku namijenjen isključivo servisiranju kamata na grčki dug. Takav bi aranžman mogao pomoći u zaključivanju sporazuma o restrukturiranju grčkog duga, kojim bi se njegov iznos smanjio za 100 milijardi eura. Stajalište Atene još nije poznato, iako su Grci vrlo osjetljivi na sve inicijative za koje smatraju da bi mogle ograničiti njihov fiskalni suverenitet.
DEN HAAG - Izlazak Grčke iz eurozone ne bi gurnuo monetarnu uniju u krizu, kazala je potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes. "To nije sudar vlakova ako netko izađe iz eurozone", kazala je Kroes za nizozemski dnevni list De Volkskrant, istaknuvši ipak da ne zagovara povratak Grčke na drahmu. "I dalje se govori o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ju se zamoli da to učini. To naprosto nije istina", poručila je Kroes, također povjerenica EK za digitalnu tehnologiju. Kroes je optužila grčke vlasti da ne pokazuju dovoljno dobre volje u nastojanjima da se riješi dužnička kriza. "To postaje grčka mantra: 'mi ne možemo, mi ne želimo'", kazala je Kroes. "Nema jamstava da Grčka ide u pravom smjeru", kazala je, dodajući da reforme koje je vlada do sada poduzela nisu zadovoljavajuće.
BRUXELLES - Europska unija i Grenland postigli su dogovor o novom sporazumu o ribarstvu koji će europskim ribarima osigurati pristup grenlandskim vodama u iduće tri godine, objavila je Europska komisija. Novi protokol stupit će na snagu 1. siječnja 2013. i vrijediti tri godine, priopćila je Opća uprava za ribarstvo. Europski ribari imat će pravo na izlov 85.765 tona ribe, prema 91.700 po postojećem sporazumu. EU će zauzvrat svake godine Grenlandu uplatiti 17,8 milijuna eura u obliku potpora sektoru ribarstva. Europski ribari morat će osim toga kupovati dozvole za izlov ribe od grenlandskih vlasti kako bi mogli loviti u njihovim vodama. Države na koje se dogovor odnosi su Danska, Estonija, Litva, Latvija, Poljska, Njemačka, Velika Britanija, Irska, Francuska, Španjolska i Portugal.
PARIZ - Kašnjenja i otkazivanja letova, posebno kompanije Air France, zabilježena su u utorak u francuskim zračnim lukama drugog dana štrajka koji je okupio sve sindikate zračnog prometa odlučne da se usprotive vladinu projektu koji još više suzuje pravo na štrajk. Air France je predvidio tijekom dana samo 50 posto letova na drugim linijama i oko 70 posto na srednjim i kratkim linijama, uključujući i svoje podružnice. Početkom dana u pariškoj zračnoj luci Roissy-Charles-de-Gaulle devet kratkih, dugih ili srednjih letova francuske tvrtke otkazano je. Radi se o letovima za Milano, Alžir, Marseille i Sofiju. Vladin nacrt novoga zakona predviđa da se štrajkašima nametne obveza da se individualno izjasne 48 sati ranije. Nameće i da kompanije obavijeste o predviđanjima u prometu 24 sata unaprijed. Po sindikatima će taj nacrt, usvojen u siječnju u skupštini a koji treba biti razmotren 15. veljače u Senatu, de facto dovesti u pitanje pravo na štrajk.
ZUERICH - Švicarski trgovac robama Glencore postigao je sporazum o spajanju sa švicarskom rudarskom grupom Xstratom, čime će nastati svjetska grupa vrijedna 90 milijardi dolara. Nova će grupa biti "potpuno integrirana u cijeli lanac vrijednosti roba, od rudarstva i prerade, skladištenja, prijevoza i logistike, do marketinga i prodaje", stoji u pripoćenju. Dioničari Xstrate dobit će za svaku svoju dionicu po 2,8 dionica Glencorea, "u što neće biti uračunate Xstratine dionice u vlasništvu grupe Glencore", objašnjava se. Glencore inače posjeduje 34 posto Xstrate. Tako bi ostali Xstratini dioničari dobili 45 posto udjela nove grupe. Do 2015. nova bi tvrtka trebala povećati proizvodnju za 11 posto godišnje i steći značajne udjele u afričkim rudnicima bakra, te onima u Kazahstanu i u Južnoj Americi. Lani je Glencore zabilježio 186,2 milijardi dolara prihoda i 6,5 milijardi dolara temeljne dobiti. Xstratini su pak prihodi prošle godine iznosili 33,9 milijardi dolara, a temeljna dobit 11,7 milijardi dolara, navodi se u priopćenju.
ZUERICH - Dobit UBS-a pala je u posljednjem tromjesečju prošle godine za 76 posto zbog lošeg rezultata investicijskog odjela. Neto dobit u zadnja tri mjeseca 2011. iznosila je 393 milijuna švicarskih franaka (430 milijuna dolara) i znatno je manja no što su analitičari očekivali. U cijeloj prošloj godini dobit je iznosila 4,2 milijarde franaka i smanjila se 44 posto u odnosu na 2010. UBS se nikada nije u potpunosti oporavio od financijske krize, kada ga je morala spašavati švicarska vlada. Prošle godine UBS je izgubio dodatne dve milijarde franaka na neovlaštenim transakcijama jednog trgovca.
TOKIO - Japanski automobilski div Toyota izvijestio je da mu je neto dobit u devet mjeseci smanjena za 57,5 posto, ali je objavio bolje prognoze za cijelu godinu nego što se očekivalo. Neto dobit iznosila je u devetomjesečnom razdoblju zaključno s 31. prosincem 162 milijarde jena (2,12 milijardi dolara), što u japanskom divu pripisuju strašnom potresu od 11. ožujka, poplavama na Tajlandu i snažnom jenu. Operativna dobit pala je za 72,3 posto na 117 milijardi jena. Prinosi su smanjeni više od 10 posto, na 12,88 milijardi jena. Najveći japanski proizvođač automobila ipak je za 11,1 posto povisio prognozu dobiti za cijelu godinu koja završava 31. ožujka, na 200 milijardi jena. Prognoza operativne dobiti povećana je s 200 milijardi na 270 milijardi jena. "Toyota i dalje namjerava poboljšavati strukturu zarade kroz smanjenje troškova, kao i obnavljati proizvodnju nakon potresa u Japanu i poplava u Tajlandu", priopoćio je upravitelj Toyote Takahiko Ijichi.
LONDON - Cijene nafte balansirale su u utorak na međunarodnim tržištima između zabrinutosti za opskrbu nakon iranskih prijetnji o zabrani izvoza u neke europske zemlje i moguće eskalacije grčke dužničke krize. Cijena barela sirove nafte na londonskom je tržištu poskočila 77 centi, na 116,7 dolara, najvišu razinu od kolovoza, da bi se rano poslijepodne spustila na 115,68 dolara, što znači da je ostala gotovo u odnosu na prethodni dan. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 96 centi, na 95,95 dolara. Potporu naftnim tržištima pružila je oštra zima u Europi i eskalacija napetosti Zapada i Irana. Iranski parlament trebao bi tokom dana usvojiti zabranu izvoza nafte u neke europske zemlje, izvijestila je iranska tv-postaja PressTV, kao odgovor na europsku zabranu uvoza iranske nafte, koja stupa na snagu 1. srpnja. "Geopolitički događaji oko Irana i Bliskog istoka i izuzetno teški vremenski uvjeti u cijeloj Europi podržali su cijene nafte na londonskom tržištu", tumači Victor Shum iz konzultantske kompanije Purvin & Gertz. "Očekujemo nove rizike koji bi mogli podići cijene nafte a protuteža će biti europska dužnička kriza", dodao je.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica blago pale jer su se ulagači, zabrinuti zbog grčke dužničke krize i zarada američkih kompanija, odlučili na predah nakon pet tjedana neprestanog rasta burzovnih indeksa. Dow Jones indeks oslabio je 17 bodova, ili 0,13 posto, na 12.845 bodova, dok je S&P 500 pao 0,04 posto, na 1.344 boda, a Nasdaq indeks 0,13 posto, na 2.901 bod. S&P 500 indeks porastao je od početka godine oko 7 posto, potaknut nizom boljih nego se očekivalo američkih makroekonomskih podataka, dosegnuvši najvišu razinu u pola godine. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 5,8 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 7,8 milijardi.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago pale jer se ulagači plaše da Grčka neće prihvatiti nove mjere štednje kao uvjet drugog paketa međunarodne pomoći, kojima bi izbjegla bankrot. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale 0,4, a u Šangaju više od 1,5 posto.Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji ojačali su između 0,1 i 0,4 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,2 posto.